DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1909 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 62 ili
širom travom. Preko tih listova položi se par vlati od kakve
suhe trave ili grančica od drveta i pritisne omanjim kamenom
(vidi sliku). Lišde čuva sjeme od ptica i drži vlažno, a vlati
drže lišće da ga vjetar neodnese. Taj način je dobar za sijanje
svake vrsti sjemena na krasu, samo se mora paziti da sjeme
dodje tik uz kamen, jer inače nede da nikne.


c) ina odgojna pravila za kultivatora.
Crni bor trpi dosta od snjegoloma. Gdje se je toga bojati, neka
se sadi na 2 met. razmaka, jer će mu tada stabljika biti
Čvršda. Inače se sadi kako je spomenuto na 0´75—1*5 m.
razmaka. Borovac netrpi toliko od snijega jer je žilaviji, pak
se može gušde saditi.


Gusta šuma drži bolje pod sobom vlagu^ jer se brzo
sklopi, a ona i brzo poboljšava stojbinu, jer sa puno stabala i
puno Cetina odpadne.


Crni bor ima osobito dobro svojstvo da odoljeva jakoj
buri i vjetrovima, a podnaša i veliku sušu. Stoga on nede biti
samo prolazna nego stalna šuma na svim izloženim mjestima,
naročito na vrhovima glavica, u klancima itd.


Bor je jako izvržea pogibelji prizemnih i nadzemnih požara.
Stoga se moraju doljnje grane podkresati da vatra u
vrhove dođi ne može. Da se pako požar nebi na daleko razširio,
nuždno je prosjeke prosjedi i čisto ih držati.


(Nastaviti de se.)


Stanovište eraskih šumarskih činovnika u predmetu sjedinjenja
njihovoga statusa sa statusom ostalih šumarskih
činovnika, koji spadaju u djelokrug kr. ug. ministarstva
za poljodjelstvo u Budimpešti.
Priobćuje iz lista „Erdeszeti lapok" kr. šumarnik Vilim Pere.


Pošto seje u Ugarskoj bilo počelo sve kr. šumarske činovnike,
koji podpadaju pod upravu kr. ugar. ministarstva za poljodjelstvo^,
uvrštavati u jedan jedinstveni statuf, to su eranski šumarskij




ŠUMARSKI LIST 2/1909 str. 25     <-- 25 -->        PDF

~ 63


činovnici,* koji drže da bi takovim epojenjem statusa bili pri


kradeni, na inicijativu činovničtva kr. ug. šumarskog ravnateljstva


u Maramaros-Sziget i kr. ug. šumskog ureda u Bu8tyahazi,


na 14. i 15. prosinca 1908. u Budimpešti, u domu zemaljskog


šumarskog dražtva, te pod predsjedaoiem ministerijalnog sa


vjetnika i predstojnika nadšumarskog ureda u UngvAru


Antuna Ronay — a, obdržavali konferenciju u svrhu, da u


zajedničkoj razpravi ustanove one povriede, koje bi naumljenim


sjtdinjtnjem statusa predvidljivo za erarske šumarske činovnike


nastati mogle, te da se dogovore šta u toj stvari imaju dalje


preduzeti


Na toj konferenciji bile su zastupane sve ugarske i hr


vatske
erarske šamarske oblasti po svojim izaslanicima, kojih
je konferenciji prisustvovalo u svemu oko šestdeset izazlanika.
Prije otvorenja konferencije saobčio je ministerijalni sa


vjetnik Gyula Tomc^^anj prisutnim šumarskim Činovnicima,


da je u svrhu, da se po mogučnosti odstrani šteta, koja bi


sjedinjenjem statusa svih šumarskih činovnika, po erarske šu


marske činovnike mogla nastati, priugotovljena osnova pod


naslovom: »pravila za sjedinjenje statusa i rukovanje sjedinjenog


statusa šumarskih činovnika, spadajudih pod djelokrug listnice


ministarstva za poljodjelstvo«, te koju obnovu konferenciji na raz


pravljanje predlaže u svrhu, da se prisustvujući glede naamljene


provedbe sjedinjenja statusa podpuno orientirati uzmognu i da


im se pruži prilika, da prema toj osnovi svoje stanovište oz


nače.


Nakon toga otvorio je predsjednik skupštinu.


Bilježnikom izabran je g. šumarnik Ivan Burddts, a 7a ovjerovljenje
zapisnika gg. ministerijalni savjetnik Josip Havas
»adsavjetnik Franjo Marovi.


* U Ugarskoj se pod držtvnim šumarskim činovnicima razumjevaju oni či
»OTnici, odnosno uredi, koji na tem Iju zakonskoga članka XIX: 1898. vođe stručnu
pravu u obćinskim šumaiia, dočim s´ pod era^skim šumarskim činovnicima ra
»umjevaju oni činovnici, koji upravljaju sa državnim šumama (nalaze se kod nas u
bivšoj vojnoj Krajni.)


