DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 1 <-- 1 --> PDF |
BKOf 4 U ZACiREBU 1. TRAVNJA 1909. GOD. X\Viil ŠUMARSKI LIST Pretplat a zaueHaiKne K 12 uu godinu.— (´Umovi .-,uinar. dru/x\.´ il()bi\ iju lisi Invplattic — Članarina iznaša za utemefjitelj.a K 2U(). — Zn L]aiio\e poduptiajuće K 2(´. — 7a redovite članove 1. razreda K IO i 2 K pristupnine. — Za lutkarsko o^obljt iC 2 i 1 K pu.^ttiprimc i za iSuiit. list´ K 4 u ime preplate -^ Lug´arski viestnik´- dobivaju Članovi ludari hadavrj. Pojedini broj Suin. hfata´< scojt I K, Clatiarinii i pretplatu na list piiuia proiKjednićUo ´Jru^rva. Uvrstbina za og´lase; /a i stranicu 16 K; za ^/^ scranice 8 K: za 7^ stranu e 5 K t^O SI. Vi stranice 4 K. — Kod višekratnog uv) stenja primjereni popust. O porezu na šume. Piše dr. Gjuro Neoadić, kr. šumar, pristav. I. U zajedoi^kom lirv.-iigar. saboru n Budimpešti raspravlja ge 2akoBska osnova o reformi poreza, o kojoj se u našoj javnoBti mnogo piše i govori. Nema BuniDJe o tomu, da de osnovu o reformi poreza biti od velikog upliva Ba naš budući narodnogospodarski i kulturni razvitak. Uvadjaju se novi porezni oblici, koji iz temelja ruše trošiiu zgradu Btarogu poreznoga sistema, a na ruševinama njeoim diže se novE;, mnogi vele: bolja i ljepša, koja ce pod krov svoj primiti i siromašnoga seljaka, koji svoju grudu zemlje obradjuje u znoju lica svoga. Zakonska o^^nova o reformi^ poreza, pozna ove porezne oblike: 1, Porez od zemlje ili zemljarinu, 2. Porez od ku(:a ili ku6urinn, 3. Ob<5u tecivarinu. 4, Porez na kamate i rente. 5. Teciv^rinu na poduzeća, koja BU obvezana na javno polaganje svoji li računa. G. Đoliodarinu. O svakom poreznom oblika ne možemo ovdje n^po^ej^a^spravljati, jer bi naB to predaleko odvelo i j^r to. .^tropjo i*;2evši. ne Bpada a nmu dužno^´t nego u dužnost dr^ugili Itkl´oia. Opazka nrecluištvu Ova rjisprav^i po lunn Dam je jo^ u DI-JL´-J,I I t g-. d´jkie u vi´ienfc. I^rnlf ^´e je u --ororii s^lajeća zt\koi´^k(k osuov.i j´"u zajedničkom ufj;ff^ko-iirvalK!f:a]H saliorM, iiu ra´Ii isom^hjki´iDja prostnj.n uuj: eiiic^ ]ctek s,!--!?; -Jonjetu - /,nkojiska OHtiovA o r^-^lbriDi ´Ii´>:,iTniL i´^isivi^^b ;jjre´-i. koju je lamhif^r — pre´´Kje´´´´nik L>r. A. AVekerle zjij^-dairkoui Rakm - p " iI-i´ ii ´´"i " pHđu 1;´07. IfiJa je p^ediJ^eidin p^rlnmMit-me ra>^prave %D. vrJcni´^ ol i . Ki-´-uvA^^^ IB. omO a i, ;/., te je inkou lojra dosUivIjei^a ve]ifca>-k^^j kur], n ]-.>oj j-^ fikn-iicr prihvnt^cna. (<^ 7/aUu) poJne.^e´on ]s;5 sankoijji ti:i jm-vi^jje nii´^i,. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 2 <-- 2 --> PDF |
— 122 — ^ Mi 6emo nastojati izložiti glavne ustanove zakonske osnove o zemljarini u opće, a porez na šume osvjefcliti sa gledišta lumsko-politickoga napose. Zemljarina je historijski najstariji porez^ jer kada je čovjek prestao nomadskim načinom života živjeti i počeo stanovita površinu zemljišta orati i kopati, poprimilo je to zemljište oblik kapitala Na zemljištu se najprije opazilo, da ono po odbitku troškova produkcije, stanoviti čisti prihod odbacuje. Ovaj cisti prihod bio je izvor poreza na zemljište, koji se danas u nas odmjerujc po jedinici površine — po jutru. Čisti dohodak od zemljišta eini obično znameniti dio u čistom prihodu naroda, pa je za to porez od zemljišta važan dio državnog prihoda, koji postaje još tim važniji, što je stalan^ jer je teško promjenljiv. Poznato je, da se porez na zemljište najprije udarao po broju posjeda, a na pašnjake po broju i vrsti blaga, zatim ne prešlo na veličinu posjeda, a mnogo kasnije uzela se u obzir vrijednost po.