DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 187 — 14, travnja 1. g. uz veiiko saučešće prijaf.eija. Oplakuje ga udova ro djena Norsić , ., , ^ , Pokojnik se rodio u Fu/inauia godine !8G0. Nakon svrđcriiU 5 gimnazijalnib razreda oiišao je na opslojavše križevacko uei ist«, gdjc^ je svršio ši.Uiiaiske> nauke. Nakon svršeni!.) nauka bio jo godsne itbJ. imenovan kolar, šaiiiarom moslavačkim sa sjedištem u Vojnom Kn/u. Godine i^83. imenovan je kolar, šumarom križevačke imovne obcine u Sv. Ivanu-Žabnom, godine 1890. imenovan je kotar, šumarom za urbar, obćine sa sjedištem u Deinicama, gdje je 1896 gođme^ imenovan kr. kotar, šumaroai, odkuda je nakon njckoliko godu^a premješten u /.latar, gdje ga je zatekia prerana smrt r ,. „~ ´ Pokojnik je bio veoma ugodan i rado vidjen drug. ivao šumar osobito se je rado bavio mjeračinom, te toj njegovoj _>jubav! imaju mnoge zemiji-šlne zajednice, s čijima šumama je pokojmk apiavJjao zahvaliti, da su im šume i pašnjaci ne samo omedjaseni, nego aa medje osjegurane trajnim znakovi3na. Slava i pokoj vriednorau drugu! Zakoni i naredbe. Kod zemljištnih zajednica, koje nisu konačno uredjene prema ustanovama zakona od 25 travnja 1894. (o uredjesii« zem. zajednica), nuzano |e za pravoraijanosi zaključaka glavne skupštine ovlaštenika, aa je nanj pristala nadpolovična većina sfih oviašteničkih glastva. (Rješitba kr zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od ^i>- prosinca 1908, broj 66.698). j R V Zaključak glavne skupštine ovlaštenika zemljištne zajedmce n.-«N. od 12. srpnja 1908. kojim je zaključeno, da zemljištna zajednica prodaje L, grofu P. dio čestice broj 596, upisane u gruntovnom uloSKu broj 495 obćine R. u površini od 140 četv, hvati, pod n vom o™o m broj 596/2, za kupovninu od 400 K, ne može se odobriti iz sUeđeem ´´spomenuta zemljištna zajednica nije konačno uredjena prema ustanovama zakona od 25. travnja 189 k (o uredjenju zemljištnih zajednicaj, pa sloga sazivanje ponovne glavne skupštine ovlaštenika f n-iM^stne zajednice s dodatkom, da fe se na njoj stvarati zaključci bez obzira na broj prisutnih ovlaštenika, ne ima u zakonu osnova, jer citiram zaK. od 25. travnja 1894. ne poznaje takove ustanove, koja bi se u smis u al. 2. §. 32. citiranog zakona mogla donieti samo pravilmfcoro, soje^ zemljištna zajednica R.-K. jošte ne ima. . ^ _ Ustanove §§. 32. i 38. citiranog zakona ne sadržavaju propisa o načinu glasovanja i o razmjerju ovlašteničkih glasova nuždnih za stva ranje pravovaljanog zaključka glavne skupštine ovlaštemka zemljismin zajednica, koje jošte uredjene nisu, pa se stoga ^^lia u tom pogieau držati obćenitih pravnih načela, a naročito ustanova § 8d3. oOeeg gra djanskog zakonika koji propisuju, da se zaključci glede posjeda i uprav^ Ijanja zajedničke stvari stvaraju vee.nom glasova, koji se ne broje poia^, osoba, nego po razmjerju dielova dionika. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 188 S obzirom na to nuždno je bilo za pravovaljanost spomenutog zaključka glavne skupštine, da je uanj pristala na cl polovična većina svih ovlašteničkih giasova Pošb tomu udovoljeno nije, ne može se taj zaključak odobriti. Valja stoga tu stvar iznova iznieti pred narednu glavnu skupšiinu ovlaštenika zemljištne zajednice. TJ MJGSečniJcu p. d. pnobSio Br. A, Goglia. Povjerenstvena iiasfanja urednika kr. kcttar, oblasti na teret zem- Ijištnih zajednica u svrhu sastava proračuna, te ispitanja zaključnih računa. Kr. brv.-slav.-dalm, zem. vlada, odjel za unut. poslove izdala je dn^ 20 veljače t. g. pod brojem 11.