ŠUMARSKI LIST 2/1909 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 64 —


Pošto je predsjednik spomenutu osnovu pravilnika dao
pročitati, stavio je pitanje, da li konferencija o njoj želi potanko
razpravljati.


Nakon što je više njih u tom predmetu izjavilo svoje
mnieuje, zaključila je konferencija, da tu osnovu ima povjerenstvo
od 11 članova potanko proučiti i razpraviti, te o njoj
konferenciji svoje izvje^če i predlog podnjeti.


Nakon što je povjerenstvo svoju zadaču obavilo, predložilo
je konferenciji izvješče, koje u izvadku priobdujemo.
Sjedinjenje različitih šumarskih statusa ne predlaže se iz
sliededih razloga:


1. Takovom sjedinjenju manjka zakonski temelj. Zakonski
naime članak IV, od g. 1893 § 17. toč. 5. o uredjeuju beriva
državnih činovnika odredjuje samo to, da se u jednoj te
istoj struci namješteni činovnici sa jednakom kvalifikacijom,
unutar pojedinih upravnih grana po mogućnost i imaju sjediniti
u jedan skupni status. Tomu je medjutim več udovoljeno
time, što su za činovnike kod erarskoga privatnoga posjeda
statusi, koji su se prije nego li je spomenuti zakon u
kriepost stupio, vodili poFebno po pojedinim upravnim oblastima
(uredima), medjutim sjedinjeni na taj način, da je sve
kod erarskog šumskog posjeda u Ugarskoj namješteno osoblje
svrstano u jedan skopni status, a ono osoblje, koje je namješteno
u Hrvatskoj, isto tako spojeno u svoj posebni ah jedinstveni
status. Spojenje ovih dvijuh osobnih statusa u jedan,
nije se moglo tada provesti s je ine strane radi nejednake kvalifikacije
činovnika, a s druge strane radi potežkoda u jezičnomu
pogledu.
Spomenuti zakon je očito išao samo za tim, da se u jedan
zajednički status svrstaju samo činovnici onih oblasti ili ureda,
koji imaju sasvim ista identična ustrojstva. Izpravnost ovog
shvadanja opravdava u ostalom i to, da su kod ministarstva
za poljodjelstvo n. pr. diplomirani gospodarski činovnici samo
unutar pojedinih upravnih grana u sjedinjene statuse
spojeni, pate s toga se u svom posebnom statusu nalaze




ŠUMARSKI LIST 2/1909 str. 27     <-- 27 -->        PDF

´^«<)>´´<<"liPI"VI*«*«M

— (35 nadzornici
za živinogojstvo, a posebni status stvaraju gospodarski
činovnici namješteni kod pastuharskih dobara. Isto tako
vode se u posebnom statusu gospodarski činovnici namješteni
u službi za naseobine, a opet posebni status imadu gospodari
namješteni kod gospodarskih stručnih škola. I u službi veterinarstva
razlučuju se takodjer ovakove upravne grane, imenito
su u posebni status spojeni državni veterinari, kojima je
povjereno zemaljsko veterinarstvo, a opet u posebnom su statusu
oni veterinari, koji su namješteni kod erarskih poljodjelskih
dobara.


2. Uz to, što se razne šumsko-upravne grane gledom na
njihov pravac i odredjeiije medjusobno nepodudaraju, jest nadalje
za spojenje svih tih grana u jedan status zapreka i to,
što je šumsko nadzorničko osoblje organizirano na temelju
zakonskog čl, XXXI od g. 1879., a osoblje pod državnu
upravu preuzetih općinskih suma jest opet posebno organizirano
na temelju rakonskog čl. XIX od g. 1898.
Stoga se kod tih upravnih grana, bez prediduće preinake


spomenutih zakona, ne bi mogle provesti ovakove modifi


kacije kao što je spojenje statusa.


Nu ne samo sto bi to bilo u protimbi sa spomenutim za


konima, nego bi u tom slučaju bilo povriedjeno i proračunsko


pravo zakonodavstva i to time, što bi se pod posebnim naslovima


dozvoljeni osobni krediti prekoračenjem istih, odnosno zabra


njenim prenašanjem kredita, dakle u protuslovlju sa odredba mi


zakona o računovodstvu upotrebili, pa bi za kratko vrieme


mogao nastati slučaj, da bi se veoma znatni dio beriva osoblja


namještenog kod šumarskih nadzoriičtva i šumskih- ureda za


upravu opdinskih šuma, iz dohotka erarskih suma podmirivao


i na teret istoga obračunavao.


