DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1909 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 112 — Pi´eraa nave lenom ne moga se šumovlastnici, koji nisu udovoljili na tem .´Iju §. 22. š. z. izdanoj odredbi oblasti zi namještenje osposobljenoga šumara, kazniti globom, nego se u takovom slučaju ima po analogiji §. 5. spomenutoga patenta, na pogibelj i trošak takovoga šumovlastnika osposobljeni šumar postaviti, a trošak za istoga od šumovlastnika utjerati političkom ovrhom. U M. p. d. priohćio Dr. A. Goglia. Dražbe stabala. Dne 15. veljače t. g. obdržavana je kod gradskoga po glavarstva u Požegi dražbena prodaja hrastovih stabala i to: a) u šumskom predjelu „Prisad" 569 stabala uz iskličnu cienu od 6978 K 65 fll. i b) u šum. predjelu Cvijanovdol" 766 stabala uz is kličnu cienu od 5490 K 83 fil. (Uz tehničko drvo piodavano je i ogrievnc i gulje za tanin). Uspjeh nam nije poznat. Na dražbi, koja je kod gospodar, ureda petrovaradinske imovne obćineuMitrovici obdržavana na" 29. siečnja t. g. (vidi točku 4/d str. 80. o. 1.) prodana je samo najmanja čestica, naime srez Karakuš a uz cienu od 47.120 K, prema iskličnoj cicni od 46.500 K. Dostalac je tvrdka Emerich GrafT et Comp. iz Osieka. Na dne 29. sicčnja t. g. kod kr. kotarske oblasti u Slatin i obdrža\ana dražbena prodaja stabala iz šuma njekih z. z. (vidi točku 4,´e na str. 80. o. 1), ostala je bezuspješna. Razlog tomu je taj, što su procjene učinjene još u prvoj polovici godine 1907., kada je ciena hrastovine bila još visoka, a z. z. nisu voljne da sada sni/e ciene. Na dražbi, koja je kod gospodar, ureda II. bansk e imovne obćine u Petr.inji obdržavana na 4. veljače t. g. (vidi oglas u broju 2. o. 1.), postala je dostalcem od lo´29 hrastovih stabala tvrdka Filipa Deutscha sinovi iz Zagreba uz cienu od 33.991 K, prema izkličnoj cieni od 2t.416 K. Osim toga su bili ponude stavili Marko Benedik — Zagreb, Krachforst—Sisak i Defour — Sisak. Kod dražbe, koja je na 15. veljače t g. obdržavana kod k r. š umarskog ravnateljstva u Zagrebu, dostala je tvrdka P e t r i ć i B a k a r č i ć iz R i e k e 1210 m ´ bukovine i 8655 m´ jelovini´ u IV. sjekoredu kr. šumarije u Mrkoplju za svotu od 29 900 K prema iskličnoj cieni od i;9.855 K ; nadalje tvrdka Srećk o Neu berger i sin iz Rieke 1555 m´ bukovine 1811) m´´ jelovine u I. sjekoredu kr. šumarije u Ravnojgori za svotu od Hb8´6 K, prema iskličnoj cieni od 7.911 K; i konačno Ivan B o 1 f iz Delnica 1557 ni´ bukovine i 1129 m^ jelovine u. II. sjekoreku kr. šumarije u Ravnojgoa za svotu od 8.794 K prema iskličnoj cieni od 8.284 K. Dalnje dražbe obdržavane su: a) dne 20. veljače t. g. kod kr. kotarske oblasti u Požegi za stabla iz šume z. z. T o r a n (vidi oglas u br. 2 o. 1.) i b) kod gospodarstvenoga ureda otočk e imovne obćine u Otočcu vrhu 18,721 jelovih i 405 borovih stabala u procjenbenoj vriednosti od 18o.4):3 K 0 uspjehu tih dražba nismo do sada obavješteni. Na dan 1. ožujka t. g. dražbovali će se kod kr. kot. oblasti u Daruvar u 5 000 bukovih slabila z. z. Potočani -Katinci procienjenih na 46.1)12 K. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1909 str. 35 <-- 35 --> PDF |
—_113 —^ Na dne 26. veljače t. g. k o d k r k o t o b 1 a. s t i u S i s k u. obdržavanoj dražbi 5246 hrastovih stabala iz šume z. z. L e t o v a n i ć, postao je dostalcem F Krachfort iz Siska, uz svotu od 73 222 K, prema iskličnoj cieni od 63 766 K 44 fll. Dobaya čamove gradje i letava za brodsku imovnu obćinu. Za godinu 1909. treba brodska imov. obciaa za svoje pravoužitnike letava i gradje i to na skladištima u: Garčinu 23.700 komada letava; Samcu 15.000 komada letava i 13´C2§ m´ gradje; Vinkovcima 20.000 komada letava i B88 82 m* gradje; i u Rajevomselu 7.500 komada letava i 132´a2 m´´ gradje U tu svrhu obdržavana je kod gospodar, ureda imov. obćine u Vinkovcima na 17. prosinca 1908. javna jeftimba, te su ponude stigle od sliedećih tvrdka : Egysult Fatermelok — Budimpešta ; Milko i sinovi — Segedin ; Filipa Deutscha sinovi — Zagreb ; Giffinger i Henn — Vinkovci; Oto Steinbeis Dobrlin ; Binder