DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1909 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 228 — zemalj. vladi sa posebnim izvješdem, u kcjem se izcrpivo opišu nedostatci i stavi predlog, kako će se odstraniti pronadjene manjkavosti. Ivan Orćević, kr. vi. rač. savjetnik. Šume i šumarstvo u Bugarskoj. Bugarska je zemlja vrlo šumovita. Pošto njezine šume zapremaju skoro 30% čitave površine, to ona spada medju najšumovitije zemlje Evrope, te medju njima zauzima četvrto mjesto. Polag najnovijih statističkih podataka čiiava površina bugarskih šuma iznaša 2,607.684 72 ha, od kojih odpada na državne šume 736.006*82 ha, na obdinske šume 1,395.942*11 ha, na školske, crkvene i manastirske šume 35,965*40 ha i na privatne šume 439.770*39 ha. Po tomu državne šume zapremaju Va. obdinske Va, a privatne šume skupa sa školskim i manastirskim ´/j čitave šumske površine. Posjedovni odnošaji šuma su se mjenjali godimice tako, da je danas teško barem i približno točno ustanoviti vlastništvo suma. Turski zakon nije poznavao vlastništvo šuma, osobito ne za Bugara, koji se je smatrao kao raja. Zato su se u tursko doba sve šume nalazile u rukama države, dočim je narod imao samo pravo uživanja. Dakako da ovo pravo nije bilo uredjeno ničim drugim, nego tradicijom, koja je dozvoljavala svakomu sječi i krčiti šume koliko god i gdje god mu je bilo drago. Privatno vlastništvo Bugara na sumu priznaralo se samo onda, kad bi se steklo kupom od Turaka. Nastupom ali bugarske samostalnosti znatno su se promjenili posjedovno-pravui odnošaji suma. Sve šume, koje su bile bliže napučenim mjestima, bile su proglašene kao obdinske, a zatim je vedina tih šuma jednostavnom podjelom ili usurpacijom, prešla u ruke privatnika. Kao državno vlastništvo ostale su jedino one šume, koje su se nalazile u visokim planimama, daleko od napučenih mjesta, te one šume, koje su bile vlastništvo čistih turskih sela, iz kojih su se Turci izselili, te tako odnosne šume ostale bez vlastnika. Tečajem vremena, te uplivom stranaka, koje su |