DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3/1909 str. 37     <-- 37 -->        PDF

115 —


Za g. 1911.. 270 cm. podvlake srednje I. r
3-30 K


250 cm. podvlake spojne I. r
5´35 K


250 cm. podvlake srednje I. r
3´20 K


220 cm. podvlake spojne II. r
2´60 K


Za hrastove extra-podvlake (Weichen-Extraschwellen) za g. 1909.
prihvaćena je ponuda sa 8070 m ^ po 79´50 K.


Od poznatijih naših trgovačkih tvrdka dobile su dobavu: Neuschlosova
tvornica tanina i paropila dion. društvo u Našicama; Bergerovo
dion. društvo za trgovinu drvom u Zagrebu; Filipa Deutscha sinovi iz
Zagreba; F. Ntuberger i sin iz Rieke i Sorger, Weissmayer i drugiz Osieka.


Različite vijesti.


Dar „Pripomoćnoj zakladi". G. kr. kot. šumar Gjoko Grlić u Novom
Marofu priposlao je u mjesto vjenča na odar pok Anke Schmidinger,
udove blagopokojnoga Josipa Schmidingera, kr. žup. šum. nadzornika i
majke Rikarda Schmidingera, kr. žup. šum. nadzornika u Varaždinu,
svotu od 10 K. „društvenoj Kor6škeny-evoj pripomoćnoj zakladi". Na
plemenitom daru budi ovime izrečena najtoplija zahvala.


Razdioba biljka iz biljevišta kr nadzorničtva za pošumljenje primorskoga
krasa u Senju Nj. Preuzvišenost ban kraljevina Hrvatske,
Slavonije i Dalmacije darovao je iz rečenoga biljevišta za g. 1909. sliedeće
biljke:


1. Kr. kot. oblasti u Cirkvenici za bujične radnje kod Drivenika i
Grižana 50.000 kom. 2-god. crnog bora.
2. Kr. kot. oblasti u Cirkvenici za zem. zajednice Bribir, Novi-
Zagon. Selce i obćinu Girkvenicu 4 000 kom., 9.300 kom., 6.800 kom.
i 20.300 kom. 2-god. crnog bora3.
Kr. kot. oblasti u Cirkvenici za razdiobu medju žitelje 10.000 kom.
2-god crnog bora.
4. Kr. kot. oblasti na Sušaku za zem. zaj. Kostrena sv. Barbara,
Kostrena sv. Lucija i grad Bakar 44.000 kom , 33.000 kom. i 26.400
kom. 2 god. crnog bora.
5. Kr. kot. oblasti na Sušaku za zem. zajednice Hreljin-Ružićselo,
Dol, Smrika i obćinu Kraljevica 8.000 kom.. 15.000 kom., 9.000 kom.,
24.000 kom.,
15.000 kom. i 18.000 kom. 2-god. crnog bora.
6 Kr. žup oblasti u Gospiću 150 000 kom. 2-god. crnog bora.
7. Kr. kot. oblasti Vrbovsko 3.500 kom. 4 god. i llG.50Jkom. 2-god.
omorike, 175 kom. 2-god. ariša i 500 kom. 5-god. javora.
8. Zem. zajednici ,Lič´ 16.000 kom. 2 god. crnog bora.
9 Gradskom poglavarstvu Bakar .^0.000 kom. 2-god crnog bora,
400 kom, 2-god. omorike, 100 kom. 2-god. ariša, 100 kom. 6-god. javora
i 100 kom. 1-god. murve.


10. Zem. zajednici Bakarac 1000 kom. 2-god. crno? bora, 100kora.
2-god. omorike, 100 kom. 2god. ariša, 125 kom. 5 god javora i 200 kom.
1-god. murve.
11. Blažu Pajniću, obćina Plešće, kotar Oabar 20.000 kom. 1-god.
omorike.
12. Obćinskom poglavarstvu Gerovo 4.000 kom. 2-god. i 76.000 kopi,
1-god. omorike.




