DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1909 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 76 ^PremJ4Št6nja Kr. šumarski savjetnici Gjula Kuzma i Robert Bokor premješteni su međjusobno iz službenih obzira i to prvi iz Vinkovaca kr. ug. šumskom uredu u Apatin, a potonji iz Apatina kr. nadšumarskom uredu u Vinkovcima, te mu je podjedno povjerena uprava potonjega ureda. Šumarsko i gospodarsko knjižtvo. njif; i)ie Jagdfauna der Domane Martijanec von Dr. Miroslav Hire, Kustos am zoologischen Landesmuseum in Zagreb (Kroatien). Ovo djelo izdao je pisac u vlastitoj nakladi, a ciena mu je poštom 2 K. 10 fil. Promet i trgovina. Japanska konkurencija hrvatskoj hrastovini. U »Narodnim Novinama" od 13. siečnja t. g. broj 9. otisnut je izvještaj, kojega je gosp. Peroslav Pa skie vić-Cikara. zamjenik tajnika trgovačko-obrtne komore u Zagrebu, sa svoga službenoga putovanja nedavno podneo kr. ug. ministru trgovine. Pošto se taj izvještaj tiče trgovine sa hrastovinom, koja je u zadnje doba dospjela u kritični položaj, to taj izvještaj, akoprem se sa njekim izvodima ne slažemo, donosimo radi toga, da šumari budu obavješteni i o mnienju izvanšumarskih krugova. Spomenuti izvještaj glasi: ^. . . . u nekoj velikoj provincijalnoj pilani sastao sam slučajno jednog mladog Japanca, koji je po nalogu svoje znamenite eksportne pilane u Japanu, došao ravno u Hrvatsku, da proučava šumski posao. Kad sam upitao ravnatelja naše pilane, kako on ovako opasnom takmacu našeg drva na inostranom tržištu može podavati objašnjenja tako delikatne poslovne naravi, odgovori mi on, da to doduše nerado dini, ali se mora pokoriti nalogu svoje centrale u Belgiji, koja od tvrdke dotičnog Japanca povlači u Evropu velike količine iirva uz povoljnije uvjete, nego iz Hrvatske, pa se ne može oteti želji Japanaca, da im omogući, orientirati se o eksploataciji i izradbi drva u Hrvatskoj, jer im se ovo iztiče kao primjer poželjne kakvoće. Dotična kuća željela je dapače, da njen pouzdanik dodje na dulje vrieme u našu pilanu kao bezplatan namještenik, kako bi se u struci na ovdješnji način izobrazio. Toj želji nije medjutim udovoljeno. Rečeni Japanac, koji od stranih jezika jedva natuca njemački i englezki, ravnatelj je dviju velikih pilana, koje su uredjene po japanskom sustavu, te zaposluju 600 radnika, a kuća njegova nabavila je za nekoliko milijuna jedan čitav otok u Japanu u svrhu eksploatacije šuma. Pošto se u Evropi iztiče uviek hrvatska (slavonska) hrastovina kao uzor-roba, želi se više pomenuti Japanac o izradbi iste točno obaviestiti i nakon povratka u domovinu urediti treću pilanu, poput naših pilana, kako bi se čim bolje udovoljilo zahtjevima evropskog tržišta Opazio sam, da,Japanac mnogo ne đosadjuje s pitanjima, već sam stvar proučava. Fotografički aparat, što sobom nosi, bitno mu je po |
| ŠUMARSKI LIST 2/1909 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 77 magalo za to. On fotografiše sve, što se na inđustrijalnom naselju vidi, napose tetiničko razredjenje poduzeća, pojedine sirove i izradjene pro izvode, način slaganja, a najveću briJU posvećuje strojevima, te ih snima u stojećem i poslujućem stan,u, bilježeći sebi nabavna vrela i cienu. Instalatera i dvoritelja strojeva, veli on, da u Japanu ne treba, jer da to oni sami znadu. Japanac ostao je u pilani dva dana, te se je zatim odputio u jednu slavonsku šumu, da ondje prouči i šumski rad. U koliko je meni poznato, nije ovo prvi put. što Japanci dolaze u Hrvatsku, da proučavaju tehničku stranu drvarskoga posla. Prije dvie godine zadržavalo ih se je u nas više. Oinjenice dokazuju, da se Japan u najnovije vrijeme razvio kao veoma opasan takmac izvoza hrvatske hrastovine. Predbježao donosi on na tržište ponajviše hrastovinu, u kojoj je Hrvatska zau´.imala dosad gospodujući položaj. U Belgiju, Holandiju, Francezku, Englezku i Nje mačku prodire japanska hrastovina sve više. Najviše je uvoz;i Belgija, jer ova traži za svoje potrebe gotovo izključivo hrastovo drvo, pod kojim se je dosele ondje razumievalo samo „clieae de Slavonie". Sjd se uslied promienjeue situacije na drvarskom tržištu počima napuštati tu provenienciju, jer često i fino prekomorsko drvo, kao mahagon i dr. ide bolje u račun, a kamo li ne bi daleko jeftinija japanska hrastovina. Kakvoća potonje ravna je našoj, a postojeću razliku u izradbi nastoji še brižno izravnati, dok se k nama izašilju japanski stručnjaci, da svoj postupak prilagode našem. Ova se okolnost ne smije omalcvažiti, jer nema sumnje, da je nastojanje Japana podobno ozbiljno uzdrmati prodju našeg proizvoda. Japan konkurira dapače, kako je poznato, svojim tvrdiip drvom i zapadnim dielovima Sjeverne Ameriker