DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 35 <-- 35 --> PDF |
^- 155 prema sTojim činovnicima, koje se tražbine izvode iz službenog odnošaja, kako je to u konkretnom slučaju, imaju utjerati administrativnim putem bez utjecaja suda. Stoga se spomenuta tražbina imade uknjižiti na jamčevinu rečenog šumara time, da će se ista podmiriti u onom času, kada jamčevina dospije na isplatu, U M. p. đ, priobćio Dr. A. Goglia. Različite vijesti Proti studeni vrio operna biljka. Kako velika otporna snaga biljka proti studeni može biti^ o tom nam javljaju putnici na sjeverni stožer. Najčudnovatije o tom saznajemo od Norđenskjčlđa iz vremena, kada je on godine 1878/9. na obalama Pitlekaja u Sibiriji na ladji „Vegaj" prezimio. Srednja studen zimskib mjeseca od studena do travnja bijaše od —16^ do —26^G, a katkada —40«G do -46^G! U tom ledenom kraju izloženo proti vjetru, na pješčanom brežuljku rasla je biljka žličarka — Cochlearia fenestralis (LoffelkrautJ^ od koje cvietni đjelovi imaju ljekovito eterično ulje; lišće setipotrebljuje za proljetnu salatu; koreiije poput hrena ribano uz jela, a rečeno ulje kao liek proti poznatoj morskoj bolesti »skorbutu^. Istraživači su ljeti 1878. vidjelij kako je ta biljka počela cvasti i divno plod razvijati. U tom stanju cvatnje, gdje je imala još mnogo nerascvjetanih pupova^ zateče ju strašna polarna zima. Sada se je držalo, da će silna studen od —40^ do —46®G nježno lišće i pupove i nedozrelo sjeme bez milosrdja uništiti. Ali ne ! To dijete sjevernoga Mlinskoga carstva nije stigla sudbina našega nježnoga cvijeća^ koje već obični mraz oturi i uništi. Kada se je opet lijeto povratilo, tada se je iz sna probudila i ta bilina, te je nastaTila život, gdje ga je početkom zime prekinula. Lišće joj se zazelenilOj iz pazušaca lišća uđariše novi pupovi, a prošlogodišnji još neotvoreni, otvoriše se. Tada polarni putnici ostadoše zapanjeni, nad takovim čudom pri rode, nad silnom životnom snagom, kojom znade odoljevati silnoj po larnoj studteni. N. P.—K—ić.— vine, kojega izplata nije oljustavljena; napokon da se takovi odbitci od pkća i mi- i-oviEa za predbježno osiguranje jamčeuja, koja proizlaze iz službenih odnošaja, joS prije nego li ae o takoA^om jamčenju stvori konačna odluka, mogu bez zaprieke od i-editi, <3ini se i;^ preduzetih izviđa ukazuju dovoljni razlozi ^unanjf, da su upitne osobe obvezane pružiti naknadu. Nj. VeličanvStvo aciiiilo je ujedno oblasti odgovornima, da kod ioga postupaju sa zrelom promiMjeuošću i oprezom, da takove mjere npotriebe samo u slučaju dovoljnih razloga sumje i bojazni da bi erar bio o^t^ćen, tQ da izLragu i r.-izpravu, koja je potrebna, da m konačno izreče dužnost naknade, što viSe požure. Previ^njim pako odpisom od 11. X[L 1841. cdredjeno je pako, da za realizo vanje po državnih ili gradnkih činovnicih položenih jamčevina, Čim je dužnost či novnika konačnom administrativnom odhikom izrečena, nije potrebita dalnja odluka sudbene oblasti, več da se bez odvlake može pristupiti otudjenju za jamčevinu, BIU žečih obveznica, nu da fie kod toga imade, dontojan obzir uzeti i im drua:a prava vkstniČtva i zaioj^a. za koje dolične obveznice jamČi. (Vidi Smrekarov Priručnik knjiga Ih str. 52.) |
ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— lo6 — Status kr. erarskih šumarskih činovnika 1 podcinovnika u kreija vinama Hrvatskoj i Slavoniji. — Prema državnom prcračuna za g. I9;y. jeste status rečenih činovnika slieđeći: Cin. razred. Broj mjesta. Značaj. Plaća. . + -uf 1 iniest.o sa 8.0UU K VL o ´^um, nađsavjetnik| ^ ´^ ^^^^ Vil. 8 šum. savjetnik. svi sa 4.800 „ Vni 20 šunu nadinžinir ^ „ 3.600 „ I 2 Bijesta sa 2.900 „ IX. 20 šum. inžiDir | |g ^ ^ ^^ 2.H00 „ f 3 mjesta sa 2.200 „ X. 16 šum. mž pns.cav ]i -|i> " 9 oiio XI. 0 šum. inž. kandidat svi sa 1.400 „ — S šum, inž. vježbeniksa pripomoći od l.OOo „ Ukupno SL mjesto. Po proračunu su obćenito u svakom čiuovnom razredu sisten)!zirana 3 plaoevna razreda, nu radi pomanjkanja starijih šumarskih činovnika u pojedinim činovnim razredima, nisu sva tri stepena popunjena. Status lugara (podeinovoika) jest i to: a) podćinovnicl L razreda 6 mjesla sa l.oOO K plaćo 44 n , J.200 ., 59 » . Lioo „ 36 . 1=000 „ 5? h) podčinovnici 11. razreda 14 . 1.000 , !1 52 . 900 , JJ 64 „ 800 , 31 42 n . 700 „ Ukupno 31? mjesta. Šumski požari — Nadovezujući na izkaz u broju U. i 12. Šu marskoga lista od godine 1908. đonašamo niže izkaz o požarima, koji su se tečajem g, 1908. dogodili u šumama otočke imovne obćine. Tim povodom se ponovno sa molboro obraćamo na ostale šumske uprave, naročito one, kojih šume leže na krasu u Gornjoj Krajini, Primorju i Gorskonui kotaru, a sastoje se u velikom dieiu iz ernogoričnih šuma^ u kojima su žumski požari već po naravi stvari veoma česti, u uz to i veoma pogibeljni, da aam radi statistike pošalju slične izkaze. Ove izkaze donasamo pako stoga, što se nadamo da će u dogled nomu vremenu biti podpuni, 1e onima, koje bt to zanimalo, a koji ne mogu doći do aređovnili izkaza, pružiti time podpunu i u mnogom i)ogledu zanimiv^u stalisLlku, Koii niže navedeni izkaz, toli i onaj u broju li . i 12. Šum. lista od pr. g. odnose se na vanredno velike Suoiske kom.p[ekse, u kojinia je koli radi udaljenosti šuma od sela, toii radi kršovitosli tla i pomanj kanja svake vode, osobito Ležko pogasili šumske požare, i u kojinsa su nazad njekoilko godin;i veliki šnn^ski požari bili na dnevnom reda. Sio^-a je vanredno uljesljiv pojav, da Jo u minuloj godini, koja je radi dugotrajno ^^ušo bila fsobilo pogibeljna^ u šumama hilo razmjerno veoma malo ^ieUi od požara. |
ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 37 <-- 37 --> PDF |
157 Požar je bio M H 10 11 12 13 14 15 16 0 ´%> O ^ u Šumskom srezu Si ^ (3 > OP4) t> ^ ±1 t3 + 3 ^ 4 E> sastojine O tu O >H Šteta K. fil. ci O m o O BrapjeviBaJjiŽki vrh BruŠljan SvilaniŠa´ Vrbovice f^ompoljski Povrh. 175 0 50 0-14 1-50 5-— hrast ´ bukva bukva grab i hrast jela i bukva bukva 15 50-601 80 -120 15-30 CD Biela i crna greda 0-31 0-43 a) bukva b) jela 15—20 40-.8O 60 1-0 MarkoTić rudine l´OO jela 40-50 100 I Godača . Marko Fić rudine 1-50 0-75 jela 60—80 120 Dolac 0-50 Yelika PljeŠivica Javornik Velika PljeŠivica Javornik 6-00 0-25 1*00 0-25 0-002 a) bor, javor bukva, grab b) jela jela i bukva jela a~i5o 50—100 5—100 3 30 360 30 120 ´ 28 t4 Velika Flješivica Javornik 6-00 1-5 160-00 a) bukva, grab i javor b) bukva bukve, jele i omorike 20-30 3-4 0 3—120 180 120 i j 12-O00; |
ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 38 <-- 38 --> PDF |
158 P ožar je bio —^ , ]1 ´ i i .1 i -. i "sastojine 1 >-H : U´ šiuiiskoai srezu 1 5^ i OJ o šteta ^ 1 B Hi 2 i -^ DO o « O 0 O CD K fil. ^ \ U 3 H 0-< IT Skipina poljansi, ^-m jela i btikva B:~~100 150 ( "!i { ^ 18´ Javomik S´OO jela i bukva 3-120 180 \ i i 19 . Velika Plješmca 25-00 bukva 8-60 1500 — _ ; 20 Bubinka 0´75 bakva 3-50´ .40 buk.a, jel?,´ 21 Biibinkii 8 00 3-100 ´ 500 -^ omor 1 fyU o i a I Trio 8-00 bukva 3-100 300 — i ´1 „23 Trio 4-00 bukva 3´^ 100 160 i ^4 Trio . , 2-00 bukva 3—100 ; 80 — j 11 . bor, bukva ! 25 Telika PijeMvica l-OO´ 3-120 50 —, ff i javor MrsiBJ 5*00 bukva 30-50 120 __. r n Velika Plješmca^ 2-00 bukva 30- 50. 100 — K -^ ; 28 Javora ik 3-50 bukva i jela 3-100 150 — jela i -omo \ ´29 BegovftČa 0-087 120 150 -^ rika Ojela i omo ´ 30 Kalcida, vrb. 047 150 500 — rika o! 1 ´^^ Eazkriž-Stirovafe 3.00. bukva 30—150 i Jj ( 82 Šatorina . 6-00´ bukva 50 150 _ — ! 83 Knežev vrh 6´00 bukva 30-150 — ^~ 1 S4 i Jeiovac-ApatiŠaD ; 0-078 bukva i jela 40 -150 ,.480 — 1 omo 35 Grrabovo rame 10-00 jela i2-14 3(X) — rika ^ jela i omo16 starih, 36 Grrabovo rame ´ , , 0-035 150 rika stabala 11 , T´kupno"." 18;17 i . 1 1 i , 1 - i . |
ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 159 -´ "Plovi nazm kr; erarskih šumars^kih -dmovnika, —- Pruuzvišeni g. kr/ug. ministar za poljodjelstvo, im teruelju oviasti clubiTene državnim proračunom za god. 1909 , odredio je, da se za ozjoačenje šornarskih činovničkih mjesta sisteniizovanih n djelokrugu, pod njegovom upravom stojećega´ ministarstva, imadu od ´sele upotrebljavati sliedeći naslovi: u VIIL čin. razr. mjesto „šumaroik" —\,šumarski oad inžinir" ; u iX= čin. razn mjesto „nadšumar" — „šumarski inžinir´´; u X. činovnom razredu mjesto ^šumar^ — „šumarsko - inžinirski pristav " ; u XI, činovnom razreda mjesto j,šamarski kandidat" — »šumarsko-i nžinirski kandidat" i konačno mjesto „šumarski vježbenik" — šumarsko-i nž inirs ki vježbenik". Prema tomu usliedila su već i najnovija imenovanja (vidi stranu 151.- 0. H ."; ´ . Đa li je od važnosti iz kojih krajeva potrče šumsko sjemenje i da !i se svojstva pojedmoga stabla preoašaje sia ;njegovo petomstvo. Glede jele je pokusima utvrdjeno da biljke u2gojene iz sjemenja iz raznih visina sve do 1300 metara nad morem, nisu ni glede uzrasta, niti glede odpornosti proti mrazu nikakove razlike pokazivale. Kod ariša pokazalo se je njeko naginjanje na prenašanje svojstava. Glede oblika debla je Dr, Gieslar ustanovio, da u tomu pogledu imade njeku prednost ariš iz Sudeta naprama arišu iz alpinskih predjela, te on prvog preporuča za sadnju u nižim predjelima, dočim za alpiasko sjeme preporuča đa se ne upotriebljuje daleko od svoje postojbine. Gorski javor iz nižih položaja^ te iz položaja preko 1600 metara đa daje biljke sa slabim prirastom. Biljke koje potiču od sjemenja iz nižih položaja potjeraju u proljeću 7—20 dana prije nego li one iz sjemenja, koje poMče iz visokih položaja, a k tomu one potonje u jesen za 10—30 dana izgube prije lišće. Glede sjemenja potićućega sa raznih ekspozicija (strana svieta), te glede biijka bukve, koje su uzgojene u hladu i onih uzgojenih u podpunom svietla, pokusi još nisu zaključeni Iz dosadanjih pokusa razabira se nadalje, da se najboljemu uspjehu možemo uvjek nadati tada, kada se upotriebljuje sjeme od stabala, koja su uzrasla pod istim okolnostima i što bliže onomu mjestu, gdje se želi saditi, pak da je stoga najsjegurnija pomladba naravnim naplodjenjem. Konačno je pokusima usianov- IjenOj da samo onakova svojstva prelaze na potomstvo, koja su se uplivom klime i stojbine razvila tečajem nebrojenih generacija. Glavna sopština društva gospodarskih i šumarskih činovnika obdržavana je dne 4. ožujka 1909. u pol 10 sati prije podne u prostorijama „Slavonskoga gospodarskoga društva^ u Osijeku. Predsjedao joj je predsjednik Gjuro pL IIić. Kr. zem. vlada, koja za ovo mlado društvo pokazuje živo zanimanje, izaslala je na skupštinu pro. Kostu ilibašiča . Odstrane društvenog predsjednićtva i odbora prisustvovali su skupštini: Franjo Groger, Našice, Vinko Dečak, Djakovo, Andrija Gettwert, Petrijevci, prof. Košta Ilibašić, Zagreb, Stjepan Kopf; Valpovo, Rudolf Mar ako vic, Djakovo, Gjorgje M ua će vić, Osijek, dr. Franjo Poljak, Zagreb^ Miroslav Steinliausz, Vukovar i Mladen Vukmir^ Osijek. Nadalje je prisustvovalo skupštini oko 50 pravih članova. ~ Izvještaj 0 djelovanju i blagajnički račun primljen je s odobravanjem na znanje, isto je tako odobren za proračun g. 11)09., koji operira u tekućem računu |