DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 1     <-- 1 -->        PDF

BROJ 5/ U ZAGREBU I. SVIBNJA 1909. GOD. XXXffl.


ŠUMARSKI LIST


Pretplata 2a nečlanove K 12 na goclmti. — Članovi Žumar. družtva dobivaju ligt bežpi^-tao


— Članarina i/,na§a za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajiiće K 20. —Za redovite
Članove I. razreda K IO i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K2.i 1 K pristupame i.ža
>Šum. list« K 4 u ime preplate. — »Lng-arskj viestnik« dobivaju članovi lugari badava. Pojeimi
broj »Šum. lista« stoji 1 K, Članarina i pretplatu na Hst prima predsjedničtvo dmžtva.
Uyrstt)ina za oglase: za 1 stranicu 16 K"; za ^/a stranice 8 K; za 7$ stranice 5 K 20 fil,
V^. sti´anice 4 K. —- Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust .


Gospodarstvena osnova za šumu kr. i slob.
glavnoga grada Zagreba.


´ ^ u broju" 6. Šum.´ lista od g, 1908/otisnuta je. gospodarstvena
osnova 2a´šumu grada Zagreba^ koju;´ je sastavio p, n.
g.´kr. kot. šumar Rudolf Ernj/te radi koje je hrvat-slavon.
šumarsko društvo na dne 5. listopada 1908. uSnilo izlet u re.
čenu Šumu.


´/IzvjeŠGujudi 0 tomu izletu u-dvobroju Sism. lista za studeni
i prosinac 1908. obećali smoj da demo´se na tu osnovu
pobliže osvrnuti — tomu obečanju ovime udovoljavamo. ´


U´ svrhu da se naša razlaganja mogu što laglje sravnjirati
sa dotižnim odsjecima osnove,. držati demo se što više onog poredjaja,
kakav je u samoj osnovi. ^
Odsjecima A. fizikalni odnošaji i B.) posjedovni
i pravni´-odnošajine imamo ništa primjetitij te stoga odmah
prelazimo na-odsjek C) ^gospodars.ki odn^ošafi«/ Tu na
strani 205. u alineji 3, točke 6. nailazimo na tvrdnjo, »da je
obzirom na glavnu potrebo, koja se iz te šume namiruje, naime^
potreba ogrieva^ bukva´ najshodnija vrst-drva«. To-u
savezu sa navodom na strani 209^ gdje je u alineji 2. naslova
»Svrha gospodarenja« navedOTO, da je za temelj bududega
gospodarenja meto načelo »u prvom^ redu ,p 0trajno
uživanje (valjda podmirenje) ´glavne p01rebe grada,
naime Ogrieva^j zna&U da je kod sastavka gospodarstvene




ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 2     <-- 2 -->        PDF

— 162 —


osnove, kao glavna svrha bududega gospodarenja uzeto na&lo
>Što veda proizvodnja ogrievnog drva za pokrije
vlastite potrebe grada (za gradske urede i škole).


Stim načelom, kojemu su dalnji propisi osnove glede izbora
vrsti uzgoja, drveda, načina sječe i t. d, logične posljedice,
nisn:o nikako sporazumni.


U smislu ustanova alineje 2, točke a) § 18. naputka za
sastav gospođarstvenib osnova, odnosno programa, koji je i2:dan
naredbom kr. brv.-slav. dalm. zem. vlade, odjela za unut. poslove
od 23. travnja 1903, broj 23.152; glede sastavka gosp.
osnova i programa, i t. d., kojom je dozvoljeno, da se u onim
slučajevima^ kada posebne kućanske potrebe šumoposjeđnika
zahtjevaju, da se u šumi proizvode stanoviti drvni sortimenti
(u ovom slučaju ciepaniee za ogriev), ima za obhodoju izabrati
ono doba, koje tiro zahtjevima odgovara, — naogao je grad
Zagreb odrediti, da se osnova ima sastaviti na načelu j^najvede
produkcije ogrievnoga drva"", nu iz niže navedenih
razloga držimo da to nikako nije bilo niti shodnOj, niti u
interesa grada Zagreba, i to iz sliedecega:


1. Jedan dio gradske šume sastoji se ved danas iz hrastovih
sastojina, a stari panjevi po Zagrebskoj gori kazuju nam,
da je a njoj u prijašnja vremena hrast bio u većem dijelu
vladajuća vrst drveda, a i sadašnji stojbinski i klimatički odnošaji
upućuju nas, da bismo znatan dio današnjih bukovih
sastojina mogli pretvoriti u hrastove sastojine. U višim pako
položajima, gdje je danas skoro izključivo bukovina^ vidimo
da bukovog podmladka skoro nigdje ne imamo, ali zato, da u
tim sastojinama imamo skoro svagdje liep naravan, jelo v podmladak.
Pošto dakle sam.a narav protežira eieniju jelovinu, to bi
se bukovina u budude dala uzgojiti samo umjetnim načinom uz
znatne troškove, a Čemu to, kada naravnim načinom t, j , bez
posebnih ogojnih troškova, možemo uzgojiti u Bvakom pogledu
(higijenskom, turističkonji i financijalnom) vriedniju jelovinu, a
naročito makar i umjetnim načinom mnogo vrijedniju lirastoviiiu.




ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 3     <-- 3 -->        PDF

. ™ 163 ^


2, Grad Zagteb´ BO ima OTlaŠtenika, kojima , bi oa bio ´
obvezan davati ogrievBO drvo u naravi, a pošto Bam grad leži
na. stjecištu željezničkih praga i z^ splavi brodivoj Savi, to si
on ogrievBO. drvo potrebno za pedi gradskih ureda i škola,
može u svako doba i nz razmjerno jeftin novac (možda jeftinije
nego li h gradske same) dobaviti kupom.


,3, Grad Zagreb bude se takodjer po vremenu okoristio -´
sa modernim napriedkom u pogledu loženja prostorija u velikim
zgradama^ te bude u dogledno doba u svoje urede uveo
centralno loženje^ čime 6e njegova potreba na ogrievnom drvu
spasti na minimum,


3. Gradska šuma je uslied pomanjkanja modernih´prome-.
tila danas još dosta daleko od grada, a ako se i izgradi konjski
tramvaj, do Gracana ili Šestina, to.de ipak dobava ogrieva iz
.gradske šume ostati dosta skupa, a to s razloga^ što, mala ciena
bukovoga ogrievnoga drva i razmjerno mala količina istoga^
ne 6e dozvoljavati da.se do šume i po samoj^. šumi izgrade i
uzdržavaju kakova modernija prometila n. p. željeznica (makar
i, na pogon s konjima)^ ili žicara (Drathseilbahn). Drvo 6e se i
u budude izvažati kolima, a takav de izvoz biti uvjek nerazmjerno
skup s razloga, što se žiteljstvo živnde izpod Zagrebske
gore^ imajući dovoljno ine laglje i unosnije zarade, slabo bavi
izvozom šumskih proizvoda, a ne ce se tim ni u budude mnogo
baviti,
4. Šume u Zagrebskoj gori, naročito pako gradska šuma
jesu sada ved, gdje do tih šuma ne ima modernog i jeftinog
prometila, izletište Zagrebaca, a biti će to u velikoj mjeri po
gotovo onda, kada se do podnožja Zagrebske gore bude sagradilo
kakovo miodemo prom-etilo, što de se svakako u dogledno
vrieme morati dogoditi. Stoga i iz tih razloga treba da
se n mjesto bukovine uzgoji što više crnogoricej koja se ali
riedko gdje rabi kao ogrievno drvo, nego se u glavnome upotrebljuje
za građljiku.
5. U predpređsadnjoj alineji odsjeka (str. 213.) »Usta,
novl|enje. prihoda za budude desetgod iš te« .tvrdi


ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 4     <-- 4 -->        PDF

se >(ift je građjevna vrieđnost bukovine skoro jednaka vrijednosti
goriva I. razreda«, a pošto radi dalekoga i n ob6e skupoga
izvoza ne može niti eiena ogrieva na paoju biti znatna, čemu
onda azgajati a prvom redu takovu malovriednu vrst drveda,


Stoga držimo da svrha gospodarenja u šumama grada Zagreba
ae bi smjela biti ta, da se u prvom redu proizvodi
ogrievno drvo za gradske pedi, nego da bi svrha gospodarstva
u prvom reda imala´biti ta, da ^ se ponajprije odovolji hlgU
jenskim, torističkim i estetskim potrebama gradskoga žiteljstva,
a zatim aa se uzme obdr na finaacijalni efekt^ naime´ da se
vodi takovo gospodarstvo^ koje će .uz udovoljeoje spomeaatim
potrebama, davati takodjer povoljan novčani prihod,


Prvom zahtjevu^ naime da se šuma uredi tafco^ da bude
udovoljavala i potrebama, koje na ´nju kao na Himatičko boravištej
budu stavljali zagrebski . gradjani, tvrdi g. sastavljač
osnove (vidi Btr. 209. alin. 9,), da je takodjer udovoljeno, te
da je eielo gospodarstvo prema tomu iidešeno* *


Mi to u osnovi ne možemo nadi, dapače držimo da osnova.
odredjuje protivno. Po našem mnienjo ndovoljilo bi se tomu
zahtjevu tek onda^ kada bi se gradska šuma uredila kao njeke
vrsti naravni perivoj.


