DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 142 — Proračunanje drvne zalihe i prirasta u prebornim šumama. u smislu ustanove točke II, §. 10. naputka za sastavak gospodarstvenili osnova, odnosno programa, koji je izdan naredbom ki\ hrv^-skv.-dslm, zemalj. vlade, odjek za unutarnje podove od 23. IV« 1903. br, 23.162, ima se „Opis sastojio?/´ za preboroe šume sastaviti po obrazcu 4 toga naputka. Taj pako obrazac propisuje, da dse stabla imaju razvrstati u deb= Ijinske razrede od 10 —10 cm., te da se ima sasvim napustiti do nedavna običajeno ustanovljivanje starosti sastojina. Ta odredba učinjena je stoga, što stabla u prebornim šumama, prema tomu da li su u svojoj mladosti i prigodom dalnjega razvitka bila dulje ili kraće vrieme potištena^ veoma ne jednako prirašeujuj pak stoga fizičko doba stabla nije nikakoro mjerilo za njegovu sječivost. Da li je naime stablo za sječu dozrelo ili ne, odlučuje njegova gospodarstvena starost^ a zatujevaijano mjfrilo jedino njegova debljina. Stoga nam za prosudjenje »da li u pojedinom odsjeku imamo sječivih stabala i koliko ib imamo´´ ne bi nikako bilo dovoljno^ kada bi ustanovili i n »Opisu sastojina´^ naznačili srednju starost sastojine, nego moramo ustanoviti i naznačiti-koliko stabala, te sa kojom drvnom gromađom odpadb na pojedini debljinski razred. Vješt taksator^ koji je dugogodišnjim radom u prebornim šumama, svoje oko dovoljno izvježbao, moči ce to pomoću zato udešenih priliodnib ekrižaijka dosta točno izračunati na temelju okularne procjene, nu najvtei dio uredjajnika morati ce se tu pomoči polaganjem pokusnih ploha, te če pri tomu, kako je poznato postupati tako, da če ponajprije obači odsjek u svrbii, da 8i stvori jasnu sliku, zatim če izabrati i iskoleili pokusnu plohu, a potom imati č<5 na toj pokusnoj plohi preduzeti potrebne izmjere, kao što bu klupiranje stabala, izračunanje nji-liovog kobnog sadržaja i i/j-acnuanje prirasta. lime smo došli do oaoga o čemu želimo u ovoj razpravici raspravljati. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Gospodar. jediB´ica^...... .,_;__.:,...__:_.:.„.!; _.., Odjela br.. ,-odBJeka br... Poknsae plohe: broj,,.´...:.; -duljina ...... , širina ; površina Svotnik: a) na pokusnoj .plohi ´^ Stabala Sbroj temelJDica Drvna gromada Tekući god prirast po vrsti drveća . ... % ´ m´ 7o ; n m´ m b) na jednom .ralu |
| ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 24 <-- 24 --> PDF |
144: I I —.-™-= ==^ -— -\ --""´ j Po vrsti- drveća Srednje (uzor)štab lo po Broj stabala ukupno vrsti drveća Temelj1= nica . SlH." temeljnica po vrsti drTeea bala 0"´" ,2 B m^ jcm m^^ m^ j( :irj m"* m´^ . 1 L .1 11 0-imb ~n i i ^ i 1 13 ,0-010B. 1 j 1 . 15 ^ 0-0177 !1 i i \ ! .. 17 0-0227 ´ 0-0284 ] 1 i i 1 1 1 Ufe^pno r i /´ " 1 21 0´0-*^46 1 i i ´ 1 , , —— 0 0415 1 25 0 0491 "27. 0-057^5 i . -1 "^""T 29 0-0661 1 Ukupno i . . ^ ai ^ 0-0755 , 1 : 1 SB´ 0 0855 i 1 , 1 ar> 0-0962 " 37 0-1075 - 39 0-.195´ Ukupno 1 ^ 41 01320 1 . 1 I 43 04 452 I. 45 0-1590 > 1 ´ 47 " 0-i735 49´ 0-1886 tlkapno ri |
| ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 25 <-- 25 --> PDF |
145 Po vrsti drveća Srednje (uzor) stablo po broj stabala ukupno vrsti drveća 2 "^ TemeljO-"^ 1 nica statemeljnica po vrsti đrrTeća bala . 1 m^ jcm|m´^ rn´-^ cnajm^ m^. ´ 1 , 51 ^ O-r^lMS i ! 1 53 0-2206 i ´ 55 " 0-2376 ; ! ´ 57 ´ 0-2552 ´; i´ ; 1 5© 0-2734 . 1 61 0 2922 - ,j 63^ 0-3 j 17 i ! , 65 0-3318 i ! 67 0 3526 i 1 ^ " i . 69 0-3739 I - 1 ´ ´ 71 0 3959 1 1 i i 7.S. 0-4ia ´ 1, i 1 , i 75´ 0-4418 1 ! r 1. 77^ 0-4r57 "! ´ ´ . ´ 79 i 0*4902 , 1 1 i 1 81 0-5153 r : 1 ´ 1 83 : 0-6411 [ { . j 85 O´5076 j 1 11 i i — i ! 1 - - i i ! i , 1 [ 1 ´1". ^ ; ! ^ :„_-— ! i " i i ; 1 i i ; 1 i 1 ´ \ \ 1 ^ ., . j , i 1 . ^ i 1 ; i 1 I \ i 1 ^ ´: i ; ( r i " . i \1 ´ ,i 1 \\ -i = i ´ 1 1 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 26 <-- 26 --> PDF |
-^ im Stabla Tzvrtkarp o tomu 1 Stsbla i Izvttka ~"FC tomu ^ o M at 1 1 bD CL, 1 ^ p > "^ -ji> d i d i i rt t ! 1 M li !i 1 itt a !i 1 cm br. cm 1 . cm isHi To lm´i ^ cm br. cm cm ™™ %;m_^ 11 OJ ( ´ 9 1 M,. 1 i 1 I I 11 ´ 1 1 i i 1 i 1 ^ ! 1 i´ i ´ 1 1 ´ I 1 M 1 ´ i! ^ ! J 1 j i ! , i 1 1 ! ; 1 i ´ 1 , 1 i ; 1 T ´ i ] : i i 1 i ; i i ´ ´ i \ ´ . 1 1 \ . 1 i. ´ i ( ^ 1 i i i I i 1 ; . I [ i 1 \. i ´ 1 ! 1 ´ i 1 i ´ i ´´ i 1 ! i i ´ ´1 ! i I ! ´: 1 1 i i i ´ I , h! 1 i ( ^ ´ r 1 i 1 ! i 1 1 1 \ , ^ 1 r . \ i i 1 ! 1 i! j i 1 "~1 ´ 1 1 ; 1 1 1 1 i ! : : 1 ].l 1 1 1 1 ! 11 1 " ^´"M 1 1 i 1 i ! 1 " 1 1 ^ .I´ i 1 O´ p i s 0 d s ]. e k a: 1, Opis. stojbine: elevacija ; ekspozicija ´ deklinacija .„^ opis tla (vrst gorja ili temeljnoga kam-enja. sastav, fizikalna svojstva, .vanjsko stanje tla) ,...: ...,.;,_ 2, Opis sastojine, vrst drvec^a i smjesa.: : ..:_. -. _..^_,, obrast ^ razred stojbin. vrstnode..,.. , vrst uzgoja : ´.: ^ , postanak sastojine, : :. : ´. \__. , stanje sastoiine _.:: , _._.. n 3. Opazke .o sječi i nzgoju, te inim gospodar, odredbaroa. ^ 4/ Iz kojila-debljin. razreda te koliko´ ce se imati sjeći, a ko^ liko ostaviti _ : |
| ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 27 <-- 27 --> PDF |
147 Prehoroo gospodarstvo vodi se kod nas u pravilu n jelovim i bukovim šumama Gorskoga kotara i gornje Krajine. Pošto te žurne radi razmjerno slabih cleaa jelovine i bukovine 0. pr. prema hrastovini, te radi mjestimično slabih izvoznih prilika (pomanjkanje šumskih cesta), ili prevelike udaljenosti od svjetskih prometila, odbacuju slabi novčani prihod, to 6e radi toga slaboga rentabiliteta m^orati i uredjajnik imati na umu, da .uredjerije šuma provede oz što manji trošak zk Bumoposjednika, On doduše ne 6e smjeti štediti na uštrb valjanoga gospodarskoga razdjelenja, jer obzirom na to, što se gospodarsko i´azdjelenje u pravilu ne ima mjenjati kod dogodiČnih revizija, nego ima biti nješto stalnoga, treba da to svakako n duhu današnjega stanja znanosti i u smislu propisa spomenutoga naputka valjano i svrsi shodno provede, te da ga ne same u nacrte uriše, nego i vani u naravi trajno i vidljivo obiljež:´ načinom, kako je to propisano u §. 