^jeda i brutto-prihod, a ua koncu uzeo se za podlogu ;,čisti " prihod svake pojedine površine zemljišta. Ovaj poh^iedoji način oporezovanja zemljišta mogao je u život stupiti tek onda, kada se zemljišni katastar osnovao i uredio, pa se iz ovog jasno vidi^ koliku važnost uredjen katastar u svakoj zemlji ima. Carskim patentom od 31./.V. 1849, uveden je austrijski zemljišni kata&ter u Hrvatskoj i Slavoniji, a carskim patentom od 4, ožujka 1850. uvedena je privremena zemljarina (Zem. zakon, vJadin list za Hrv. i Slav. od g 1850., komad V., broj zakona 32,, strana 1(57.). Pošto se ovaj patent nije mogao provesti za upravnu godinu IHoL, to se je od 1„ studena 1S50., pa do 5yr,^etka privremenog zemljišnog katastra, raspi" sivac porez po jutru^ kulturi i razreda u raznim imosima. Kada je hio dovršen privremeni katastar i uzakoojen claukom XXV-: 18^8,^ koji je za oi-^riovku poreza useo čisti prihod za Bvaku cesticu za sebe, bude prvi put raapisana zem» ijarhiH 8a 20"/,,, a sa zemljorasteretnim prirezom ukupno sa 2l´}´1if´/\, Oii &i.og prihoda. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 3 <-- 3 --> PDF |
; ,1 ako su naeela ovoga katastra bita ispravna,, to se ipak mijesu valjano provela, pa sastavljeni operatinijesu uslijed toga odgovarali fakticuoBi stanju stvari, ´ Zbog toga bude god. ´ISTS. zakonskim člaokom VII« stvoren moderan, stalan zemlj. katastar^ koji je na snagu stupio .:g-ođ. 1884., te do danas postojL ´"´,- :/Glavna razlika izioedju ovoga i OBOga katastra, leži u na 6inu Izmjere zemljišta. .Dok su površine staroga katastra bile ustanovljene vedim dijelom pomoću ^ lanca^ usiuenog valovanja^ ili-proejene^ to je površina novoga katastra -ustanovljena, na temelju triaogulatorne i grafičke izmjere. , .Zakonskim člankom XL/o d god. 1881. kontingeotirana je zemljarina za Hrvatsku i Ugarsku sa 29 milijuna forinti ´;(be^ zemljorasteretnog nameta), ^ koji je kontingenat zak. el._ XLVI/od g. 18-83. snižen^ na 26´milijuna forinti.´ ´Prema lomu je .na ukupni prosječni cisti prihod zemljišta odredjen porezni kljue sa 17´P/o?-a na zemljorasteretoi namet -sa 8*4% ili.ukupno 26*5%. U Hrvatskoj i Slavoniji iznosi danas čisti katastr. prihod17, a u Ugarskoj 144 milijona kruna, što odgovara prosječno :xa sve vrsti zemljišta, po .jutru u ´Hrvatskoj i Slavoniji 4´90 .K, a u Ugarskoj 5-48 ´K, ´ ^ Prema Bedo-u* iznosi čisti katastr. prihod šuma u pojedinim .županijama, kako slijedi : V Ukupni eisti Katasfcr. Županija Katastr. jutara kat. prihod cisti pri ´´ u krunama ~ hod po jutru u K. ´.Licko-krbavska. = . . : 463.384 . 315.100 0´68 Modruš.-iiječka. . . . 365.5 i 1 20S.342 .0-57 Zagrebačka . \ , , . 456.72,6 730.760 1-60 Varaždinska = . . 158.662 209.288 ; 1-32 , Bjelovarsko^križ . ^ . . 321.334 , 349.803 . 1-09 . .. Poieška ´ / . :. . 3.45.778 33Li)46 . 0-95, Virovitička : . . . . 317.124 / 545.452 1-72 Srijemska / . „ . . 230.918 498.782" 2-16 .Svega 2/>59..32() 3,189.472 1.03" * Die Besehreibung der \Vi\]d´3x ´Icri .unganschon´ St&at.es. 189^´. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 124 Od kada je zemljišni katastar osnovan, pa do dans^, projurilo je četvrt vijeka. U tomu vremenu nastale su u go podarskom obradjivaaju zemljišta mnoge promjene, uslijed kojih kataster daaašnjim potrebama vremeaa više ne odgOTara. Ta u prirodi veo leži, da ondje, gdje itna napretka, mora biti i promjenljivosti, jer je promjenljivost polazna tačka napretku i kulturi. Nova zakonska osnova želi te promjene u red dovesti : Biane katastra odstraniti na dva načina. 