Tako su ve6 pred decenije počeli uredjivati svoje šume
razni napriedni gradovi u kulturnom svietu B. p= grad Hanover
ved g. 1892,´ (vidi o tom raspravu amir. nadšumarnika
Krafta u >Allgemeine B´orst-u, Jagd.-Zeitung g, 189´2. i 1893.«),
nu čemu da idemo u tudjinu kad imamo takovih primjera i u
blizini. Tako su´ trgovišta Samobor i Krapina, te zemljištna
zajednica Fužine za njeke djelove svojih šuma zamolile i od
kr. zem. vlade dobile dozvole, da ih smiju urediti ne kao


.obižne
šume, nego kao naravne perivoje. ´
Kada su tako´ napredno radili onako maleni i siromašni
šumoposjednici, to držimo da je svakako grad Zagreb kao
prva obdina u zemlji, u prvom redu dužan, ;da svoju šumu u
korist zdravlja i odmora svojih gradjana, uredi na taj najmoderniji
način. To mu je mogude udovoljiti, tim vedma, što´grad




ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 5     <-- 5 -->        PDF

^ 166 —


Zagreb-niti do :sada, nije iz Bvoje šume imao, zBatiiiili prihoda,
niti kod njegovog , inog Tolikog dohodka igra kakoyu , tslogu
pitanje »hoće li iz svoje šume- imati koju stotinn krana godišnje
manje ili više prihoda«:.


,.Nu i ovoj potonjoj svrhi^ naime nastojanju,, da grad iz
svoje šume dobije po mogućnosti i njeki novSani prihod, dalo
bi-?3e udovoljiti time^ kada ,bi.se umjesto produkcije ogrieva^ za
princip- budućega gospodarstva propisao uzgoj što vriednijih vrsti
drveća. U tu svrhu, morala bi se bukovina u nižim položajima^
što više pretvoriti, u hrastovinu.,. a prema gore, gdje stojbinski
odnošaji nisu povoljni za uzgoj hrastoviue, imalo bi se što većma
podupirati uzgoj i razvitak_ crnogorice, koju već i sama narav
izrazito podupire potiskivanjem do. sada vladajuće^ bukovine.


´Pri tomu ne bi se smjelo zaboraviti na uzgoj raznih eksota,
niti bi se smjelo šablonski´ sječi sve što . po redu dodje pod´
sjekiru, nego bi se pojedine liepe skupine i stabla imala,ostaviti
netaknuta u svrhu^ da prekinu monotonost i jednoličnost
jednakodobnih sastojina koje umaraju oko i duh gledaoca, te
sj^cu i ogoj uvjek voditi tako^ da uz ceste^ puteve i staze bude
uvjek što više hladovine.


.Ovakovim načinom . gospodarenja polučila .bi ,se sjedne
strane za planinare (turiste) i izletnike toli poželjna promjena
sastojina, a s druge strane uklonio bi se ne samo dosadanji,
deficit u šumskom .gospodarstvu, koji glasom računa na strani
207, i 208, dosada iznosi godišnje 820 K, nego bi se po vremenu
morao polučiti i znatan suficit. Konačno bi se obzirom
na okolnost, što ima mnogo zakržljalih i ^uslied sniegoloma pokvarenih
bukovihj a naročito hrastovih sastojina, koje bi trebalo
čim prije na novo kultiviratij polučilo takodjer ne samo
tOj da bi se mogao sječi osnovom predvidjeni etat, nego bi^ se,
on za prve decenije mogao znatno i povisitij čime bi grad
Zagreb i. UZ; napuštanje uzgoja sastojina za ogrieVj mogao iz
svojih šuma.kroz nekoliko decenija dobivati na pretek ogrievnoga
drva-


Prelazimo sada na sliedeći odsjek, na. „Gr os p od a r-.
stveno razdjelenje"* Tu se vidi da su u svrhu toga raz




ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 186 —


djelenja, uz neznatne iznimke sasrim racionalno a duhu da^
n^^nje ´^aauosti i propisa naputka za sastavak gospodarstvenih.
osnova, upotriebljene naravne medje, kojih u toj Šumi nsljed
konfiguracije tla u obilnoj mjeri imade. Jedino udara u o«
da žila kucavica čitave gradske šnme, naime liepa, široka i
solidno gradjena Sljemenska cesta, u vedem đielu nije
upotrebljena u svrhe gospodarstvenoga razdjelenja. To u ovom
konkretnom slučaju sasvim opravdano nije učinjeno obzirom
na to, što ta cesta uslied veoma strmoga tla ima svu silu velikih
zavoja, te stoga nije uporabiva kao medja odjek.


Usprkos ali toga, što se ta cesta u vežem đielu nije
mogla apotriebiti za svrhe gospodarskoga razđjelenja, morala
se je koii oiia, toli i svi prosjeci i svi putevi, koji su širji
od 4 m. u smislu ustanova predzadnje alineje § 4. i točke 7.
§ 7, naputka za sastav osnova^ izlučiti kao posebni odsjeci i
kao takovi u nacrtu posebno obilježiti. U izka^u pako površin
a nije se smjela njihova površina pođjeliti i pribrojiti
razmjerno k sasjednim odsjecima, nego su se imali posebno
izkazati i ubilježiti sa svojom posebnom´ oznakom i svojom
faktičnom (cielom) površinom.