6. spomenutoga naputka„ Kod procjene ali drvnih gromada i prirasta treba uredjajnik svakako da nastoji, da to obavi za uredjajne svx4"ie dovoljno točno, ali uz to sa sto većom štednjom na trošku i Tremenu Stoga ee on pri tomu imati izbjegavati rušenje velikoga broja »srednjih (uzor) stabala«* i aeče se smjeti baviti sa veoma dugotrajnim i skupocjenim istraživanjima u svrhu ustanovljenja kubnoga sadržaja i prirastnih funkcija, nego ce dobro učiniti, ako to obavi što moguće jednostavnije, a to st" po našem mnijenja dade učiniti na sliedeci način. Na pokusnoj plohi obavi se klupirauje stabala,- te rezultat ubilježi u odnosnim stupcima obrasca sa y,Pokusne plohe^( vidi stranu 14.3—146 o. 1)- Stabla se naime uvrste u odnosne rubrike dotičnoga debljinskoga razreda, na temelju odnosniii temeljnica izračuna se temeljnica i prsni promjer ^^srednjega (uzor) stabla", nadalje se mjerenjem visine tih srednjih stabala, kojim poznatim visinomjerom (Faustmanov, W]nklerov i t, d.). ´^ Do sada injestinučno uobic-jijeni i?raz ^uzor stablo" držimo da :je odgov^^m. tako dobro kao izraz .srednje stablo , Ne traži sa naiBie. jjajJiepie ^ mzorao; st bio, nego oimkorOj koje odgovara prosjek u mih stabala, a to je srednji? stablo. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 28 <-- 28 --> PDF |
. . — 148 — nstanovi u koji razred lokalnih stablimižnih prihodnili skri- Mjka dotična sastojina spada, te iz tih. skrižaljka ustanovi drvna gromada „srednjega stabla", a prema tomu i svih stabala dotičnoga debljinskoga razreda, ^. Ovakovih stablimienih prihodnih skrižaljka (Baummasseniafeln), imamo ved za´ njeke predjele^ a gdje ih nema, mogu se sravnjivanjem i prema, tomu eventualno shodnim reduciranjem ili povišenjem, sasvim dobro upotriebiti oue skrižaljke, što ib je za spomenute krajeve sastavila kr. erarska^- šumska uprava, ili one, koje je / za njeke´kraške predjele Kranjske (dakle na stojbini, koja je slična stojbini naših kraških šuma)/ izradio i objelodanio šumarnik .-M. Hladik (vidi »Som, list^ od g,- 1904 str. 138). ´ .Tim načinom ustanovljenja drvnih gromada otpada veoma skuf>ocieno i dngotrajno´ obarenje i mjerenje „srednjih (uzor) stabala.´^ , ,. " : ,Preo8taje nam još izracunanje prirasta i to ne „popreč noga " godišnjega prirasta ?.a onu dobu, kada ce se´dotične sastojine predvidljivo posjeći, nego u smislu alin, 2. točke 3, §. 11. spomenutoga naputka ^^tekuc.ega prirasta^ ´ kao prosjeka svih debljinskih,razreda. Pošto je prirast u prebornoj´. šumi prema tomu, da li je dotično stablo bilo,, dugo . potišteno ili ne, vanređno raglicanj to ako želimo da o njemu dobijemo pouzdane i uporabive podatke, moramo njegov razvoj istražiti ne na jednom ili dva stabla, nego na vedem^ broju stabala, i mjerenjem na više SU"^ protnih strana. Ako uredjajnik ho6e s jedne strane da tomu. .udovolji, ,a opet B druge strane da udovolji i zahtjevu »da ne^ potroši odveć vremena i novca«, io ,oa^ ne smije da obara ,,srednja (uzor) stabla´^ i da na njima mjeri-prirastne´funkcije,, nego se oa mora u ta svrhu posložiti Presslerovim svrdlom (Prirastnjakom) i formulama za izracunanje prirasta na drvnoj gromadi u postotcima i to onih formula, koje taj prirast izra ?unavaju iz´ sadaujega prsnoga promjera i onoga prije« godina. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 29 <-- 29 --> PDF |