^21 na sve županijske upravne od bore slijedeću naredbu: Dogodilo se je, da su neke kr. kotarske oblasti odredile povjeren stvena uredovanja redom kod svih svojih područnih zemljištnih zajed nica radi sastava proračuna i radi izpitanja zaključnog računa, pa su na ista o trosku zomljištnih zajednica izašiljale svoje urednike. Da se zemljištne zajednice u buduće poštede od Ircškova, koje pro uzročiiju ovakova suvišna povjerenstvena uredovanja; zabranjuj e se pod osobnom odgovornošću predstojnika kr. kotarskih oblasti, da na feret zemljištnih zajednica odredjuju izašiljanje oblastnih urednika na povjerenstvena uredovanja u svim onim slučajevima, kad se radi o sa stavu proračuna zemljištni]} zajednica, kojih prilike gospodarske nisu vrlo obsežne, ili koje ne razpolažu znatnom prometnom imovinom, ili koje moraju za podmirenje svojih potreba razpisivati namet. Naročito ne smije se na povjerenstveno uredovanje izašiljati urednik kr. koLnrske oblasli radi f ff ga, što mcdju članovima zemljištne zajednice ne ima dovoljno pismenih članova za valjano spisanje skupštinskih za pisnika, pošto se s takovog razloga imade izaslati u skupšiinu zemljišhie zajednice^svagda samo urednik obćinskog poglavarstva. Podjedno se kr kotarske oblasti upućuju, da se u pogledu načina sastavljanja godišnjih proračuna zen-^jljištnih zajednica točno drže odredaba vladine naredbe od 11 studena 1900-broj 49,88fj. _ iVaročito valja bditi nad tim, da šumarski stručnjaci, kojima je povjerena stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumama zemljištnih zajednica — potonjima prema netom spomenutoj vladinoj naredbi barem civa mjeseca prije obđržavanja glavne skupštine, dostave izkaz o do todku šume i o šurasko-ogojnim, te upravnim troškovima, da se na taj izkaz uzmogne uzeti obzir prigodom sastava osnove proračuna Uslied toga ne smiju se u nikojem slučaju u navedene svrhe od^ redjivati povjerenstvena uredovanja šumarskih stručnjaka na teret zemljištnih zajednica, niti isti smiju o trošim potonjih pisuslvovati glavnim slsupšhnama ili odborskim sjednicama zemljištnih zajednica. Kad su zemljištne zajednice uredjene^ ter imadu pravilnik sastavljen prema obrazcu, izdanom vladinom naredbom od 15 kolovoza 1901. broj 44.803. imadu se glede načina izpitivaeja zaključanog godišnjeg računa bezuvjetno obdržavati ustanove §, 35, savezno s onima §. ^A^) pravilnnca, koje odi´cfljuju slijedeće: |
| ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 29 <-- 29 --> PDF |
189 iV-akon sin bnda godišnji računi Zii! Ija^´^cni. imadu so obloži-ni ?a svim dokazaluiia predati odboru za reviziju racuaa, ie po poloiijemu uz sudjelovanje obćinskoga poglavarstva najtočnij ´ pretresti i izpitati. 0 toiB izpitanju pronadjeni nalaz ima se zapisnički koostatirad. te račun tečajem 8 dana koii´ obćiriskoga poglavarstva javno izložiti radi mogućih prigovora po ovlaštenicima. Da je zaključni račun zemijištoe zajednice izložen, ioiade se običajnim načinom u sielu zemljištne zajednice i na oglasniku obć, poglavarstva proglasili. Prigovori proti zaključnom računu imadu se kodobćinskog poglaglavarstra pismeno ili usmeno u zapisnik dati unutar roka od osam dana, računajuć od dana izloženja. Bude li proti zaključnom računa uložen prigovor, imati će ga upravni odbor zemljištne zajednice prije glavne skupštine pretresti, to glede istoga svoj predlog glavnoj skupštini staviti, koja će osvrtom na obrazloženi predlog revizionalnog odbora i predlog zastupstva zemljištne zajednice zaklju´čiti o tome „imadu li se zaključni računi odobriti ili nemaju" (sL c §. 