Uz to je po našem mnienju koli radi poboljšanja izvoznih
prilika, (sada naime ima još u toj šumi predjela^ iz kojih se radi
nepristupcosti ne može drvo izvažati)^ toli da se udovolji potrebama
izletnika, te učine pristupnima sve liepe točke (kao što
je n. p, učinjeno sa „Adoifovcem´´), trebalo potrebne još ceste
puteve i staze, ako vec ne odmah izgraditi, a ono barem trasirati,
te i oni upotriebiti za gospodarsko razdjelenje. Time bi
to razdjelejije bilo detailjaije, a to je kod šume, koja se ima
urediti kao naravni perivoja potrebno.


Giede sjekoreda {sječnih poredaka) primjetiti je^ da je iz
nacrta vidljivo, da ima više tih sjekoreda. Po strielicama, koje
u nacrtu imaju označivati pravac sječe, dadu se doduše naslućivati
mcdje tih sjekoreda, odnosno koji odjeli sačinjavaju pojedini
sječni poredak, nu to nije dovoljno jasno niti izvan svake
dvojbe. Stoga se je u tom pogledu "trebalo držati ustanova na




ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 7     <-- 7 -->        PDF

167 —


putka, te med]© sjekoreda u nacrtu označiti onako, kako je to
propisano 11 šemi znakova za gospodarstveni nacrt, koji priloži


naputku, a podjeđno imalo se je si odsjeku »Gospodar stven
o razdjeienje * navesti, koji odjeli sažinjavaju L,
koji II. i t. d. sjekored.


Nadalje nije sastavitelj osnove udovoljio ustanovama alineje
1. i 2. §. 5. naputka, koje propisujUj da se -medje
odjela imaju u Sumi na točkama, gdje se križaju
i lome, a na prosjecima u stanovitim razmacima-
trajno označiti stupcima, koji se imaju
obilježiti tekudim brojevima i u gospodarstvenom
nacrtu naznačiti u svrhu, da se kod
provadjanja gospodarstvene osnove, nuždne
izmjere na ove stalne toSke nadovezati mogu,
odnosno propustio je medje odjela naznačiti
trajno na med jasnim stablima«.


Posljedica toga bila je ta, da prigodom izleta šumarskoga
društva, sam sastavljač osnove višekrat nije toČno znao u
kojemu se odjelu nalazi,


Neče li se s toga da ta osnova i gospodarstveno razdjelenja
šuma ostane samo na papiru, te s toga kao mnoge druge,
medju inima i ona gospodarstvena osnova, koju je naš blagopokojni
prvak Mijo Vrbanid godine 1876. sastavio bio za ovu
istu gradsku šumu, ostane ne provedena, morati de se svakako
to obilježenje provesti i to či m prije , jer inače nede ga
niti sam sastavljač osnove modi naknadno pronađi i u naravi
obilježiti, nego de ga uz znatni trošak morati ponovno mapovati.


Koja naime korist i od najboljega gospodarstvenoga razdjelenja,
ako je ono samo na papiru, te niti upravljajucem šumaru,
niti nadzornomu organu ne daje u naravi podatke za
orientaciju i astanovljeoje u kojem odjelu se nalazi.


Dolazimo sada do :»Izbora vrsti uzgoja«.
Tu´ moram prije svega spomenuti, da se je tu imalo raspraviti
i obrazložiti samo »zašto se i u budude ima zadržati




ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Tisoki azgoj šume (vidi §. 16. naputka),« dožim sve ostalo,-što
je u tomu odsjeku navedeno glede oplodo-e i preborne" BJeče 2a
razliku od drugih načina sječe, spadalo bi u odsjek »Kaci n
sječe « (vidi §. 19. naputka).


Ovo smo morali spomenuti zato, da nam se ne bi prigovorilo
radi toga, što i mi kod i z b 0 r a vrsti uzgoja govorimo
0 načinu sjeee. Mi to činimo zato, što i ovdje kocemo, da sliedimo
onaj tok, kako je u gospodarstvenoj osnovi.


U osnovi je propisana opio dna sječa i to s razloga,
što ovaj način u ovom .slučaju navodao najbolje odgovara svrhi
valjanoga gospodarstva i potrajnoga uživanja, te i fs razloga^
jfr da se je iskustvom u toj šumi dokazalo, da je preborni
sjek nesliodaij riidi ot e š d aue kon tro le i znatno skupljega
izvoza.