i Polgar — Zemun; Karlo Teppai — Gelovac i Dioničarsko društvo Gregersen u Davidoviću. Prihvaćena je ponuda tvrdke Binder i Polgar izZe m u n a za sva skladišta uz cienu i to: za merkantilno otesanu gradju i letve m^ po 37 K 60 fil., a za oštrobridno otesanu ili piljenu gradju m´ po 43 K. Spomenuta čamova gradja i letve potrebne su brodskoj imovnoj obćini za njezine pravoužitnike povrh one gradje, što ju imovna obćina izradjuje u svojim šumama. Dobava podvlaka za kr. ug. državne željeznice. Dobava željezničkih podvlaka za kr. ug. drž. željeznice ima svoju malu historiju. Ravnateljstvo kr. ug državnih željeznica bilo je prvu jeftimbu za dobavu željezničkih podvlaka razpisalo za !7. lipnj a 1908. U svemu bila je izkazana potreba sa: a) ca. 4GO.O00 komada 270 cm. hrastovih i bukovih podvlada I, razr. b) ca. 860 000 komada 250 cm. hrastovih i bukovih podvlaka I razr, c) ca. 260.000 kom. 220/i i cm. hrastovih i bukovih podvlaka 11. razr. d) ca. 40.000 kom. 220/16 cm. hrastovih i bukovih podvlaka II. razr. e) ca 8 500 m´ hrastovog i bukovog extra drva. Kod o´.e jef´timbe bilo je u svemu predano 129 pismenih ponuda, te je ponudjeno: ad a) 270 cm. podv. za g. 1908/9. hrast 629.000— 960.000 kom. bukva 883.300— 1,112.300 kom. Ukupno 1,512.300—2,072.300 koln" ad b) 250 cm. podvi, za g. 908/9. hrast 2,158.500-3,258.100 kom. bukva 2,306.700—2,917.700 kom. IUkupno 4,465.200--6,176.800 kom. ad c) i d) 220/14 i 220/16 cm. pndvlak e za g. 1908/9. . hrast 2,017.850--2,967.650 kom. bukva 722.500-- 293800 kom. Ukupno 2,740.350--3,26!.450 Kom. ad e) extra drvo za g-1908/9. . hrast 43.023--49.908 m´´ bukva 19.150--20.350 m´ Ukupno 62.173—70.258 m^ |
| ŠUMARSKI LIST 3/1909 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 114 _ Zahtjevane ciene iznosile su po komadu: za podvlake 270 cm. hrast, 6-70 K do 7´00 K za podvlake 250 cm. hrast. 6-00 K do 6-25 K za podvlake 220 cm. hrast. 3-20 K do 3-50 K za extra drvo hrast. 90 00 K do 95 00 K po 1 m´ za podvlake 270 cm. bukva po komadu 3 70 K do 4-00 K za podvlake 250 cm. bukva po komadu 3 20 K do 3-40 K za podvlake 220 cm. bukva po komadu 2-20 K do 2*40 K za extra drvo 50-00 K do 56-00 K po 1 m» Za podvlake od 270 cm. i od 250 cm. tražene su za 40—50 fil. veće ciene, nego li su plaćane u g. 1907., a za ostale vrsti zahtjevane su niže ciene. Pošto je kr. ug. ministarstvo trgovine, koje je imalo o toj jeftimbi konačno odlučiti, sa svojom odlukom dugo otezalo, to je ta jeftimba dala povoda mnogim raspravama u novinstvu, a kasnije i interpelaciji u zajedničkom ug. hrv. saboru u Budimpešti. Napokon je odlukom od 12. studenoga 1908. ministar trgovine jeftimbu od 17. lipnja 1908. Bnulirao i odredio za 10. prosinc a 1908. novu jeftimbu. Kod te jeftimbe stavljeno je bilo 178 ponuda. Giena bila je nješto manj a kod ove jeftimbene razprave, nego li kod one od 17. lipnja 190«,, i to kod hrastovine za 3—4"/^, a kod bukovine za 8—107o Hrastovih podvlaka bilo je ponudjeno pet puta više, nego bijaše ra/;pisano, u svemu bijaše ponudjeno 6,856.790 komada. Bukovih podvlaka ponudjeno je deset puta više, nego je traženo, a extra drva tri puta više, nego bijaše razpisano. Na 3. veljače 1909. pala je kod ministarstva trgovine konačna odluka glede dobave željezničkih podvlaka, koja se je u intesovanim krugovima napeto očekivala. Pri tom je uzet obzir poglavito na domaće tvrdke, a prihvaćene ciene jesu: a) Hrastove podvlake. Za g. 1909. : 250 cm. podvlake spojne (Stossschv.) I. r. 6-94 K 250 cm. podvlake srednje (Mittelstossschv.) I r. 5.60 K 220/17 cm. podvlake spojne II. r 4-80 K 220/14 cm podvlake srednje II. r 2 50 K 220/16 cm. podvlake srednje II r. ... . 3-10 K b) Bukove podvlake. Za g. 1909.: 270 cm. podvlake srednje (Mittelstossschvel.) I r 2-90 K 250 cm. podvlake spojne I. r 2´90 K 250 cm. podvlake srednje I. r 270 K 220 cm. podvlake spojne II. r. .... . 2*50 K 220/16 cm. podvlake srednje II, r 2´05 K Za g 1910.: 270 cm. podvlake srodnje I. r 3-10 K 250 cm. podvlake spojne I. r 3.25 K 250 cm. podvlake srednje I. r. . . . .. . 3´— K 220 cm. podvlake spojne II. r 2-80 K |