ŠUMARSKI LIST 3/1909 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 116 ~
13. Petru Kovaču Zamost br. 20. obćina Plešće 20.000 kom. 1-god.
omorike.
14. Šum. gospod. uredu ogul. imov. obćine — Ogulin´00.000kom.
2-god. omorike.
15. Zem. zajednici Benkovac 4.000 kom. 2-god. crnog bora i
4 000 kom. 2-god. omorike.
16. Zem. zajednici Vrata 8.000 kom. 2 god. crnog bora.
17. Zera. zajednici Fužine 8.000 kom 2-god. crnog bora i 8.000
kom. 2-god. omorike.
18. Obć, poglavarstvu — Drežnica 600 kom. 1-god. murve
19. Obć. poglavarstvu — Vukmanić 3.000 kom /-god. crnog bora,
1.000 kom. 2-god. omorike, 25 kom. 5 god. javora i 400 kom. 1-g. murve.
20. Kati Mihelie — Blaževci kbr. 21. 1.000 kom. 1-god. omorike.
21. Obćinskom poglavarstvu — Medak 50.000 kom. 2 god. omorike.
22. Obć. poglavarstvu — Lićki Osik 15.000 kom. 2god. crneg bora i
5.000 kom. 2-god, omorike.
23. Kosti Mandiću, Sinac i 0.000 1-god crnog bora.
24. Upravi kr. zem. gospod. pokusne postaje — Gospić 24.000 kom.
2-god. crnog bora i 6.000 kom. 2 god. omorike
25. Šum. gosp. uredu otočke imovne obćine — Otočac 60.000 kom
2-god.
crnog bora, 120.000 kom. 2-god omorike.
26 Obć. poglavarstvu —Kosinj 20 000 kom. 2-god. crnog bora i


10.000 kom. 2 god. omorike.
27. Obć. poglavarstvu — Gornja Rieka 10.000 kom. !-god. omorike,
2.5 kom. 2-god. ariša, 50 kom. 5-god. javora i 400 kom I god. murve.
28. Kr. kotarskoj oblasti Zlatar 15.000 kom. 2-god. omorike.
29. Klari pl. Kukuljevie, Grad Ivanec 1.000 kom. 2 god crnog
bora i lOOCO kom. 1-god. omorike
30. Marku Prekrit, Ivanec 4.000 kom. 2-god. crnog bora.
31. Šum. gosp. uredu slunjske imov. obćine — Karlovac 00 OuO kom.
2-god. crnog bora i 50.000 kom. 2-god. omorii~e.
32. Kr. upravi kupališta Topusko i 0 000 kom. 2-god. crnog bora,
15.000 kom. 2-god. omorike i 100 kom 2 god. ariša.
33. Poglavarstvu grada Kostajnica 100 kom. 5-god. javora
34. Upravnoj obćini Perjasica, kolar Vojnić 5.000 kom. 1 godišnjeg
crnog bora.
35. Hermini pl. Ožegović 6.000 kom i´-god. omorike.
Sveukupno 746 800 kom. 2-god. i 15.000 kom. 1-gnd. crnog bora,
3.500 kom. 4-god., 511.000 kom. 2-god. i 137 000 kom. 1-god. omorike,
500 kom. 2-god. ariša. 900 kom. 5-god. javora i 1,700kom. 1-god. murve.
Razdjeljenje g/adova i općina u stanarinske razrede.´Na temelju
§. 7. z. član. XXVII; i9U8. ustanovljeni su po zajedničkom ministarstvu
za zajedničko činovništvo, daklem i za kr. erar šumare u Hrvatskoj i
Slavoniji novi stanarinski razredi za vrieme od 10 godina, a sa početkom
od IV. četvrta 1908.


Razdjelenje je sliedeče:


U II.
razred spadaju: Zagreb i Osiek.


U III. razred spadaju: Bjelovar, Sušak i Vukovar.


U IV. razred spadalu: Djakovo, Gospić, Karlovac, Mitrovica, Slatina,
Varaždin, Vinkovci, Virovjtica, Zemun.