Po našem mnienjn ne stoji prigovor glede otešćane kontrole,
doeim prigovor .glede skupome izvoza dopuštamo ako se
on-občenito uzme^ nu´U ovom konkretnom slučaju držimo, da
se izTazlogaj koje čemoniže navesti, nije smjelo na to obarirati«


U"neuredjenom šumskom´ ´gospodarstvu, u kojem se^ ne
-vode bilježke 0 tomu gdje, kada i/ što je usječeno i gdje ne


ima valjanoga, u naravi vidljivo obilježenoga gospodarskoga
razdjelenja i gdje nisu sječi ne u gospodarstvenomu nacrtu uri,
sane, a n naravi vidljivo obilježene (vidi §. 45. naputka), jeste
bez obzira na to, da li se vodi čista, oplodna ili preborna
sječa, nemoguča koli kontrola po sječnoj površini, toli. i ona


po prihodu na .drvu-´ (vidi ,§. 46. naputka)«´ Tamo pako
gdje´poBtoji valjano
gospodarsko, razdjelenje u naravi, gdje su
šječine i u.nacrtu i a naravi .vidljive i gdje se vode bilježke
0 tomu gdje, kada i što je usječeno, jeste u svako doba moguda
podpuna^ kontrola bez obzira na to, koji način sječe se u
dotičnoj šumi vodi,
Vradamose sada na prigovor-glede skupljega izvoza iz
preborniii šuma. Tu moramo naglasiti, da u gradskoj šumi.cianaS;
izuzam^ spomenute glavne ceste^ valjanih izvoznih puteva takorekudi´
nema. To doduše nije ni malo laskavo za.prvu gradsku
obdlnu u zemlji; ali je fakat sa kojim je g, sastavljač osnove




ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 9     <-- 9 -->        PDF

mislio da mora računati. Kada ali uzmemo u obzir financijalnu
snaga grada Zagreba i njegovu dažnort, da sjedne strane radi
turističkih, .bigijenBkih i estetskih razloga, a s druge strane
radi "što boljega´nkorišcenja proizvoda svoje šame,^ mora nadi
sredstava i nažina, da uzmogne u svojoj´ šumi što^ prije izgra;
diti.podpunu mrežu valjanih šumskih pntevaj´tada držimo´da.
spomenati prigovor pada, jer čim u;ovako isprekidanom tlu,
kao što je gradska šuma, u kojoj se- iz uvodno -spomenutih
razloga ne može izgraditi nikakovo modernije prometilo, koje
bi´se moglo rentirati,-imamo dovoljno izgradjenih puteva, tada
izvoz iz preborne šume, ili u obde neće biti" skuplji nego li "iz
sume sa oplodnom sječom^-ili ako bude skuplji^ to-ta skupoća


može biti gamo -veoma neznatna. ,


^ Obzirom na navedeno, nadalje s razloga, što je gradska^


Šum-a Ye6 sada dobro posje«5eno izletište, a po vremenu de biti


ljetovalište i klimatičko- Iječilištej te konačno i radi rentabili


teta same šume, držimo da bi se m gornjim, predjelima imala što


vedma uzgajati jelovina i bezuvjetno i nadalje pridržati pre


borna sječa, dakako redovita´ali ne obična, nego hrpimična.


Jedina naime preborna sječa daje uvjek hladovinu i jedino ona


omoguduje, da možemo izbjedi toli dosadnim, neliepim i mono


tonim jednakodobnim sastojieama. Jedino ta sjeća omogu


ćiti de gradskomu šumaru, koji dakako treba da ima volje i


smisla za šumsku estetiku, da shodoim provadjanjem preborne


sječe šumu pretvorivu naravni perivoj, u kojemu de se izmje


njivati raznovrstne grupe (n jednim de prevladjivati tanja, u


dragim deblja stabla^ u jednim jelovinaj u drugim bukva, u


tredim jasen, a u četvrtim borovac — Pinus Strobus i t. d.).


U onim pako odjelima, gdje se sada ved nalazi hrastovina,


kao i n onima^ gdje bi se bukva im.ala zamjeniti sa hrastom/


imala bi se opravdano voditi oplodna sječa.


Vodjenje- oplodne sječe, u jednom dieiu šume, a preborne


sječe il drugom, nuždno bi uvjetovalo razdjelenje te šume u


dva uredjajna razreda, nn to ne bi smjelo biti zapriekom, da


pače to ne eamo da bi bilo shodno, nego neobhodno je nuždno i


iz razloga^ koje demo spomenufei kad bude govora o >obhodnji«.




ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 10     <-- 10 -->        PDF

- 170 —
Na eventualni prigovor, da u istoj nadmorskoj visini itna:mo
i istočno i zapadno iežedih strana, na kojima ne može uspjevati
jedna te ista vrst drveda, pak da s toga niti odjeli koji bi
spadali k uredjajnomn razredu hrastovine, a niti odjeli spadajući
k uredjajnom razredu jelovine i bukovine, ne bi bik suvisli,
nego da bi mjestimično bili izpremjesani, moramo odgovoriti,
da to nije tako bitan i važan razlog, da bi u ovom
slučaju morali na to uzeti obzir.