1. Imaju se provesti promjene,; koje su nastale u težadbenoj vrsti pojedinih zemljišta ii opće. 2. Imaju se odstraniti nepravilnosti zemljarine u onim općinama, gdje su zemljišta vec u početku pogriešoo klasificirana^ ili gdje su te nejednakosti poslije nastale, a ondje^ gdje je neobhodno potrebno, imaju se ustanoviti i nove ljestvice čistog prihoda. Prema tomu ne će se ovom zakonskom osnovom o reviziji katastra^ mjeojati tehničkom izmjerom udareni OSBOTI katastru i porezo od zemljišta, nego se hode odstraniti OHC^, što u njemu ne valja i potrebama vremena više ne odgovara. Ispravak težadbene grane ima se provesti svuda t. j» IT katastra imaju se provesti sve do sada trajno nastale promjene kuUure. Ako se daklem šuma ili pašnjak pretvorio u oranico ili livado, ima se ta promjena u katastru provesti, uslijed česa 6e se naravno i zemljarina u drugom iznosu plaćati, , U buduće imaju se sve promjene u načinu obradjivanja zemljišia za 30 dana ii^a nastale promjene financijalnom ravnateljstvu prijaviti, da to promjenu u katastru provede. Ovo je vrlo važna novos t n zakonu o zemljarini. Dosada spi prostrane površine šuma i p.išujaka pretvorene u oraaicp i livade, a u katastru su ostale i dalje kao šume i pašojal: su ije-^.natuom zemljariuom. Primjera radi navad]ai}io, da ne po´7rširm šuma u Hrv. i Slav- od godine 1900,, 19(;´i>„ mnimjUu ys 1:J3.526 juir^nj. koja su ve6im djelom Uashiižtvi´ privatnih veleposjednika. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 125,, — To je sve ^ teoretskog gledišta poBve ispravno i odgovai-a prave^aosti. Nu iskustvo stečeno dosada B našim katastrom ^ ulijeva u nas bojazan, da n praksi ne 6e sve tako la´hko od ruke ićL Ta poznato je, da se u katastru ne provadjaju valjano ni promjene posjednika^ te se vrlo često propisuje porez od zemljišta tojesto pravom posjedniku, kojoj tre<;o] osobi. Bojati se dakle, da se ni promjene težadberie grane ne de valjano i točno provadjati, pa ce zbrka u katastru biti samo još veda^ PogTieške n klasifikaciji zfmljišta ispravljat ce za svaku županiju županijsk o zemljarinsko povjerenstvo^ koje ce biti sastavljeno iz 12 redovitih članova i 6 zamjenika, koje bira županijska skupština, a može biti izabran i onaj, koji nije Član župan« skupštine. Zemaljsk o zemljarinsko povjerenstvo sastoji se od 30 redovitih članova i isto toliko zamjenika^ od kojih i-yiYQ, zastupnička i velikaška kuća svaka po (» redovitih članova i isto toliko zamjenika^ a hrvatski sabor bira 5 redovita člana i isto toliko zamjenika^ 15 redovitih članova i isto toliko zamjenika im^enuj^.ministar financija/´Predsjednik je ministar fiinacija ili po njemu designirani njegov zamjenik. Izvje^ titfiji su po ministru financija imenovani državni orgsni bez prava glasa. Izvjestitelj fioaneijalno^ ravnateljstva predlaže ponajprije po njemu ustanovljenu skalu čistog prihoda dotičnom županijskom povjeranstvu, ovo ustanovljuje tu .skalu, a zemaljsko povjerenstvo ju preispituje i konačno ustanovljuje razrede zem- Ijišta i čiste prihode svakoga pojedinog razreda. Nakon toga upisuje se u katasi;ra kod svakog zemljišta novo ustanovljeni čisti prihod dotičnog razreda. Ovi se ispravci izlože na javni uvid. Protiv te razredbe podnesene prigovore rješava županijsko semljarinsko povjei´-enstvo, a prizive protiv rješitbe županijskog zemijarinskog povjerenstva, zemaljsko zemljarinsko povjerenstvo. ´´ Ovako je bilo u izvoraoj zakonskoj osnovij u u medjutim je csnova promjenjeBii onamo, da zemalj sk o zemljarinsko po v jer ea s ivo ikoje je zajeiiiiićko za Ugarska I Hrvatsku i SJavODiju), sastoji ocl 40 redovitih članova i isto toliko /amjenikfl, od kojih će po 10 dlanova i iBto toliko zamjenika birati zajediiirki sabor i velikaška kuca, a 20 čJmnova i isto tolikr^ 7riT))jMi5ka iHienot^iti i´e ministar iin; n.´ijM, |
| ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 6 <-- 6 --> PDF |