3 Zakonski čl, XXX od g. 1868. i XXXIV od g 1873.


izmedju Ugarske te Hrvatske i Slavonije ustanovljuje za upravu


nepokretnog državnog imetka, koli u pravnom toli u zakono


davnom pogledu zajednicu. U povodu toga bi se kod sjedinjeuja


-stitusa spomenutih ovih trijuh vrstih šumarskih činovnika,




ŠUMARSKI LIST 2/1909 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 66 —


isti ispladivali na račun one zajedničke proračunske stavke, koja bi
išla na teret prihoda iz erarskih šuma, dakle i prihoda takovih
šuma u Hrvatskoj. A time bi se dogodilo, da bi Hrvatska
makar samo djelomice doprinašala i za šumarske činovnike,
k)ji su lih ugarski (naime oni kod šumskih nadzorničtva te
šumskih ureda, koji upravljaju sa obdinskim šumama), te bi
stoga Hrvatska i Slavonija mogla opravdano zahtjevati, da i
ona troškove svoje autonomne šumske uprave može pokriti iz
dohodaka tamošnjih državnih posjeda, što bi bez dvojbe krnjilo
nagodbeni zakon i obće pravo povriedilo.


4. Buduć su šumarska nadzorničtva i državni šumski
uredi, koji upravljaju občinskim šumama, preuzetim u državnu
upravu po zakonskom čl. XXX I od godine 1879., odnosno
čl. XIX od god. 1898. organi administrativnih oblasti, te sto bi sa
spojenjem statusa toga osoblja sa onim, koje je kod erarskih posjeda
namješteno, uprava ovih potonjih pobjeda tečajem provedenja
namjeravanoga ujednostavnjenja´političke uprave, s ovom
sasvim se stopila, a pošto ne može biti ni govora o podržavljenju
javne uprave u doglednom vremenu, nastao bi taj čudan
slučaj, da bi sa erarskim privatnim posjedima i dohodcima
upravljali izborom birani upravni činovnici.
5. Spojenje statusa je po erarske šumarske Činovnike
štetno sa osobnoga gledišta stoga, što bi im se stečena prava
povriedila baš sada, kada su se, kako je poznato, u interesu uredjenja
statusa odrekli ogrijevnih i zemljištnih deputata u predmjevi,
da de se njihova protuvriednost upotriebiti za uredjenje njihovog
vlnstitog statusa, te da de tako vriednost tih izgubljenih beriva
dođi jedino njima u pril )g. Nu kada bi se status sjedinio, to bi samo
veoma mali dio njih od toga crpilo korist. Iz poznatih razloga bi u
drugim upravnim granama nalazedi se š imarski činovnici u šta
tušu pretekli erarske šumarske činovnike, te bi oni tečajem
uredjenja statusa stekli prvenstvo ne samo na ona mjesta, koja
se redovitim načinom izpražnjuju, nego i na ona viša mjesta,
koja se tek imaju sistemizirati i na koja bi njihovi sudrugovi
od državne šumske uprave uslied premještaja „u interesa
službe* mogli biti premješteni.


ŠUMARSKI LIST 2/1909 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 67 —


´«mmm»mmmmmmtmmmmiiiimmmmmmmM$Kilmmmiiim0imm,
Kraj takovih okolnostih mogli bi erarski šumarski činov-nici
pravom moliti, da ih se i nadalje ostavi u uživanju njihovih
dosadanjih nuzgrednih beriva, kojih su se, kako je to
već gore spomenuto, baš radi poboljšanja unapriedjenja samovoljno
odrekh.


6. Naumljeno sjedinjenje statusa pod današnjim okolnostima
ved bi i zato bilo na uštrb erarskog šumarskog činovničtva,
jer bi prije izdanja službene pragmatike, dakle prije zakonskoga
uredjenja, stvorilo takovo pravno stanje, kojega se šteta gledom
na osoblje koje danas u službi stoji, više odstraniti nebi mogla.
Glede same osnove pravilnika primjetilo je uže povjerenstvo,
da dira u ministarsku ustavnu odgovornost, pa da se radi
toga pod ustavnom vladom ne može provesti, a i inače da se
najvitalniji odnošaji osoblja ved radi toga putem pravilnika
riešiti ne mogu, jer pravilnik ne veže na obdržavanje naslijednika,
koji ga svaki čas promjeniti može, uslied česa bi
osobna prava činovnika bila prepuštena slučaju, što niti je
svrsi shodno, niti na zakonu osnovano.


U ostalom taj pravilnik ne može se niti gledom na njegove
potankosti podržati, jerbo više njegovih odredaba stoji u
protuslovlju sa zak. čl. IV, od g. 1893, a njeke opet u^nuove
kao n. pr. one o izvanrednom promaknuću, su u očitom
protuslovlju sa zakonom ustanovljenim pravnim djelokrugom
ministra.