Malo ima sumoposjednika, čije su šume u jednom neprekinutom
kompleksu, nego vedina ih, uz veće suvisle komplekse,
sastoji iz manjili izoliranih čestica, koje se ali ne uredjuju kao
posebne jedinice, oego sa obližnjim šumama čine jedan uredjajni
razred Cvidi predzadnju alineju §. 2. naputka).


Vraćamo se sada ponovno onamo, gdje smo prekinuli nit,
te na strani 210. u alineji 3, nailazimo na tvrdnju :!>da je
naime poznato, da je u preboraoj šurai prirast
najmanje za 207o manji, nego li u sastojinama
čiste i oplodne sječe.


Ta tvrdnju držimo preved riskiranom — nama barem nije
f)Oznato, da bi to bilo nedvojbeno dokazano. Dozvoljavamo da
je prirast kakvoće (Qualitets2u\vaehs) i prirast u visinu, u
jednakodobnim sastojinama povoljnije, nego li u prebornim
šumama, nu da bi prirast na drvnoj gromadi u potonjim šumama
bio lošiji, to dvojimo i dvojiti čomo dotle, doklegod protivno
ne bude dokazano sravnjivanjem faktičnih podataka iz jednih
i drugih šuma. Predpostavka je pri tomu dakako ta, da se
sravnivaju podatci onakove vrsti drva, koja se uspješno dade
uzgajati na jedan i na drugi od spomenutih načina, a ne da
se n. pr. sravnjuje prirast jelovine kao sjenu ijubeče drvo sa
boromj koji treba svietlo i koji se s toga ne može uzgajati u
prebornoj sami.


Glede izbora vrsti drveda moramo primjetiti, daše
u svim gornjim bukovim sastojinama opaža bujan naravan
podmladak jelovine, doeim bukovoga podmladka nema. Iz toga
se vidi, da sama narav pretvara bukove sastojine u jelove.




ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 171 ~
S toga držimo, da bi tu pretvorbu vrsti drveda trebalo podupirati
s razloga, što bi se s jedne strane polužilo to, da bi
ogojni troškovi pali na minimum^ a s druge strane uzgojila bi
se znatno Triednija vrst drva (jela naime u većem dijelu daje
gradijiku, dočim bukva u vedeaa dielu ogriev). Time bi se u
bududnosti znatno podigao prihod šume, a ujedno u zaainoj
mjeri udovoljilo estetskim i higijenskim potrebama izletnika i
boravioca na Sljemenu — jela naime svojim eteričnim uljem
kud i kamo povoljnije upliva na pluća i zdravlje ljudi, nego
li šuma listaca.


Iz navoda u zadnjoj alineji str. 205. razabire se, da se
je ve6 po postojaloj gospod, osnovi imala jela zasadjivati i gojiti,
nu po onomu što su izletnici mogli vidjeti, 6ini se, da je
dosadanja šumska uprava građa Zagreba išla baš za protivnim,
naime za uništenjem jelovine. S toga držimo da bi ju se ali u
budude imalo što vedma uzgajati.


Glede obhodnje, koja je uzeta sa 100 godina, ne bi
prigovarali za onaj slučaj, kada bi držali opravdanim, da se u
prvom redu produciraju ogrievna drva. nu pošto držimo, da bi
se imala u prvom redu uzgajati stabla za gradijiku, to ako i stoji,
da bukva u 100-toj godini može na ovako dobrom tlu, kao što
je u Zagrebskoj gori, dati liepih ciepanica, a i drvo sposobno
za tehničku porabu (trupce za pilenje, za podvlake, vesla i
vratila), držimo, da bi se ipak prirastne funkcije bukve imale
točno istražiti, te tek na njihovom temelju, a ne po Feistmantlovim
prihodnim skrižaljkama izračunati, koja obhodnja je gospodarstveno
najopravdanija.


Glede jelovine obzirom na njezin upravo kolosalni prirast


u Zagrebskoj gori, dozvoljavamo, da de u to doba biti u svakom


pogledu sjeciva, nu nije iskljudenOj da bi se na temelju iztra


živanja prirasta uspostavilo, da bi niža obhodnja, možda samo


od 80 godina, bila gospodarstvenija.


: Glede hrastovine, koja u to doba još nepolucuje one dimen


2iije, koje zajamcoju dobro unovčenje, dade se pozitivno ustvrditi,


da je obhodnja od 100 godina, preniska.




ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 12     <-- 12 -->        PDF

™ 172 —


Po našem 3udu nije opravdano, da ^^e je u tom pogledu
hrastovina strpala pod ista kapu sa bukovinom, a to tim vecraa
ne, što se bukovina nalazi u višim položajima, a hrastovina u
nižim — prostorno odjeljeiiim položajima, te su se s toga te
dvije vrsti drveća mogle, a kako smo ved naveli i imale razdieliti
i svaka posebno urediti kao posebna gospodarstvena
jedinica, što je u -ovom slučaju tim laglje^ što grad Zagreb
ima svoga posebnoga šumara, pa nije potrebno, da se jednostavnosti
radi i radi manjega posla, ovako u svakom pogleda
raznoličue vrsti drvtca strpaju u jednu gospodar.´^tvenu jedinicu.
To se mord nastojati učiniti kod zem, zajedoicSj gdje
kotarski šumari moraju upravljati sa 10,000 i više rali šume,
nu nije potrebno u ovakovom slučaju, gdje šumar ima upravljati
sa ciglih 806 rali šume.


Glasom navoda u predzadnjoj alineji na strani 206» ima
gradska šuma y.načaj ^neuredne preborne sječe«. Kada
je tomu takoj a po onomu što .smo prigodom izleta vidUi, doista
je tako, tada držimo, da je »Opis sastojina«, umjesto
po obrazcu propisanom za šume sa Čistom i oplodnom sjeČorio,
trebalo sastaviti po obrazcu za preborne šume i to s razloga,
što bi »Opis sastojina« sastavljen po obrazciu koji je
propisan za preborne šume, dao pano vjerniju sliku faktične
gospodarstvene starosti, debljine i sječivosti pojedinih sastojina.


Biti če da je gospodin sastavljač gospodarstvene osnove
držao da ima razloga, da to ne učini, na tada je u smislu
ustanova točke o/c, g, 10- naputka za sastav gospodarstvenih
osnova imao naznačiti barem gornju i doinjn granicu starosti,
ili u desetinkama nazoačiH površinu, koja odpada na pojedini
dobni razred.


Glede »S k r i ž a 1 j k e dobnih razreda i oboe
porabne osnove« moramo primjetiti, da se te dvle skrižaljke
ne nalaze oa jednoj tiskanici, kako bi to po naputku
imalo biti, nego se nala^se svaka posebno,


i^ fniru. jp g, sastavljač g;o.^podarstv(-Mie osnovo mogao u
,Skrizaljci dobni U razreda* odsj^-kc iipisivati tekućim




ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 13     <-- 13 -->        PDF

redom, a u >0b^0] porabno] osuo vi« onim redom,


kojim dolaze do sjeŽe, ´


To doduže Bije nikakova biina pogrieška, jer i" jedan i
drugi na?in je dopustiv i uobičajen^ nn rsbio se jedan ili
dragi nažin5 svakako držimo, ´da se je trebalo konsekventno
držati jednoga od njibj te da^ nikako tiije^ bilo "dopustivo, da
se u ^S križaljci ´ dobnihraEređa« držalo jednoga
načina, a u >G b 6 O" j´ p o r a b n o j osnovi« drugoga načinu.
´Da´ se g. sastavljaž osnove nije pri tomu držao strogo naputka^
razlogom je valjda to, što u ono vrieme još nisu bile izdane ti*skanice
^za taj obrazac, pak se je u pomanjkanju takovih´morao
poslužiti tiskaoicama, ustupljenima mu ,sa prijateljske strane,
gdje su slucajuoiz posebnih razlogaj. spomenuta dva obrazca
umjesto na jednoj tiskanici, nalazili se-na dvie tiskanice/


Glede »S križaljke dobnih razreda« imali bi još
"primjetiti to, da´ se je u smislu zadnje alineje §. 12. naputka
za sastavak osnova izpod sbroja faktičnih površina, sravnjivanja
radi/ imala takodjer navesti veličina - normalne pov^ršine,
koju bi trebao-da zauzimlje dotični dobni razred.


Nejasno je zašto su u »O b 6 o j porabnoj osnovi«
u I. i II. gospodarstvenom polurazdoblju, površine ve6ne od-^
gjeka označene u slomcima´ (odsjeci S/c, ^/a, 4/bj 4/d i t, d;),
gdje brojnik označuje zbiljnu površinu odsjeka, a nazivnik
valjda onu/ koja odpada na onu drvnu gromadu, koja 6e se
imati vaditi čišćenjem.


To neodgo?ara propisima alineje 7. § 28. naputka, koji
propisuje ^^da obzirom na to,^ što staro stabalje, koje se ima
čišćenjem vaditi iz starih sječina, ne sačinjava suvislo obraštenu
površinu, to se za svaki odsjek ´ ima izkazati samo njegova
drvna zaliha, dočim se na istu odpadajuda površina ima
sbrojevno izkazati ispod zbroja" redovite sječne površine, i
zatim ovoj pribrojiti.« "


´ Kada je ali g. sastavitelj osnove išao s drugoga stanovišta,
to držimo da se je toga morao konsekventno držati, te da,
takove odsjeke nije smio u II., odnosno III. gospodarskom




ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 174 —


razdoblja uvrstiti samo sa cielom povrsinoiBj nego je i tu
imao uz prava površinu, u nazivniku naznačiti i njihovu reduciranu
površinu.