31. zakona od 25. travnja 1894, o uredjenju zemlj. zajednica). Ne bude li glavna skupština odobrila lačune zemljištne k^ajednice, imade se o tom stvoreni zaključak sa računima i prilozima u roku od 8 dana predložili kr. kotarskoj oblasti na daljnje uredovanje. Računi imadu se nakon odobrenja po glavnoj skupštmi, dotično nakon riešenja po nadzornoj kotarskoj oblasti, pohraniti kod obćinskog poglavarstva. Na temelju propisa §, 50. cit. zakona pristoji nadležnoj nadzornoj oblasti pravo podvrći kontroli i one zaključne godišnje račune, koji su po glavnoj skupštini odobreni Sada navedene propise glede izpitanja zaključnog računa valja shodno obdržavati i kod onih zemljištnih zajednica, koje jošte nisu uredjene prema zakonu od 2o. travnja 1894. o uredjenju zemljištnih zajednica, dotično i kod svih onih zemljištnih zajednica, glede kojih pravitoici u tom pogledu ne sadržavaju ´dovoljnih i potankih ustanova. ^ Županijski upravni odbori imadu bditi nad tim, da bude ova naredba najtočnije obdržavana. Za nadieljenje područnih kr. kotarskih oblasti, prilaže se dovoljan broj primjeraka nazočne naredbe. Pristojbe obćioskih 0r§aw kada sudjeluju kod po?rage za knomcarenim šom. prokvodfma, te kod prisilnoga ućaHvanja šumskih odšteta, Kr= hrv.-slav.-slav dalm. zem. v:ada, odjel za unutarnje poslove, izdala je 20. ožujka t god. pod brojem 690.% na gospodarstvene urede svih imovnih obćina slijuieću naredbu: Povodom nasta´oga pitanja, da li obćinskim organom pripadaju kakove pristojbe, kada na zahtjev šumovlastnika ili njegovih organa obavljaju potragu za sakrivenim! kriomćarenimi šumskim! proizvodi, ob nalazi kr. zem. vlada, odjel za unutarnje poslove odlučiti, da u takovih slućajevih pripadaju obćinskim organom pristojbe propisane naredbom kr- zem. vlade, odjela za unutarnje poslove od 19. kolovoza 1908. broj 45.530^) *) Tom naredbom tiiedjejie su putne piistojbe obt^inskili činovnika i službenika. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 190 — Pronadju li se sakriveni šumski proizvodi, lo se imadu putni troškovi obeinskib orgaua saraeuaati na teret krivca, a iiepror.adju ii se, iniadn se ti iroškovl zaračunati na teret stranke, koja je potragu zatražila, te u koje je interesu premetačina u prisuću obćinskih organa obavljena. Podjedno se odredjuje, da su uredi ili organi, koji asistenciju traže, dužni obćinskiin poglavarstvima bud predujmice, bud naknadno za asistenciji prisustvujuće obć. organe izplatLiI gore spomenute pristojbe kada oni asistiraju prisilnom utjerivanju šuaisllii odšteta, a isto tako dužni su obćinskim poglavarstvima izplatiti propisne pristojbe za dolične procjenitelje. Sa doznačenim pristojbama imati će obć. poglavarstva dalje rukovati prema ustanovama poglavja III. gore spomenute naredbe kr. zemaljske vlade^ odjela za unutarnje poslove od 19. kolovoza 1908. broj 45.530, Kao naknada pripadaju u takovim slučajevima šumovlastniku ukuone ovršne pristojbe na teret krivca odredjene u zaL članku XLIV. od godine 1883. Ob ovoj naredbi imadu se područne oblasti obaviestiti znanja i obdržavania radi. ti Kako i na čiji trošak ima se oblastima odpremati sapijenjeno šumsko orudje Kr. hrv.-slav.-đajm. zem. vlada, odjel za unutarnje poslove izdala je dne 24, travnja 1909, pod brojem 20. 777 ex 1906, sliedeeu normativnu naredbu. U nadopunjenje ovdašnje naredbe od 5, veljače 1899= broj 52.337 ex. 1898., kojom je odredjen postupak sa zapljenjenim šumskim orudjem, odredjuje se još sliedeće. Na temelja §. 