Obzirom na navedene štetne odredbe osnove pravilnika,
nije povjerenstvo moglo tu osnovu konferenciji na prihvat predložiti.
Baslušav konferencija izvješde užeg odbora, prihvatila je zaključak,
u kojem je jednoglasno izjavib, da de se sa memorandumom
obratiti na ministra za poljodjelstvo, te gx zamoliti:
1. da se rješavanje osobnih stvari erarskih šumarskih Činovnika
prenaša u djelokrug erarskoga šum. glavnoga odjrla. i 2. da
86 osim sjedinjenja statusa ugarskih i hrvatsko-slavonskih erarskih
šumarskih činovnika svaka druga osnova o sjedinjenju statusa
napusti.




ŠUMARSKI LIST 2/1909 str. 30     <-- 30 -->        PDF

-- fi8 —


Time je sjednica uz burno odobravanje predsjeđajudem
ministerijalnoni savjetniku E.onay-u zaključena.


Sam obširni memorandum, citirajuć u bitnosti njegov tekst,
priobdujemo u izvadku. Jedva da postoji koja grana javne
službe u našoj domovini, gdje bi položaj činovnika tako težak
bio, kao upravo kod erarskih šumarskih činovnika, koji već
po naravi svoje službe vedinom u zabitnim i zapuštenim briegovitim
krajevima i u kukavnim selima prebivaju, gdje su uz
težku, dapače životu pogibeljnu službu, ne samo od probitaka
kulture i blagodati društvenog života izključeni, nego im povrh
toga i odgoj djece, lieenička nje^a, mnogo skuplja dobava životnih
potreboda i ini tereti, koji su u gradovima stanujudim
činovnicima nepoznati, otegoduju život.


Dapače pošto na njihovim post? jama obično veoma malo
inteligencije imade, a i ta je nižeg staleža, potražuju ih i državni
i javno-upravni organi, pa su često prinuždeni mnoga
povjerljiva poslanstva preuzeti i takove začastne službe obnašati,
koje im često i vrieme i rad oduzimlju, a uz to radi ovih
neizbježivih doticaja česte i dosta znatne materijalne žrtve od
njih iziskuju.


Sve se pako to kod drugih u gradovima stanujudih činovnika
jedva kada dogadja.


K tomu dolazi i ta okolnost, da ako koji od tih činovnika
nakon dugogodišnjega službovanja i bude premješten
k šumskim ured;ma, to obzirom na to, što se 60°/^ vanjskih
erarskih šumskih ureda nalazi u takovim krajevima i mjestima,
u kojima osim kakove bolje pučke škole u najpovoljnijem slučaju
ima jrš možda 1 ili 2 zavoda nižeg stepena, ali viših naučnih
zavoda ne ima, dotični činovnik mora se radi uzgaja
djece i nadalje boriti težkim materijalnim prilikama.


Šumarska pdko nadzoraičtva i postaje, koje upravljaju
obdin^kim šumama, nalaze se naprotiv ponajviše u gradovima,
ili barem sjedištima kotara pa p)što su ove dvie grane državnog
šumarstva u novije doba nastale, te na temelju povoljnijih
odnošaja za promakuude ustrojene, to su kod tih granah




ŠUMARSKI LIST 2/1909 str. 31     <-- 31 -->        PDF

--69 —


nanjjcšteni činovnici, unatoč tome, sto manje vremena služe^
mnogo prije postigli sadanji plaćevni razred, nego li erarsici
šumarski činovnici.


Erarski šumarski činovnici došli su u VII. činovfli razred
6 —10 godina, u VIII. 4—7 godina, a u IX. činovni razred
nakon 5 godina duljeg službovanja, nego li osoblje ostalih šumarskih
grana.


Oni su u miru i spokojno gledali, kako njihovi vršnjaci u
drugim dvim granama državne šumske uprave bolje napreduju,
a nisu tomu prigovarali s razloga, što je to.njima na uštrb
bilo samo u iznimnim slučajevima t. j . tada, kada su pojedinci
iz ostalih dvijuh grana u njihov status premješteni.


Erarski su šumarski Činovnici sa bolnom zabrinutošdu primili
vješt, koja se je prigodom posliednjih imenovanja i potvrdila,
da ih ge na ime namjerava uvrstiti u jedinstveni status
sa ostalim šumarskim činovnicima.


Provedba te osnove na način, kako je prigodom posliednjih
imenovanja započeta, znaČi erarskim šumarskim činovnicima
oduzeti svaku nadu na napredniju bududnost, te im
sjedinjenjem statusa po osnovanom načinu opet prieti pogibelj
zapostavljanja i poniženja.