126 Troškove oko Tevizije katastra nosi država; svi prizivi i: iDolbe kod uredjenjazeraijariae jesu prosti od hiljegovine, aslužbetiodopisivaojeopćina i članova povjerenstva, prosto je od poštarine^. . Zeioljarina ima´ se preroa novoj procjeni plodnosti zemljišta,.´ obavljenoj pr€ma novoj´zakonskoj osnovi, slijedeću-gođimi, iza dovršenja svih poslova- propisati. To sve ima biti gotovo do^ konca god. 1911. Preinaka zemljarine uslijed promjenjene kulture, ima se pako počevši od^ 1* siječnja 1909. provesti.. Dok se svi ti poslovi u Hrvatskoj i Ugarskoj ne dovrše^.. ostaje u krijeposti dosadanji ključ. .\ ´Iza dovršenja svija radnja, dakle od h siječnja 1912,. sjedinjuje se sadanja zemljarina (17´1^/^^ čistog prihoda)! zemljo. rasteretoi namet (8*4*´/^/ čistog prihoda) u jednu jedinstvenu. zemljariuUj kojoj se ključ ustanovljuje sa 207^ novog čistog" prihoda, zemljišta^ bez obzira-na to, koliko ce. ta zemljarina u obim zemljama iznositi. Osnova dakle dokida dosadanje kontin-^ gentiranje poreza od zemljišta (26 milijuna forinti), pa se prematomu morao postotak odmah ´zakonom opredijeliti. Kada bi se kontigentiranje poreza pridržaio, onda bi bilo ´ nemogućeporez od faktički Čistog prihoda ubirati^ te bi´ u tom slučaju i´revizija katastra imala samo momentanu vrijednost,, koja bi. što dalje/sve više gubila se i. niže podala. Pogodnosti, što ih sad uživaju poplavi izvržena zemijista^, ostati de u krijeposti, dok im vrijeme, ne izmine. Prema novoj zakonskoj osnovi snizit ce se zemljarina ondje,.gdje se dosadanji čisti prihod zemljišta ne će povisiti novom-procjenom, i ispravkom težadbene kulture. Katastralni čisti prihod nije jednak faktičnom čistom prihodu zemljišta, nego je mnogo manji od ovoga. Razlog toj nejednakosti, leži u oačimr odradjenja´katast. čistog´prihoda, .koč kojeg se ne uzima za podlogu cielokupno gospodarstvo´dotičnogpoHJednika, nego se taj prihod ustanovljuje za svaku česticu-, za -Bebe,´bez obzira, na gospodaretveDu svezu jedne čestice sa drugom-. Ako se´je damis čisti prihod zemljišta povisio iznad onog kata str alnog=^´ ustanovljenog-.g. 1886. samo, za 25%, %to> * čisti kaUstraloi prihod i^narg kod nas prosječno 490 K. . / " , ´ |
| ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 7 <-- 7 --> PDF |
. — 127 je za cijelo istina, to de faktički veći žisfci prihod zelDljiŠta pos^´e paralizirati niži postotak zemljarine. ´ , / Zemljarinski ključ od 20*^/^,:. jest najveS od sviju -poreza´i takay 6e i u buduće ostati* Na prvi -pogled´ mogao bi tko po. misliti, da u tomu leži" jedna velika nepravednost* Nu to nije istina,, jer dok ce se ´droge vrsti poreza odmjeri vati od faktičnog´ prihoda, dotle ce se zeniljarina´ u buduće ođmjerivati od kat.´ čistog prihoda, koji je kako smo gore razložili,, mnogo manji od faktički čistog prihoda,´ Obično se danas drži, da je kat, čistiprihod 2 i pol puta manji o.d faktički čistog prihoda zemljišta^ prema Čemu-u istinu pada, postotak^ zemljarine ispod 10%, To s/teoretskog gledišta^ nije ispravno, te bi više odgovaralo duhu vremena, da se katastralni Čisti prihod u sklad dovede" sa faktičnim čistim prihodom zemljišta. U Vojnoj Krajini, gdje ne postoji zemljorasteretni nameta koji u bivšem Provincialu iznosi 1,624.000 K, iznosi sada zemljarina samo 17"1*^/^ od katastralnog čistog prihoda, te cese u tom dijelu, domovine i kod sadanjeg čistog prihoda zem» Ijarina povisiti na 20*^/^^-. kalastralnog čistog prihoda ili za 2*9% više,´nego do sada, ´ ´ V buduće vodit če se sva borba oko toga, da ljudi svoja zem:l]išta" sto niže "kvalificiraju i da im se što manji. dohodak ustanovi´"". . - Ako reasomiramo sve što smo rekli, to´ dolazimo, do ovih glavnih, rezultata: : 1. Ispravlja se i dotjeruje dosta zastarjeli zemljišni katastar prema pravom, stanju^ na trošak države. ;^ -2. Oporezuje Be zemlja prema faktički čistom , prihodu,, dakle razmjerno i pravedno, te ee porezni ključ od 25´5% čistog katastr. prihoda snizujena 20%, . Toliko neka je u glavnom rečeno o novoj zakonskoj osnovi o refoi´mi .poreza, gleđom na zemljarinu u o´pče. Iznijeli smo samo njene glavne ustanove onako, kako su u našoj široj jav-. nosti vee objelodanjene. Razumije se, da pojedine ustanova mogu od strane narodnog predstavništva biti promjenjene. * Do Bada iznosUa je zemljarina Hrvatske i. Slavonije preko 7 .milijuna kruua. koja svota je biU parlr^.