DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1909 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 109 - Osim plodnih zemljišta, ima Švicar i zaslužbe po mnogobrojnim tvornicama, stranci puno novca u zemlji ostavljaju, domaći obrt je silno razvijen i t. d. taliO, da tamo sirotinje ni neima, a Lika uvjek jadna Lika. Uz takove prilike lahko je Švicaru odredjivati i glede krava i glede koza, te mu je lahko birati izmedju koza, koje jedu i koje ne jedu lista i t. d., kad mu to sve stoji na volju i kad inia.de sredstava da si želji udovolji. Uz tikove prilike nije onda ni čudo, da Švicari imadu i sasvim drugi pojam o zakonu i o činovnicima svojima Uvaženi šumarski stručnjak švicarski Enderlin nije znao, što da odgovori, kad smo ga zapitali »kako oni postupaju, kad koji žitelj silom blago u branjevinu utjera". Toga veli kod nas nema, jer se zabrana javno proglasi! Oni dakle ne mogu ni pojmiti, da bi itko hotice nješto protuzakonitog ili protupropisnog učinio, ili učiniti htjeo. Da još bolje prikazem, kako Švicari shvačaju zadadu činovnika, niiram spomenuti, da njih svaki drži, da činovnik nije postavljen zato, da izriče kazne, nego zato, da u svojoj struci nastoji pronaći sve ono, što je nuždno, da se za korist naroda provede. S toga on takova činovnika i njegove odri dbe cieni i bira ga opet ponovno. Oni naime biraju činovnike avake treće godine. Spomenuti šum. Ptručnjak Enderlin veli, da to nije moguće da činovnik neće biti izabran, ako je vršio svoje dužnosti! Zar ne idealno i zavidjanja vriedno. Osobne viesti. Imenovanja. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije ime novac je: Vinka B e n a k a, šamarnika i upravitelja gospodarstvenoga ureda II. banske imovne obćine, Slavo ljuba Slapničara, šumarnika i upravitelja gospodarstvenoga ureda gjurgjevačke imovne obćine iAntunaMarka , šumarnika i upravitelja gospodarstvenoga ureda križevačke imovne obćine, nadšumarnicima u VII. činovnom razredu ; nadalje Ivana Troppera i Jaromira Vida! e-a |
| ŠUMARSKI LIST 3/1909 str. 32 <-- 32 --> PDF |
. ´ -- 110 nadšumare kod brodske imovne obćine, šumarnicima u VIII. ćmov. razredu ; Gustav a Lacha , nadšumara - procjenitelja gjurgjevačke imovne obćine, šumarnikom u VIII činov. razredu i zamjenikom upravitelja gospodar, ureda kod spomenute imovne obćine, te Antun a Renner a nadšumara-procjenitelja kod II. banske imovne obćine, šumarnikom- procjeniteljem u VIII. činov. razredu ; nadalje Ilij u V 1 ahovića i Julija Anderku šumare brodske imovne obćine, nadšumarima u IX. činov. razredu; nadalje Zlatk´a Derenčin a šumarsko-računarskoga oflcijala brodske imovne obćine, kotarskim šu marom u X. čin. razredu, ostavljajući ga i nadalje na dosadašnjem mjestu službovanja kod računovodstva spomenute imovne obćine ; nadalje Mihajl a Deretu , apsolventa kr. šumar, akademije zagrebačke, privremenim kr. šumar, vježbenikom kod kr. kot. oblasti u Sisku, i napokon Ivan a Ce o vica , apsolventa spomenute šumarske akademije, privremenim šumarskim vježbenikom kod gjurgjevačke imovne obćine sve sa sustavnim berivima, odnosno pripomoći. Umro. Dne 5. veljače t g. umro je na Rieci u 60. godini života umirovljeni kr nadšumar Iva n Jerbić . Vječni mu pokoj i slava. Dne 22. veljače t. g. umro je u Zagrebu nakon kratke bolesti u 70. godini svoga života Dr. Vjekoslav Koroskenj de Felso Kor6škeny de Toth Prona, kr. profesor, lektor za praktičnu ekonomiju na sveučilištu Franje Josipa I. u Zrgrebu i komander srp- reda sv. Save. Pokojnik, koji je bio utemeljitelj ni član hrv, slav. šumarskoga društva, a njeko vrieme i ravnatelj obstojaloga kr. gospodarsko - šumarskoga učilišta u Križevcima, biti će dobro poznata ličnost raedjuistarijom gg. šumarima, pak stoga ćemo u kratko donjeli njegov životopis. Učio je tehničke i gospodarstvene discipline u Grazu i u Beču, a bio je promoviran doktorom filosofije u Rostocku god. 1867. God ne 1860. postao je asistentom u gospodarsko-šumarskom učilištu križevačkom, gdje je god. 1861. avansirao na učitelja, god. 1870. na profesora i g. 1874. na upravitelja. Upravljao je cjelokupnim križevačkim zavodom i njegovim imanjem četir godine, a onda je bio dodieljen kr. zem. vladi, te je god. 1880. umirovljen, a tri godine kašnje opet uzposlavljen i dodieljen bogoštovno-nastavnom odjelu kr. zem. vlade. Godine 1888. bio je K6r6skeny definitivno umirovljen, ali zato ipak nije posve obustavio svoj rad, nego je u kr sveučilištu od god. 1897. kao lektor predavao o pojedinim gospodarstvenim granama ža pravnike Pokojuik izticao se je kao gospodarski pisac, te je napisao čitav niz stručnih radnja o voćarstvu i vinogradarstvu u raznim časopisima, a naročito u „Nar. Nov," od god. 1880.—1883. Izdao je i dvije oveće knjige o gospodarstvu, te uredjivao vinogradarski i šumarski koledar. Osobito je izašao na glas kao vrstan voćar, pa je svojim izložcima prekrasnog voća stekao odlikovanje na pomoložkoj izložbi u Grazu i u Zagrebu. Pokojnik je uz brojno učešće rodbine, prijatelja i štovatelja sa- hi´anjen u Zagrebu dne 24. veljače t. g., a kako je bio plemenitoga srca i osjećaja za svoj narod i domovinu, vidi se od tuda, što je gotovo dvie trećine svoga liepog imetka u iznosu od 80.000 K ostavio u razne do- Ijrotvorne i uzgojne narodne svrhe. Slava pokojniku ! |