Spomenuta osnova ujedinjenja statusa se je erarskoga šumarskoga
činovničtva tim bolnije dojmila, što mu je poznato,
da ona nije potekla od Vaše Pr.-uzvišenosti, nego li od glavnih
šumskih odjela Rtojedih pod Vašom upravom, što je u nama
pobudilo uvjerenje, da oni, koji su na čelu tih glavnih odjela
i poslovnih odsjeka, položaj erarskih šumarskih činovnika ni
ne poznaju. Tomu nepoznavanju naših odnošaja ima se pripisati
i ona sporost, koja se kod riešavanja osobnih stvari opaža. U
ostalom sadanje je razdjelenje djelokruga protunaravno i u
mnogom pogledu štetno, pošto jedan glavni odjel upravlja
erarskim posjedom i obavlja administraciju erarskih šumarskih
oblastih, ali on ne razpolaže sa njemu podčinjenima organima,
odnosno on ne stavlja glede toga Činovničtva Vašoj Preuzvišenosti
predloge, nego to spada u djelokrug drugog glavnog




ŠUMARSKI LIST 2/1909 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 70 —


eodjela. Osobne stvari ne mogu sačinjavati samostalnu svrhu,
nego je prava svrha sa višeg gledišta u prvom redu procvat
erarskog šumskog gospodarstva, a činoviiik je samo sredstvo,
da se svrha postigne. To sredstvo, odnosno dotične činovnike
treba da erar tako upotriehi, kako bi se svrsi gospodarstva
najbolje udovoljilo. U prvom redu je dakle potrebito, da oni,
koji gospodarstvo vode i rad osoblja sa prave strane poznadu,
8 njime po umnim odredbama Vaše Preuzvisenosti i na temelju
Vaše ovlasti i razpolažu.


Da u erarekim šumama naumljeno gospodarenje u samoupravi,
bude moglo uroditi onim liepim nadama, koje se od
njega očekivaju, prieka je potreba, da ustrojstvo te uprave
bude po mogiidnosti što jednostavnije i da osoblje te uprave
bude od svakog drugog utieaja samm nezavisno.


Koli pomješanje ovog osoblja sa drugovrstnim osobljem,
toli obavljanje ovih posala zajednički sa inimi poslovi, može
biti samo na uštrb šumskog gospodarstva u državnim šumama.


Uslied toga se sa podpunom iskrenošću u duši obradamo
Vašoj Preuzvisenosti sa poniznom molbom, da bi izvolila odrediti
:


1. Da se riešavanje osobnih stvari činovničtva namještenoga
kod uprave erarskih šuma prema naravi same stvari prenese
u djelokrug glavnog odjela, koji vodi upravu »erarskih
šuma«.
2. Da se sjedinjenje statusa erarskih šumarskih činovnika
sa statusom činovničtva šumarskih nadzorničtva, šumarskih
stručnih škola i kod obćinskih šuma namještenih činovnika
posve napuniti t. j . da kod svih erarskih šuma namješteni šumarski
činovnici i u buduče posebni status sačinjavaju, nu
B tom promjenom, da se u status ugarskih erarskih šnmar.
činovnika takodjer i hrvatsko-slavonski erarski šumarski činovnici
uvrste.
Spomenica pozivlje se zatim na to, da konferenciji, koja
se je u predmetu sjedinjenja statusa obdržavala dne 12. srpnja
1907. te na koju su predstojnici ureda pozvani bili, nije radi




ŠUMARSKI LIST 2/1909 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 71 —


ipredhodno2;a proučenja predana bila osnova o kojoj se je razpravljalo,
pa s toga su isti bili prisiljeni bez poznavanja predmeta
o kojem li se je radilo, svoje stanovište zauzeti. A
inače bili su predstojnici erarskib šumskih ureda u razmjeru
prama onima od državnih šumskih ureda i šumarskih nadzorničtva
u velikoj manjini zastupani.


Spomenica prigovara nadalje i tome, da se poredanje kod
BJedinjenja statusa ima računati po onom vremenu, koje je dotičnik
u prvašnjem pladevnom razredu provreo, što je veoma
štetno po erarske šumarsije činovnike, jer je institucija šumarskih
nadzorniČtva i državne uprave sa obdinskim šumama osnovana
na novijoj organizaciji, uslied česa su kod njih činovnici
brže napredovali, pak bi s toga erarski šumarski činovnici kod
sjedinjenja statusa usuprot toga, što dulje služe, bili poredani
iza činovnika gore spomenutih grupa.