^oa u doaadanjeiri" kontingent´i od 52 Tallijuna- -,, |
| ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 8 <-- 8 --> PDF |
~ 128 ~ A sad .nam preostaje, da razložimo, sto se ima razumije;- vati pod ^>6i8tim zemljišnim prihodom « šume, koji se ima oporezorati i da li se on mora promatrati u tu svrhu sa istog gledišta kao i onaj poljodjelskog zemljišta? II. Čisti prihod poljodjelskog ili šumskog zemljišta jest zemljišna renta. Ako se ima prema pojmu zemljarine samo ´zemljište oporezovati to je polocena zemljišna renta onaj iznos . koji se in^a oporezovanju podvrći Nu nastaje pitanje, da li je kod šumskos; gospodarenja ispravno i opravdano sam o zemijišie oporez.>v.tti? Kod toga moramo u pameti imati razliku između potrajnog godišnjeg gospodarenja (Nachlialtsbetrieb) i oaog, na kojem se radi malene površine šume i radi pomanjkanja raznih dobnih razreda ne može gospodariti godišnje potrajno, nego samo prekidno (anssefczender Betrieb)« Pitanje o načiim oporezovanja šuma obrazložio je sve strano profesor monakovskog univerziteta Dr. M, Eiidres u svojoj pozfiatoj knjizi ^Forstpplitik« (1905.), 0?o pitanje nije još posve riješeno, te je na poslijednjem međunarodnom kong^- esii n Beeu (1907,) bilo predmetom rasprave, u kojoj je prof, Endres bio glavni referenata U našem dalnjem razlaganja^ oslonit demo se na njegove izvode. 1, Oporezovanje sume, u kojoj sepotrajno godišnj e gospodar i (Die Besteuerung der Betriebsklasse), Prihodi, koje posjednik iz svoje potrajno godišnje uređene same uživa, sastoje se iz zemljišne rente i iz kamata drvne glavnice, koja se u šumi nalazi. Ova drvna glavnica, koja reprpsentira 76—86% vrijednosti cijele šume einij da se šuma može potrajno godišnje nživati. Za vrijednost iznosa drvne davniee jest posjednik šume bogatiji od posjednika poljodjelskog zemljišta jednake dobrote zemljišta. Ako se dakle a potrajno godišnje nredjenoj šumi sam o zemljišn a rent a oporezuje^to ostaje neoporezovana drvna davnira, koja predočuje snažno vrelo šumskog prihoda. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 9 <-- 9 --> PDF |
; :^ ,Iz ovoga slijedi,´ da se s u m, a, u- k o j´ o j s e po t r a j n o .godi š n j e gospodarenje Y o d i, i m a o p or e zo vati. prema šumgkoj, a ne zemljištnoj´renti. ´Oporezovanje šumske rente ima za posljedico, da se od samom .obrasle površioe više poreza plada. nego´li od površine- iste veličine i-jednake -dobrote zemljišta, ako se ona kao oranica ili livada obradjuje. ´;Bvi staxiji zakoni, o zfmljarini iiijesu to usvojili, ^nego su šumsko rentu indentificirali sa zemljišnom rentom poljodjelskog zemljišta^ pa- su šumu oporezo vali-jednakom mjerom :kao , oranicu i livadu. Ako tomu još dodamo, . d:a su prihodi šum,e prije procjenjivani na osnovu niske cijene i da ni svi priliodi/šume nijesu bili točno.