DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 3 — trošenjem spomenutih mladjih naslaga, a sadanje šume i ine rastline naselile su se po krasu naknadno ponovno po zaklo nitijim i vlažnijim mjestima, a i ondje, gdje je vise mladjih plodnih naslaga na vapnencu zaostalo. To su obično dulibe, sjeverne strane ili ravnice, skojih gornje naslage nisu mogle biti odplov- Ijene, nego su se trošile i stvarale plodnu crnicu. Dobar dio krasa ali mora da je ostao odmah poslie odplavljenja gornjih naslaga gol, a naročito na onih mjestih kula je žiteljstvo kraško u većoj mjeri stoku na pašu gonilo, te se stoga šuma podići mogla nije. Općenito je mnenje, uz koje i svi šumari pristaju, da «uma drži i štiti zemlju pod sobom, a kada se šuma posječe, -da atmosferički uplivi a naročito oborine, tu zemlju odplavljuju, i« gdje gdje i u velikim masama odvaljuju. Kada i s kojih uzroka je one prvobitne šume na sadanjem krasu nestalo, te kada su one mladje naslage sa sadanjega krasa odplavljene, težko je kazati. Već odavni je obći glas, koji se i danas podržava, da su Mletčani i bivša krajiška uprava skrivila, da je tih prvih šuma, naročito sa primorskoga krasa nestalo i to u srednjem vijeku, a djelomice i tečajem 18. vijeka, a mnogo da je tomu doprinjelo i žiteljstvo nerazboritom devastacijom šume i držanjem prekomjerne stoke, naročito koza, uslied Česa da je nestalo te Šume, a oborine su onda gornje naslage odplavile i ukazao se goli kamen na površini t. j . od plodne zemlje nastao je kras. Može biti da je nješto krasa na taj način u to doba nastalo, ali ja držim da u glavnom u to doba kras nastao nije, nego da možebit iz one dobe samo jača devastacija šuma potiče. U nutrašnosti Like ima daleko više i gorega krasa nego u Primorju, pa ipak nitko nezna da bi tamo Mletčani ili stara krajiška uprava šume sjekla. Ima toga kra^a u nutrašnjosti golog i obraštenog šumom, pa ipak stabla u šumi, izuzam rietkih iznimaka, ne rastu na |