DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 3 —


trošenjem spomenutih mladjih naslaga, a sadanje šume i ine
rastline naselile su se po krasu naknadno ponovno po zaklo


nitijim i vlažnijim mjestima, a i ondje, gdje je vise mladjih
plodnih naslaga na vapnencu zaostalo. To su obično dulibe, sjeverne
strane ili ravnice, skojih gornje naslage nisu mogle biti odplov-
Ijene, nego su se trošile i stvarale plodnu crnicu. Dobar dio
krasa ali mora da je ostao odmah poslie odplavljenja gornjih
naslaga gol, a naročito na onih mjestih kula je žiteljstvo
kraško u većoj mjeri stoku na pašu gonilo, te se stoga šuma
podići mogla nije.
Općenito je mnenje, uz koje i svi šumari pristaju, da
«uma drži i štiti zemlju pod sobom, a kada se šuma posječe,
-da atmosferički uplivi a naročito oborine, tu zemlju odplavljuju,
i« gdje gdje i u velikim masama odvaljuju. Kada i s kojih
uzroka je one prvobitne šume na sadanjem krasu nestalo, te
kada su one mladje naslage sa sadanjega krasa odplavljene,
težko je kazati.


Već odavni je obći glas, koji se i danas podržava, da su
Mletčani i bivša krajiška uprava skrivila, da je tih prvih
šuma, naročito sa primorskoga krasa nestalo i to u srednjem
vijeku, a djelomice i tečajem 18. vijeka, a mnogo da je tomu
doprinjelo i žiteljstvo nerazboritom devastacijom šume i držanjem
prekomjerne stoke, naročito koza, uslied Česa da je
nestalo te Šume, a oborine su onda gornje naslage odplavile i
ukazao se goli kamen na površini t. j . od plodne zemlje nastao
je kras.


Može biti da je nješto krasa na taj način u to doba
nastalo, ali ja držim da u glavnom u to doba kras nastao
nije, nego da možebit iz one dobe samo jača devastacija šuma
potiče.


U nutrašnosti Like ima daleko više i gorega krasa nego


u Primorju, pa ipak nitko nezna da bi tamo Mletčani ili


stara krajiška uprava šume sjekla.


Ima toga kra^a u nutrašnjosti golog i obraštenog šumom,
pa ipak stabla u šumi, izuzam rietkih iznimaka, ne rastu na