Opaženo je nadalje da su odsjeci odjela 1, 2, i 3. a djelomice
i 5. obrašteni u glavnom sa miadjim stablima od 20
do 30 cm. pr. promjera, koja su kadra tvoriti buduću jednakodobnu
sastojinu. Stoga držimo da nije opravdano, da se ta stabla
sjeku, G takovim odsjecima držimo da su se imala čišćenjem
povaditi samo ona u njima se nalazece starija stabla i ona
drveća, koja radi svoje manjičavosti (ranjeno, potišteno) nisu
za daljnji rast sposobna, dočim bi se glavna srednje stara
sastojina, koja bi se nakon čišćenja ubrzo sklopila, imala
ostaviti i dalje gojid. Da se pako sastojine najednom ne progali
odveć, imalo bi se po .našemu sudu čišćenje obaviti, na
dva puta.


Prema rečenomu držimo, da se spomenuti odsjeci nisu smjeli
sječi propisati sa cielom svojom drvnom gromadom^ aego samo
sa onom, koja prema razloženom ima doći do sječe,


, Izraženomu zahtjevu^ g, sastavljač ne bi mogao udovoljiti
sve kada bi i htioj a to zato ne^ jer po njegovom ´^^Opisu sastojina
« nije kadar prosuditi, u kojima .sastojinama su mladja
stabla u tolikoj. mjeri zastupana^ da su ona kadra sačinjavati
buduću sastojinu, pak stoga da ih se ne ima sjeČi. Da je ali
»Opis sastojina« sastavljen bio prema obrazcu za preborne
šume^ kako je po našem mnienja potrebno bilo^ tada bi se to
iz opisa sastojina sasvim jasno razabiralo.


Nadalje imali bi primjetiti, da držimo, da´ su se odsjeci
6a^ 6b i 6d, obrirom. na okolnost, što su to preborom iskvarene
sastojine, nadalje što su to najstarije sastojine i konačno
što imaju najslabiji obrast^ — imali što prije propisati k sjeČi´
(vidi ustanovu točke, 1, § 25; naputka), a ne u I. gospod.
polurazđoblju odrediti samo za^ Čišćenje, čime , će se sklop još
većma pogoršati, a tek u III., odnosno IV. gospod. razdoblju´
propisati k sječi,


^ Konačno prlmjetiti nam je, da u toj šumi manjka još veoma
mnogo puteva^ ima predjela još skroz nepristupniJi^ iz kojih se




ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 15     <-- 15 -->        PDF

- 176 -»
drvo u obde- ne može izvažati. Kada se stoga oko izgradnje putena
do sada mje radilo, to bi se tim intenzivnije moralo raditi u
budu«Se, pak Btoga držimo da je^ bilo veoma potrebno, da se je u
smislu § 41. naputka izradila i gospod, osnovi kao sastavni
dio priložila »Osnova za gradnju Šumskih puteva«.


A, Kern,


Uredjenje preborne šume.


Paragrafom 31.-´ naputka za sastavak gospodarstvenih
osnova, odnosno programa.^ koji je izdan naredbom kr. hrv*slav.-
dalm. zem. vlade, odjela za unut, poslove, od 23. travnja
1903. broj 23.152. jest glede proračunavanja godišnjega pri-*
hoda u prebomim šumama odredjeno,, da se drvne gromade,
koje se imaju sjeći u pojedinom razdoblju, imaju izraSuoati
tako, da se sadanjoj drvnoj zalihi dotičnoga odsjeka pribroji
tekući godišnji prirast do polovice razdoblja (polurazdoblja), u
kojem je dotični odsjek opredijeljen za sijeŽu, a zatim da se
od tako ustanovljene ukupne drvne zalihe odbije ona drvna
gromada, koja prema obavljenom istraživanju ima preostat i
na površini nakon sječe, pazeći pri tom, da se u pravilu
ne smanji broj .stabala ili sbroj temeljnica po jutru,
koji je kao normala n ustanovljen za dotičnu šumu nakon


sječe* --^^


Vaditi se imaju u prvom redu stabla najvišega debljinskoga
razređaj u koliko se tome ne protive uzgojni razlozi, a
i% ostalih razreda ona stabla^ koja se zbog uzgoja sastojine kao
prekobrojna , potištena itd. izvaditi moraju.
Spomenuti naputak. jest doduše propisan samo za uredjenje
onih šumaj koje stoje pod osobitim javnim nadzorom
t/ ]» za Mm^ onih posjednika, koji su navedeni u §§. 1. i 14.
zakona od 26. ožujka 1894., kojim se uredjuie stručna uprava
i šumsko gospodarenje u šumama, stojećima pod osobitim jav