TakoTe formule jesu: a) Presslerova (ako stablo- više u´visiaune priraš<5u]e) po^, , D^—d´´ 200. , D~d 400 D^d n n D´—d^ 200´ b); py (u onom slučaja uko je prirastu. n debljinu proporcionalan prirastu u visinu); ? i e) Graaerova formula po kojoj je pv = 400 —j--; k d) SclineideroTa. formula, po kojoj je pv ==^ —jr ,U svim tim formulama znaci \ " ^ ^ D ^= sadanji promjer u prsnoj ´visini´ bez- kore mjeren ; ,, d = promjer pi´sni prije n godina; pv = postotak prirasta .na drvnoj gromadi (volumenu), ´ i =" širina jednoga goda samo na jeinoj strani; , k = konstanta, koja varira izmedju´ 400´ i, 800, ..a n. u Sciineiderovoj formuli predstavlja broj godova, koji idu na 1" cm. ; ´ -, ;Za uredjajne svrhe u prebornim´ šumama^ držimo da je najbolje uporabivi oblicak pod a)^ a ´naročito Granerov oblicak pod c)» Granerovom oblicku se doduše s .teoretiČkog stanovišta^ dade prigovoriti to, da on daje toSoe rezultate samo onda, ako je i t. j . širina jednoga (zadnjegodišnjega) goda (samo na jedno] strani)^ veoma točno.ustanovljena" (naime na milimetre).-To je ali, ako mjerimo samo jedan .,god^S veoma teško obxironi na to, što granica izmedju jednoga god a i drugoga ^ god a nije svugda tako markantno označena, a da se kod mjerenja tih godova ne bi u milimetrima´" moglo pogriešiti« , Da. se toj pogrieški u praksi izbjegne i da se fm specialno za preborne šume .veoma praktično formulu može u praksi´ upotriebiti, preporacuje se^dase taj odlužuj-ud i »i» ne izračuna iz debljine jednoga .(zadnjegodišnjega) goda, nego ´ kac^ prosjek n. pr. zadnjih 5. godišnjih godova.^ |
| ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 30 <-- 30 --> PDF |
, " .— !50 — ´ ´ . , Na ovakav .umin, .kako sam to ved spomeBuo, ne demo ^dodaše postupati strogo ^uanBtveno, ali demo.zs, praktičnu poraba. dobiti veonia uporabive podatke, ,^ Budemo li postupali na spomenuti iiačio, to ćemo "dobiti drvBu gromadu i postotak prirasta za »srednja (ozor) stabla« dotičnoga debljinskog razreda, a pomnožimo li te podatke sa brojem stabala dotičnoga debljioskoga razreda, to ćemo dobiti tirvna gromadu i % prirasta za cieli taj debljinski razred. Po onomu, što smo do sada naveli, obračunali smo postotak prirasta samo za -pojediBi debljinski razred. Mi ali taj postotak, a i" tekoeijri^^ moramo obračunati i u .^Opisu sastojioa´^ Baziiaciti "za cielu sastojinu (odsjek). To je doduše obična računska operacija, nu pošto smo u praksi naišli, da gd jeko ja gg. sudruzij tu učine računsku pogriešku tim, što bez obzira aa drvne gromade pojedinoga debljioskoga razreda, uzimlju jednostavna aritmetičku sredinu izmedju svijuh prirasta, to liržim da ne 6e biti na odmet, ako jednim primjerom razjasnim^ kako se u tomu slučaju ima računati. N, pr. da imamo;.,.