Štetu, koja bi spomenutim sjedinjenjem nastala, bi provedba
uredjenja statusa još umnožala tim, što bi u svakom
pladevnom razredu prvih 15-3 5 mjesta neerarski šumarski


činovnici
zapremili, i tim erarskim na godine svako promaknude
zatvorili.
Proračunom za g. 1909. sistemizirani vedi broj viših či"
novnih mjesta za erarske šumarske činovnike, ne bi ovima došao
u korist kod sjedinjenja šta usa, nego bi ta pomnožana
viša mjesta drugi zauzeli. Time pretrpilo bi 60% drž. šum.
činovnika štetu na račun ostalih 40´´/o. Spomenica nepoznaje
razloga za sjedinjenje štatusš,. Ono, što se u prilog tome običaje
navadjati, da bi se naime činovnici iz jedne grane u drugu
laglje premještati mogli, dogadjalo bi se samo na uštrb službe.


Državno šumarstvo nije pokusni teritorij gdje svaki traži
višekratnim pokušajima takov posao, kojemu naginje, a osobito
je ved i sada prečesta izmjena upravitelja šumarija štetna po
;službu.


Započeta manipulacija u samoupravi, ne de se modi narfitaviti,
ako se bude osoblje češde izmjenjivalo.




ŠUMARSKI LIST 2/1909 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 7´2 —


U ostalom najhitnija je pogrieška sjedinjenja statusa, koja
je ujedno po erarske šumarske činovnike i najštetnija, ta, da
medjusobno poredanje činovnika u jedan zajednički status ne
ima moralnog temelja. Mnogi bi, koji je pukim slučajem uslied
povoljnoga stanja u svom gađanjem statusu ili inom kojom
sredom napred došao, činovniku drugog statusa, prem je u
službenim godinama stariji, kod daljnjih promaknuća na godine
škoditi mogao. Dapače može se dogoditi i to, da njekoliko
mladjih činovnika, koji su se sretnim slučajem naprvo
pomakli, onemogući svom slučajno zaostalom, nu u službi starijem
drugu, da dospije u viši pladevni razred, u koji bi inače
u svom sadanjem statusu dospio i što bi ga pripadalo. Nedvojbeno
ne bi bilo umjestno rangiranje činovnika u zajedničkom
statusu prepustiti ovakovom pukom slučuju.


I do sada se je kod posebnih statusa dogadjalo, da su u
jednom statusu mladji činovnici promaknuti u viši plaćevni
razred ili imenovani u viši činovni razred, a da su njihovi
driigovi u drugom statusu zaostali. Toče se doduše i u budude
kod pridržanja posebnih statusa dogadjati, nu dok je
činovniku jedaog statusa svejedno i nemože mu škoditi, ako u
drugi status spadajući možda od njega manje zaslužan činovnik
brže od njega napreduje, dotle ne samo da mu nije svejedno,
nego mu zasjeca u život i pogotovo mu je na štetu, ako pukim
slučajem u isti status pred njega takovi činovnici dodju,
koji ga, kada bi od prije snjime u istom statusu služili, možda
nikada nebi bili pretekli.


Medju šumarskim činovnicima opažala se je dosada njeka
uzajamnost, nu lahko se može predvidjati da će povriede skopčane
sa sjedinjenjem statusa ovo medjustbno nagnuće, kolegialno
cienjenje i poštovanje rastep^ti, te da će medju njima
zavist, neprijateljstvo i mržnja nastati. Za uspješno uredovanje
pako toli nuždna sloga i suglasje samo se tamo očekivati
može, gdje pravedan postupak vlada. Sjedinjenje pako statusa
onim načinom, kako je započelo, za cielo bi nepravednosti
prouzrokovalo.




ŠUMARSKI LIST 2/1909 str. 35     <-- 35 -->        PDF

- 73 -


Potrebu sjedinjenja statusa ništa neopravdava, ako ne
možda to, da se rukovanje sa iskazi statusa olahkoti


Ali i zato ne ima izgleda, jer u mjesto dosadanjih 6 statusa,
koji se sada u očevidnosti vode, stvorio bi se jedan noviji ali
vanredno komplicirani sedmi status.


U ostalom i od ovih statusa dva su suvišna, jer je doista
Bcvišno onih 9, odnosno po proračunu za g. 1909. 12 činovnika
strukovnih škola, a kod pokusne postrije 1 (jednog) činovnika
u posebnom statusu voditi upravo tako, kao što se
kod izpostavah ,u sz^keljfodlskim planinama«, kod dehblatske
uprave dobara i kod hrvatske investicionalne zaklade namješteni
šumarski činovnici ne vode u očevidnosti u posebnim
statusima.


I ako se slučajno u ovim službama stečene zasluge izvanrednim
promaknudem nagradjuju, to još nije toliko na uštrb
ostalih činovnika, koliko bi bilo, kad bi oni od jedne grane
na teret druge grane u veliko bili promaknuti.