s američkim drvom, a kamo li ne ie s vremenom u Evropi radi nerazmjerno jeftmije svoje sirovine, radne sile i pomorskog podvoza postati premoćan faktor. Perspektiva je za naš izvoz svakako slabo utješljiva, osobito, ako se uvaži, da u Hrvatskoj već dvie godine javne dražbe velikih čestica, koje su se prije na jagmu kupovale, ostaju ne samo nerazprodane, nego i bez dražbovatelja. Konjunktura je do očajnosti nepovoljnaj jer je medjunarodno tržište zasićeno robom, ponajviše američkog, ruskog, rumunjskog i japanskog poriekla, s kojom je danas poradi ciene ovozemnoj robi veoma težko, gotovo nemoguće konkurirati. No unatoč te notorne činjenice stavljaju se u nas javnom dražbom na prodaju šume uz visoke procjene, dotično po ključu iz vremena najpovoljnije poslovne konjunkture. Dosadašnji kupci našeg drva biti će uslied toga prisiljeni, da svoje tekuće potrebe drugdje namiruju i pri učivši se tako na nova nabavna vrela, mogu nam se u buduće sasvim iznevjeriti Uz takve prilike pojmljivo je sustezanje domaćih šumskih pod uzetnika i opetovani podpuni neuspjeh javnih dražba drva. Kao posljedicu toga opažamo, da sn neke veće domaće pilane rrZbog nestašice posla rad obustavile, a druge se na to spremaju Taj nemili pojav urodio je tužnom činjenicom, da u našoj zemlji imade već kroz dvie godine oko 40U0 šumskih radnika bez posla, a bez |
| ŠUMARSKI LIST 2/1909 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 7« — privrede su i mnogobrojni vozači u području hrvatskih šuma, Ifoji s e bave prevažanjem šumskih proizvoda do željezničkih i vodenih postaja. Kolika šteta izvire iz toga stanja po naše i onako slabo narodno gospodarstvo, ne treba pobliže obrazlagati. Pošto je pako znatan broj hrvatskih izseljenika prisiljen, da svojim radom ojačava eksport drva u sjevero-američkim sjedinjenim državama i pošto k nama dolaze Japanci, da prisvoje sebi našu zamjernu vještinu u šumskom poslovanju, nije izključeno, da nam ovi pritegnu k sebi i preostale naše šumske radnike. To bi po gotovo bio udarac od nedoglednih posjeriica za našu trgovinu dr\a. Razgovarajući o drvarskoj krizi u Hrvatskoj sa vlastnicima pilana i veletržcima drva, konstatirao sam, da postoji općenita zabrinutost, kako će se prilike u buduće razviti. Zanimani krugovi tvrde nadalje, da će se žestokoj utakmici rečenih država samo onda moći uspješno odoljevati, ako se sadašnje previsoke šumske pristojbe, dotično procjene snize barem za 25—3ii7o Poboljša li se tečajem vremena poslovna konjunktura, to će šumski poduzetnici, kako dojakošnje iikustvo dokazuje, prigodom dražba, radi utakmice ciene šimi povisivati, te ih postavljati u razmjeru sa prodjom robe na medjunarodnom tržištu. Preuzvišenost Vaša, kao nadležan skrbnik i promicatelj trgovačkih interesa kraljevine Hrvatske i Slavonije, znati će i htjeti bez sumnje da nadje puta i sredstva, kako bi se težki položaj šumske trgoviae naskoro shodno ublažio i odvratila prieteća pogibelj, koja može da vrši vrlo nepovoljan upliv i na zajednička trgovačku bilaacu Hrvatske i Ugarske." Stanje tržišta krzna i kožica od divljači. Pretrživanje te robe tek je započelo, ali već se sada ponešto može razabrati, kakove će ciene bili na odnosnim sajmovima u Budimpešti i Leipzigu Kune zlatice proti svakom oč-kivanju ove godine pokazuju znatno nižu cienu prema cienama lanjske godine, te ote ciene neće porasti, nego prije još za sitnicu pasti. Naprotiv su kune bjelice jesenas dosta zanemarene, dosegle skoro istu cienu, koju su lanjske godine imale. Vidre se drže postojano bez velikih promjena u cieni, a tako isto i tvorići. Divlje mačke odavna prezrene i zabačene, ove godine nenadano su poskočile u ciehi, kao nikad dosela. Razlog tomu treba tražiti u izvanredno dotjeranoj tehnici bojadisanja krzna. Doći će u promet bojadisane kao risovin« koja postaje sve rjedja i skuplja. Zato samo veliki i jaki sortimenti nalaze dobru prodju, mali sortimenti dosižu jedva ´/g vriednosti velikiU. Nadalje pogoduje moda ove godine i lisićja krzna i to ona sa vrlo gustim i dugačKim krznom (bosanske i gorske lisice), koja će biti takodjer raznoliko bojadisana i tek onda u promet stavljena. Jesenske lisice i u obće slabiji sortimenti dosižu jedva polovinu vriednosti bosanskih, odm sno gorskih lisica Jazavac se malo traži, te se veće par-tije težko unovčuju prema dosadanjim visokim cienania. Srne ljetne i zimske nisu osobite ciene, dočim zečevina nalazi dobru prodju. i dobro se plaća. Ako još dometnenio, da su vučja krzna slabe ciene i da se ne rado u većoj množini uzimaju, to bi time izcrpivo prikazali sadanje stanje tržišta krznene robe. Glede samog unovčenja upozorujem* na oglas u priležećemu „Lugarskorau viestniku". M. |