-- .cv. Debi. razr," Drvna zaliha m^ 7o prirasta Prirast u m^ I. 18 4-5 1 \Jk == 0-81 II. ..... 26-: 3-1 1 r = "0-81 III. .. . , . . 30 2-2 : = 0-66 IV. ...... 80 1-7 1 1 _ 1-36 V. . . . . . 86 1 o, = 0-77 0:9 J ^´:. ´ Ukupno 240. m^ Ukupno 4´4Im´ Po tomu je ,zajednički 7o prirasta svih 5 deblj; razrada po 100,k ´?:´: -´h--^-yh"´ ´"´ , Dblieku p = —g--= 461:240 = p-^^^!J,,. .-fu:-´_, Pošto se koli podatci o prirastu, toJi i oui, .´´koji su potrebni za opisstojbine, sastojine i t; d, imaju sabrati odmah :ttžikon izkbipiranja stabala .pokusne plohe, to sam usvrhu^ da m na ,licu- mjesta mogu brzo izračunati´ promjeri ,,srednjih stabala^" za svaki debljinski razred/ te- zatim na, njima´ preduzeti potrebnavrtanja sa „Prirastnjakom´S sastavio na strani 143. —146.´ |
| ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 31 <-- 31 --> PDF |
151 otisnuti obrazac ^^za obračunavanje pokusoih ploba^´ sa željom, da ga gg. sudruži izvole prigodom svojih radova upotriebiti prema vlastitim o-pažanjima eventualno popraviti. -Izim. navedenih razloga potaklo me je Ba to okolnost, što u tu svrhu nije službeno propisan nikakav obrazac, pak sam .stoga imao prigode vidjeti, da,se u tu ,svrhu .npottiebljuju ne gamo neshodni ili nepodpuni obrazci, nego da se podatci višeputa bilježe na ^kojekakove papiriće tako, da ih cesto sam sa :?-tavitel] nakon dulje vremena nezna odgonetnuti ^ " ´ Bude li se ali rabio sp-^niemiti obrazac i to štampan ili litografiran u veličini obična arka papira, to ne samo da 6e biti pregledan, čitljiv i za svakoga^ šumara razumljiv, , nego. će se polučiti "i to, da dotični šumar ne će modi´ zaboraviti zabilježiti niti jedan podatak^ koji mu je´ potreban za potpuni opis sastojine i stojbine. Za slučaj pako, da bi radi premještaja, bolesti ili inog kojega razloga, jedan šumar morao nastaviti nedovršeni ure djajni rad dragoga´ šumara, ne ce se pojavljati poteškoće, koje su se u tom pogledu znale do sada dogadjati, A. Kern.´ LISTA-K:. Osobne viestL Imenovanja. — U statusu kr. erarskog šuoiarskoga osoblja u Hrvatskoj i Slavoniji imenovani su: a) U području kr. šumskog ravnateljstva u Zagrebu kr. šumarnici ^Emil T 0 r đ o n y i JuUjo U 1 r e i c h kr. šumarskim savjetnicima u VIL. zatim kr. nadšumari Šandor K a y s e r, Gjuro M a r t o n, Oton N ^n t r a yi Rudolf Haj du kr. šumarskim nadinžinirima u VIIL^ ifa% šumar Stjepan J a n u s s e k´´ kr. šumarskim inžinirom u IX. činovnom razredu, svi sa -sastavnim berivima. b) U području kr. šumskog ureda*) u V"inkovcima kr. šumarnici ^) Rabimo naslov „šumski ured" stoga^ što uobičajeni naslov »aadšumarski ured" držimo Boispravnim. VinfcovaČki ured imao bi se saime nasivati prema njemačkom ^Oberforstamt^, Što bi na hrvatski doslovno prevedeno glasilo ^^uadšumski ured´^. To pako ^ne odgovara dubu krvatskoga jeseika, pak kao god što se je g. 1894. prigodom organizacije"´ šumako-tehniČke službe kod političke upraTe u kraljevinama .FIrvatskoj i Slavoniji,.i/; tih razloga napustio naslov ^nadnadzornik´^, tako se ne može |