´ fiksirani^ to se šumskom gospodarstvu kako prije, tako idanas^ pred poljodjelskim gospodarstvom kod odmjere poreza pogoduje. Da razliku u oporezoTanju poljodjelskog i šumskoga zemljišta predočimOj navesti., ćemo´ ovaj primjer: Neka je A posjednik šume od iOO jutara, koja je..potrajno godišnje uredjeila BalOO godišnjom , obhodnjom, a B- neka je posjednik poljo-djelskog- zemljišta takodjer od 100 jutara iste. dobrote zemilšta. Pribodua vrijednoat zemljišta u oba slučaja iznosi 280 K, ,a godišnja´renta zemljišta, uzevši,, da je p :=:r= 2"´57o5 iznosi 7-K. Posjednik´šumskog zemljišta A crpe iz Sume godišnje 3.500 K^ od koje svote ođpada na zemljišnu rentu 700 K, a ostatak od 2800 K na- kamate "drvne glavnice.. ´. Prema\poreznom ključa od 207o morao bi on od godišnjeg prihoda ođ 3600 K, platiti -poreza .u iznosu od" 700 K; od koje svote od.pada 140 K na ^ zemljište, a 660 K na drvno glavnica. Posjednik poljodjelskogazemljišta ^ pako^polučuje´go dišoji čisti prihod od 700 K te bi imao piadati od toga godišnje poreza, u iznosu od 140 K. Istu svotu platit ce posjednik šume-A oadaj.ako se samo vrijednost zemljišta oporezuje, i to unatoč tomu, sto oti godišnje više crpe u iznosu- od 2800^ K i što,-je m 2800,: 0-025 .=:. 112.000 K "bogatiji´ od .posjednika B poljodjelskog zemljišta. Oni, koji se protive oporezovanju drvne glavnice navadjaju; da 86 u poljodjelstvu takodjer ni živi. inventar —. stoka —-ne |
| ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 10 <-- 10 --> PDF |
130 — opore^u]e. Nu to stanovište nije ispravno, jer se stoka jeduog: poljodjelskog dobra ne može oporezovati, budući da se ona od prihoda tog dobra uzdržaje. Ispravno bi bilo to stanovište tek onda„ ako se od brutto-prihoda oranica i livada odbiju troškovi uzdržavanja stoke, odnosno da vlasnik ražunom ustanovi, koliku vrijedeost predočuje djabar i rad stoke uložen n obradjivauje poljodjelskog zemljišta, te da se ta vrijednost stavi u ravnotežje sa troškovima uzdržavanja dotične stoke. JediEO u onom slučaju morala bi se Btoka oporezovati, ako je ona sama sebi svrhom gospodarenja,´ te se hrani s krmom, koja se na vlastitom posjedu neproizvadja, nego se sa strane kupom nabavlja. 2. Oporezovanje sume, u kojoj se ne mož e potrajno godišnje gospodariti (Dio Besteuerung des aussetzenden Betrieb^sj« Posve drugačije mora se oporezovati šuma, u kojoj se n e može potrajno godišnje gospodariti od one, u kojoj se takovo gospodarenje može voditi. Vrijednost glavnog sječivog prihoda i na koncu obhodaje prolongiranih sviju medjutimnih užitaka, koji su tijekom obhodaje uniŠli, po odbitke kroz isto vrijeme prouzrokovanih kuituraih i upravnih troškova, — jednaka je konačnoj vrijednosti" za vrijeme obbodnje polučenih zemljišnjih renta, odnosno kamatima prihod ne vrijednosti zemljišta. Šume ove vrsti jesu površinom maJene ; to su ve6im dijelom šume seljaka, koji, kada su jo jednom posjekli i zasadili ili posijali, čekaju kroz dugi niz godina na ponovnu žetvu. Sječivi prihod takove mme možemo si predočiti takodjer kao sumu vrijednostih sviju dobara koja budu godišnje proizvedena i na kraju vremena — za koje produkcija traje — užita. Taj proces produkcije dobara, jednak je onomu, kada bi netko stanovitu svotu novaca kroz dulje vremena godišnje ulagao ii štedionicu i nve odnosne iznose zajedno sa kamatima, na jedanput podigao. Ako žeHmo čisti prihod, koji na koncu obhodnje polučimo, jediioHčno na pojedine godine razdijeliti, to ,dotičnu računsku operaciju možemo provesti na osnovu ove jtdnačbe : J// + /J./ . l"a;>"-^ Ovi |
| ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 11 <-- 11 --> PDF |