61. šumskoga zakona zaplienjeni predmeti kao: sjekire^ lanci, pile i t. d imaju šumske uprave (šuaiarije), kao corpora delikti, koji postupovnoj obasti mogu biti potrebni u postupku oko uglavljenja krivca, u pravil u dostavtjati oblastima zajedno sa odnosnom prijavnicom. Ako se to pako iz prometnih zaprieka n. pr. radi pomanjkanja pošte ili težine i opsežnosti zaplienjenog predmeta, ne bi moglo odmah učiniti, imati će se zapijenjeno orudje odpremati đogodice, kada se za to pruži zgodna vozna prilika, nu svakako najmanje četvrt godišnje, izuzam slučaj, da bi za kazneni postupak nadležna oblast radi uglavljenja krivca, koji krivnju ne priznaje, zatražila da joj se zapljenjeni predmeti odmah pošalju, U onim slučajevima, kada se zapljenjeni predmeti ne mogu slati poštom, imaju se slati pouzdanom prilikom i uvjek uz potrebiti oprez da oblasti stigne u istinu onaj predmet, koji je bio zapljenjen. Troškove odpreme zapijenjenih predmeta imaju predujmiee nositi dotični šumoposjeduici (prijavitelji), a pošto oni spadaju medin postupovne^ troškove, to se imaju priračunati ostalim postupovnim troškovima i u presudi izrećij da ih je dužna nositi presudjena stranka. U slučaju odrieženja od krivnje, imati ce ih nositi šumoposjednik, koji je prijavu podnesao. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 31 <-- 31 --> PDF |
f 01 ´ 1 t! JI. """ Razdioba šumskih glavnica zefnijišt^ih zajednica, odmosno doznaka šumskih tangeota tih glavnica, odpadajućih župnim nadarbliiama^ učiteljima I´ bilježnicima. Kr. hrv.-staT.-dalra. ženu Vsada, odjel za unvd, poslove, u sporazumku s kr. hrv. slav. dalm« zom. vladom, odjelom za bogoštovlje i nastavu, izdala je 5. listopada J908. pod hrojem 38.156 slijedeću naredbu glede razpoložbe tangentama^ sto odpadaju na žapnićka (parohijska), učiteljska i bilježnička ovlašteniv^ttva prigodom individualne razdiobe šumskih glavnica zemljištnih zajedrdca bivših urbarskib obćina. Župnici (parosi), učitelji i bilježnici kao ovlaštenici zeniljištnih zajednica uzporedjeni su prema propisima zakona od ´25. travnja 1894. (o uređjenju zemljištnih zajednica) glede dužnosti i prava na zajedničku imovinu zemljištnih zajednica urbarskih obćina ostalim ovlaštenicima uz one stege, koje nužđno proizlaze otuda, što je oviašleničtvo rečenih osoba skopčano s njihovom službom, dakle pripadnost same službe, pa zato i prelazi na svagdašnjega nosioca te službe. Q t a 1 e s 1 i e d i: 1. da na župnička (parohijska), učiteljska i bilježnička ovlašteničtva, koja su za potrebe drvarije putem segregacije nadieljena, rnogu za slučaj individualne razdiobe šumskih glavnica odpasti samo tekući kamatni prihodi odnosnih glavničnih tangenta; 2. da i sam kamatni prihod tih tangenta može pripasti ad personara samo onim osobama, koje u to vrieme vrše dotično ´ivanje i za vrieme, dok ga izvršuju. Da se medjuiim ukloni unapredak svako neizpravno shvaćanje, valja imati na umu ovo: Za pitanje, koji se župnik (paroh), učitelj ili bilježnik ima smatrati ovlaštenikom zemljištne zajednice, odlučan je tamo, gdje je zemljišlna zajednica već uredjena, unos u temeljnoj knjizi, inače je odlučna dotie, dok se zemljištna zajednica oe uredi segregacionalna osuda ili nagoda Ako se tim temeljnim izpravama navodi, da je nadieijen oviašteničtvom župnik (paroh), učitelj ili bilježnik bez potanje oznake, tada kamatni prihod .pripada svagdašr^jem nadležnom župniku (parobu) učitelju ili bilježniku; navodi li se pako^ da je nadieljena buduća (koja se tek osnovati ima) župa, škola ili općina, onda se odnosna ovlašteničtva imadu smatrati idealno o d r e d j e n i m a sve dotle, dok se ne osnuje župa, škola ili općina, te prema teme do kreiranja njihova pripada izvršivanje i uživanje ovlašteničkih prava ostalim urbarskim ovlaštenicima. Kod individualne razdiobe šumskih glavnica zemljištnih zajednica urbarskih obćina ima se u buduće postupati prema izloženim načelima obdržavajuĆ! Još i ove potanje propise: I. Radi li se 0 razdiobi cijele postojeće šumske glavn i c e ili šarao o izluče nju jednoga diela njezinoga bez dužnosti povratka, valja: a) t a n g e 0 t u rimokatoličkog župnika uz uredovnu namiru predati neposredno nadležnom (nad-) biskupskom ordi |