Da je naša pritužba opravdana, i da nas nije sebičnost
na to potakla, podkriepljujemo time, da držimo pravednim i
opravdanim, da se status hrvatsko-slavonskih erarskih šumarskih
Činovnika sa ugarskim sjedini. Ovi će na svaki način
ugarske erarske šumarske činovnike, koji su istodobno u državnu
službu stupili, za mnogo preteči, ali treba uvažiti njihovu tegotniju
službu, njihov odviše potišteni družtveni položaj, teže
životne prilike i sa troškovi skopčan uzgoj djece u magjarskom
jeziku. Ufllied toga njihovo eventualno brže promaknude, koje
bi se samo na prvi početak ograničilo, nebi podnipošto dalo
povoda kakovoj mržnji ili nezadovoljstvu. Sto se u ostalom
naše molbe za sjedinjenje osoblja ugarskih i hrvatsko-slavonskih
šumarskih oblastih tiče, temeljimo ju na zak. člancima
XXX od g. 1868. i XXXIV od g. 1873. U §. 8. prvo spomenutog
zak članka sadržano je naime to, da je uprava nepokretnog
državnog imetka izmedju Ugarske, Hrvatske i Slavonije
zajednička. Buduć pako državne šume jedan dio nepo
kretnog državnog imetka sačinjavaju, kao što je u § 2. spo


6




ŠUMARSKI LIST 2/1909 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 74 —


menutog zak. članka XXXIV od g. 1873. navedeno, te pošto
uprava hrvatskih, erarskih šuma i dotične šumarske oblasti
podpadaju u djelokrug Vaše Preuzvišenosti, to u pogledu sjedinjthja
ovih dvajuh statusa ne vidimo nikakove zaprieke.


Želimo, a držimo da je u interesu službe, da se u Hrvatskoj
i Slavoniji namješteni ugarski šumarski činovnici nakon
stanovitog vremena, ako su zavriedili i radi uvaženih razloga
premještenje u Ugarsku zamole, ovamo i povratiti mogu, nu
ne na najniže mjesto njihovog plaćevnog razreda, kao što se
danas kraj tog odjcljenog statusa dogadja, nego da pridrže
stečeno si pravo na svoj rangovui red. Držimo nadalje potrebitim
i to, da u Hrvatskoj rodjeni šumarsko-mjernički pitomci,
nakon toga što su propisanu strukovnu naobrazbu stekli, barem
dotle, dok ne nauče savršeno magjarski jezik, kod ugarskih šumarskih
oblastih budu namješdivani.


Sjedinjenje hrvatskoga statusa sa ugarskim ne bi dakle
niti sa načelnog, niti sa obde pravnog gledišta na zaprieke
naišlo, što nam potvrdjuje okolnost, da je osoblje, koje u Hrvatskoj
službuje kod fioancijalnih, poštanskih i brzojavnih ureda,
te i osoblje računovodstva koja, se kod erarskih šumskih ureda
nalaze, sa istotakovim osobljem u Ugarskoj, u jednom statusu
sjedinjeno.


Ove okolnosti prinukavaju nas, da bez ikakve sebičnosti
sjedinjenje ovih dvajuh statusa preporučamo, naprotiv nebi se
mogli zadovoljiti sjedinjecjem sa činovnicima ostalih službenih
gran^, jerbo se nemožemo podvrći tome, da budemo prama
drugim dvim granama poniženi, a naše obitelji da budu prikradene.
Sjedinjenje statusa več je jedared bilo pokušano u
godinama 1890., nu budud se je ved tada pokazalo da neodgovara
svrsi, obnašao je predšastnik Vaše Preuzvišenosti probitačnim,
tu osnovu napustiti, te se na njeko vrieme sjedinjeni
Statusi, opet razdjeliše.


Što se dakle u godinama 1890— bez povriede šumarskog
činovuičtva nije moglo učiniti, to se niti danas bez povriede
stečenih prava ne bi moglo provesti.




ŠUMARSKI LIST 2/1909 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 76 —


Držimo, da je sa navedenim razlozima dovoljno dokazano,
kod uprave erarskih šuma namještenog činovničtva, a isto je
tako protiv našim interesima i to, da se po sadanjem razdjelenju
posala naše osobne stvari ne riešavaju u onom glavnom


odjelu, u čiji djelokrug bi po samoj naravi stvari u prvom
redu spadale.