;, —isi —´ \ Ato medjutimne užitke, te, upravne, i kulturne troškove jednostavnosti radi iz raŽuna ispustimo,´to´ier =3:= -"-- ------´, 0´ Oi^; Ovaj matematski izraz predočuje nam rentu zemljišta (Boden-´ rente)"ili prosječni Čisti prihod šume, koja se potrajno godišnje-^ ne. uživa. ",´ Recimo, -da. je sjeČivi prihod " A/jr^, =^ 3500 K, to uzevši ,p = 2´5^/^j, — rentu zemljišta^ . koja, ^e ima " oporezovati, . . ,.-,´ 3600^´ predočuje ovaj iznos: Y:n;27i^~7;;;;"-^^^ 0°026 = 7^ K. Ako porezai ključ iznosi 20% čistog prihoda, to bi posjednik šume mor^icr godišnje platiti 7.0´20 := 1"40 K .poreza. Iz ovoga jasno slijedi, da se. šuma, u kojoj se-.potrajno go^dišnje n e,gospodar i, mora oporezovati pr e ma zem 1 ]i š no j renti. Prije se cisti prihod takove šume, koji se morao oporezovati, ^ ustanovljivao tako, da´ se sjeČivi prihod aritmetički razdijelio na pojedine-godine , i .dobivene parcele smatrale se kao jedinice površine poirajno urodjene šume. Prema tomu razdijeljenju .morao je posjednik šume platiti porez na kamate drvne glavnice, koja u šumi u istinu nije ni postojala, Nataj´´ način mora posjednik takove šume, platiti mnogo vedi porez,´ nego li´posjednik polodjelskog zemljišta jednake dobrote zem> Ijišta. - ´ / : / U našem primjeru jest iznos, koji ´se mora oporezovati ´Au 3500 ^^ -. ,\/ ^ ,, . ,.,.´ ,-. ™— „ -;--^-_-^ -IZ 36´K. Ako porezni khue iznosi 20% to hi U´ 100 -´..,, .^ morao posjednik šnme platiti porez ođ- 35X)´20 = 7 K, dakle m´7 —1-40 = 6-60 K više! \ . -" . . ; Ovaj se višak očituje u tomu, da su u prosječnom iznosu od 35 K sadržani kamati drvne glavnice u izaosu od 35—7 = 28 K, koje posjednik šume u istinu ne uživa, ^jer ih nema. Ove kamate, bi on tek onda uživao, ako bi osio:; jednog jutra površine, imao .još-99 jutara obrasle površine .-i´ to´ sa normalnim poi-edjajem dobnih razreda, _ ´: |
| ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 12 <-- 12 --> PDF |
-^ 132 -- Spoznaja, da je oporezovanje šume, u kojoj se ne može potraJBO godišnje gospodarenje voditi, prema prosječnom go^ . Au di´Šnjem prihodu ustanovljenom na aritmetski način -- krivo, dovelo je mno^e na misao, da bi oporezovrtnje periodički ustaaovljene priiiodne vrijednosti šume (Walderwortiings\vert) bilo ispravnije. Nu ovo stanovište ne ndaljuje se ni malo od prvoga, ^.^´ ni ono takodjer nije ispravno, jer se zemljarina ima smarcMti kao porez, koji se udara na prihod zemljišta, a ne oporezuje se zemljište kao nekaki kapitaL Godišnji prihod zemljišta mora se u principu samo jedanput oporezovati i to samo a onoj godini, kada on unidje, a dalje više ne. Prema tomu dužan je posjednik takove šume namiriti porez od prihoda nnišlo^^a u dotičaoj godini, a ne od prihoda unišlog prošle i slijedeće godine^ Samo ovaj naČin oporezovanja šume jesi ispravan i temeljit i on odgovara općem principu oporezovanja zemljišta. Taj način oporezovanja šume stoji prema onomu^ kod kojega ^e porez udara na prihodnu vrijednost zemljišta, u diametralnoj oprieci. Ako bi se ovaj poslijednji način oporezovanja šume prema njenoj prihodnoj vrijednosti usvojio, to bi se prihod svake prošle godine s onim slijedeće godine ponovno oporezovao, r.. j . postepeno sakupljani prihodi od sjetve pa do žetve bi se neprestano oporezivali, što je posve neispravno^ jn- se godišnji prihod zemljišta ima samo jedanput oporezovati. Ako bi . ae može potrajuo godišnje gospodarenje voditi, oporezovak samo vrijednost godišnjega prirasta, koji preostaje kao razlika izmedju prihodoih vrijednostih dviju sastojina, koje jedna za drugom dolaze. Zbroj svijo prihoduih vrijednosti pojedine sastojine jednak je vrijednosti glavnog sječivog prihoda Au, a zbroj godišnjih renta sviju prihoduih vrijednosti dotičnih sastojina jest jednak i-edti normalne drvne glavnice, koja je renta kod šume uredjene za potrojno godišnje gospodarenje, jednaka njenom čistom godišnjeuj priliodn (AValdreinertrag), ´ |
| ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 13 <-- 13 --> PDF |