ŠUMARSKI LIST 3/1909 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 117 U
V. razred spadaju: Brod, Nova Gradiška, Koprivnica, Križevci,
Našice, Ogulin Požega, Ruma.
U VI, razred spadaju : Daruvar, Delnice, Ilok, Jastrebarsko, Otočac,
Pakrac, Petrinja, Petrovaradin, Vrdnik. .


U VII, razred spadaju: Bakar, Banija, Batrovci, Begovovo Razdolje,
Bošnjaci Cirkvenica, Čazma, Dalj, Drenovci, Dubica, Pužine, Glina,
Gomirje, Gračac, Ivauić grad, Jablanac, Jamina, Jasenak, Jasenovac, Kalje,
Karlobag, Klenak, Komletinci, Kraljevica, Krapina, Lepavina, Lič. Lipik,
Lipovljani, Martinšćica, Mećenčani, Miholjacd., Morović, Mrkopalj, Njemci,
Novi, Novska, Okučani, Otok, "Perušić, Pitomaca, Podgajci posavski,
Popovača, Rajić gornji Ravnagora. Rajevac, Selce, Senj, Slunj, Soljani,
Strošinci, Suhopolje, Sv. Ivan Zelina, Sveti Juraj, Sveti Rok, Samac,
Udbina, Vojnić, Volinja, Vrata, Vrbanju Vrbovsko, Vrgimnost, Zlatar,
Županja.


Godišnja stanarina u postajama uvrštenih u stanarinske razrede:
Plaćevni


razredi I. II. III. IV. V. VI. VII.
IV, 3000 2700 2400 2100 180.0 1500 1200


V. 2500 2500 2000 1750 1500 1250 lOOO
VI 2000 1800 1600 1400 IvOO 1000 . 800
VII. 1600 1440 1280 li 20 960 800 640
VIII. 1300 1170 1040 910 780 650 5-^0
IX
lOOO 900 800 700 600. ´, 500 400
X 900 810 720 630 510 450 360


XI. 800 720 640 560 480 400 . 320
podčinov. 460 400 320 280 240 2(J0 160
Svi oni gradovi i mjesta, koja nisu uvrštena u stanHrinski razred
spadaju u VII. razred tako duoo, dok se ne uvrste u viši stanarinski razred.


Krv i irak na brlegovlma. Odavna je poznfito, da nam /rak na
visinama oteščava disanje, te da u stanovitim grnnicam?. ljekovito djeluje
na čovječje tjelo. Ljfečnici nazivaju brdsku kliriiu okrepnom,. a to.se
djelovanje ima pripisati slijedećem pojavu


čim se više penjemo na brda, to biva zrak redji. — On po svojoj
smjesi kisika i dušika ostaje približno jednak u dobni ili na brdu, ali
po težini u litri brdskoga zraka imade manje kisika nego li u dolinskom.


Ako n. pr. na morskoj površini 1 litra zraka ina iO-J dijelova
kisika po težini, to na briegu kod ´iOO m. visine ima samo 88´2%, kod
2000 m ima 77-87o, a kod 5000 m. skoro sama 50%. .


Kod svakoga dakle disanja na briegu manje će kisika u pluća doći,
nego li u dolini — Crvena krvna tje´ešca, koja se u plućima sa kisikom
napune, sa cirkulacijom dovadjaju ga u sve orgaiie tijela — Pri
iztraživanju krvi od Ijuđih, koji su se na visokim briegovima zadržavali,
i konačno životom prilagodili novoj brdskoj klimi, ustane vljeno je, da
se spomenuta krvna tjelešca sve to više i na milijune umnožavaju, čim
je boravak na višjim briegovima. Broj tjelešca se nasuprot umanjuje u
dolinama. — To umnožanje i umanjivanje stoji u uzročnoj svezi sa
većom ili manjom količinom kisika brdskoga, odnosno dolinskoga zraka.


Da život čovjeka ili životinje n. pr. lam e po visokim južno američkim
Andam, normalno funkcionira, to je za stalnu količinu kisika,