Očito je nadalje i to, da nas nije na štetu drugih osnovana
pohliepa za prvenstvom, nego lih obrana naših duboko ugroženih
pravednih interesa potakla na to, da se povjerimo vazda
otČinskoj naklonosti Vaše Preuzvišenosti, te da sa ovom našom
molbom, koja je u naprvo naznačenim dvim točkama sadržana,
pred milostivo lice Vaše Preuzvišenosti stupimo. OsviedoČeni
smo naime, da Vaša Preuzvišenost nede dopustiti, da mnogobrojni
članoiri jednog činovničkog sbora, koji su vazda gledom na
svoju marljivost i sposobnost svoje mjesto dostojno zapremali
i na periferiji domovine ne samo dužnosti svoje službe vjerno
izpunjuju, nego vrhu toga bez ikakvih materijalnih probitaka,
dapače na račun svojih materijalnih interesa kao nesebični pomodni
radnici državne i obče javne uprave posluju, sada neopravdano
i izbjegavajud pravednosti budu lišeni onih probitaka,
koje im je u posliednje doba upravo Vaša Preuzvišenost po
svojoj umnoj uvidjavnosti zajamčila.


Nakon ovoga polažemo otvoreno, iskreno, sa dubokim
počitanjem, nepokolebivim povjerenjem i punom nadom, našu
molbu za saniranje naših pritužba u ruke Vaše Preuzvižeiiosti
kao našeg glavnog zaštitnika moled, da ju milostivo u obzir
«zme.


XJISTA.:K-


Osobne viesti.


Imenovanje. Živan Živanović, kotar, šumar gjurgjevačke
imovne obćine u Pitomači imenovan je nadšumarom-procjeniteljem kođ
petrovaradinske imovne obćine.




ŠUMARSKI LIST 2/1909 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 76 ^PremJ4Št6nja
Kr. šumarski savjetnici Gjula Kuzma i Robert
Bokor premješteni su međjusobno iz službenih obzira i to prvi iz
Vinkovaca kr. ug. šumskom uredu u Apatin, a potonji iz Apatina kr.
nadšumarskom uredu u Vinkovcima, te mu je podjedno povjerena
uprava potonjega ureda.


Šumarsko i gospodarsko knjižtvo.


njif;


i)ie Jagdfauna der Domane Martijanec von Dr. Miroslav
Hire, Kustos am zoologischen Landesmuseum in Zagreb (Kroatien).
Ovo djelo izdao je pisac u vlastitoj nakladi, a ciena mu je poštom
2 K. 10 fil.


Promet i trgovina.


Japanska konkurencija hrvatskoj hrastovini. U »Narodnim Novinama"
od 13. siečnja t. g. broj 9. otisnut je izvještaj, kojega je gosp.
Peroslav Pa skie vić-Cikara. zamjenik tajnika trgovačko-obrtne komore
u Zagrebu, sa svoga službenoga putovanja nedavno podneo kr.
ug. ministru trgovine.


Pošto se taj izvještaj tiče trgovine sa hrastovinom, koja je u
zadnje doba dospjela u kritični položaj, to taj izvještaj, akoprem se sa
njekim izvodima ne slažemo, donosimo radi toga, da šumari budu obavješteni
i o mnienju izvanšumarskih krugova.


Spomenuti izvještaj glasi:


^. . . . u nekoj velikoj provincijalnoj pilani sastao sam slučajno
jednog mladog Japanca, koji je po nalogu svoje znamenite eksportne
pilane u Japanu, došao ravno u Hrvatsku, da proučava šumski posao.


Kad sam upitao ravnatelja naše pilane, kako on ovako opasnom
takmacu našeg drva na inostranom tržištu može podavati objašnjenja
tako delikatne poslovne naravi, odgovori mi on, da to doduše nerado
dini, ali se mora pokoriti nalogu svoje centrale u Belgiji, koja od tvrdke
dotičnog Japanca povlači u Evropu velike količine iirva uz povoljnije
uvjete, nego iz Hrvatske, pa se ne može oteti želji Japanaca, da im
omogući, orientirati se o eksploataciji i izradbi drva u Hrvatskoj, jer
im se ovo iztiče kao primjer poželjne kakvoće. Dotična kuća željela je
dapače, da njen pouzdanik dodje na dulje vrieme u našu pilanu kao
bezplatan namještenik, kako bi se u struci na ovdješnji način izobrazio.
Toj želji nije medjutim udovoljeno.


Rečeni Japanac, koji od stranih jezika jedva natuca njemački i
englezki, ravnatelj je dviju velikih pilana, koje su uredjene po japanskom
sustavu, te zaposluju 600 radnika, a kuća njegova nabavila
je za nekoliko milijuna jedan čitav otok u Japanu u svrhu eksploatacije
šuma. Pošto se u Evropi iztiče uviek hrvatska (slavonska)
hrastovina kao uzor-roba, želi se više pomenuti Japanac o izradbi iste
točno obaviestiti i nakon povratka u domovinu urediti treću pilanu,
poput naših pilana, kako bi se čim bolje udovoljilo zahtjevima evropskog
tržišta


Opazio sam, da,Japanac mnogo ne đosadjuje s pitanjima, već sam
stvar proučava. Fotografički aparat, što sobom nosi, bitno mu je po