13B Oporezovanje vrijednosti godišnjeg prirasta šume, u kojoj se ne može potrajno godišnje gospodarenje voditi^ ne može se više smatrati kao zeoiijarina, nego kao tecivarina, a to 5:;8to. jer se zemljarinom udara porez na prosječni godišnji prihod zemljišta bez obzira na godišnju promjenljivost vrijednosti tog prihoda, koji je kod šume, koja se oe može potrajno godišnje uživati, skoro svake godine druge vrijednosti. Protiv -različitog oporezovanja šuma^ u kojima se ali i različito gospodari, a koje mogu imati i jednaku površinu^ navadjalo se^ da se na taj način od jedne te iste površine, ubire vedi ili manji porez preroa tomu^ da li se oporezuje zero« Ijišna ili šilinska renta. Nu ti navodi ne počivaju na čvrstoj osnovci, jer ih je prof. Endres^) oborio^ dokazavši matematski^ da je oporezovanja potrajno godišnje uredjene šume prema šumskoj renti, i one, n kojoj se ne može potriijno godišnje gospodariti, prema zeraljištooj renti, bar za vrijeme jedne obhodnje posve jednako i da u tomu nema nikakve razlike. Teoretski ispravno stanovište o oporezovanja šuma, t j . one šume, u kojoj se može potrajno godišnje gospodariti, prema šumskoj renti, a one some, u kojoj se ne može potrajno godišnje gospodariti, prema zemljiŠtnoj renti, usvojio je samo bavarski zakon. U Pruskoj se oporezuju oba načina gospodarenja prema zemljišnoj renti^ gdje vlasnici šuma, uredjenili za potrajno godišnje gospodarenje, vuku veliku korist, jer se veliki dio njihova kapitala^ sadržanog u drvnoj glavnici^ ne oporezuje» Može biti i treći slučaj, da se naime oba načina gospodarenja oporezuju prema šumskoj renti^ koji način oporezovatjja poznaje austrijski, virtemberski i badenski zakon. Kod toga načina ubire se porez od šume, koja se ne može potrajno godišnje uživati, tako, da se glavni sjeoivi prihod razdijeli na godine obhodnje i od svakog se dijela stanoviti postotak u ime poreza ubire, Vtčina država medjutimne šumske užitke oporezuju, a droge opet ne; isto vrijedi i za nuzgredne šumske užitke. Kije sasma |
| ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 134 — IspraTno, da se obje vrsti užitaka ne oporezup, jer njihova vrijednost u mnogim šumama nije danas ništa manja od glavnog §amskog užitka drva. Isto se tako u mnogim državama kod odmjerenja poreza uzimljii različito n odbitak troškovi oko uprave i čuvanja šuma. Jedino je posve opravdano i u interesu države korisno, da se nove šumske kulture, podignute sa znatnim troškovima na ^-olim i pustim krajevima, opraštaju od poreza na stanoviti Eiz godina. Tako austrijski zakon oprašta takove kulture na vrijeme od 25 godina, u Franceskoj se oprašta jedna trećina zemljarine na 30 godina, u Rusiji sve nove kulture takodjer kroz 30 godina, a zaštitne sume se opraštaju posvema od poreza, U Pruekoj, Bavarskoj i drugim saveznim državama njemačkoga carstva ne poznaju se takove polakšice. Zakonski oblik zemljarina jest kako smo naprijed spomenuli najstarija forma poreza. Danas ima ona mnogo svojili protivnika, te su mnogi narodni poslanici u zajedničkom saboru u Budimpešti zagovarali, da se i tu uvede progresivno oporezovanje i t. z, »Existenzmimmum«5 jer bi se još i time polučila pravedna i razmjerna razdioba javniii tereta na pojedine državljane. Nije ovo mjesto, da se o tim pitanjima raspravlja, nego šenio jedino istaci, da su se priliodi šum, gospodarstva, kao i ostalih graoa agrikulturne produkcije znatno povedali, a naročito onih večili prema manjima šum= gospodarstvima razmjerno nrnogo više poskočili^ te nije ispravno, da FO kod odmjerenja poresja svima jednakom mjerom mjeri. O produkciji drva I carini na drvo- Nedavno je ii Beču izasla knjiga: M. von Engel „Hol.v z 0 \´- n n d H 0 J z p r o đ u k t i o n s - V e r li H 1 t n i s se% koju 6e Ba z^uh^jmj^m prolistati ne samo industrijalac i trgovac (jx7on\, veo i auniar. Knjiga zasložuje pažnju ne mmo zato. |