DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1909 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 228 — zemalj. vladi sa posebnim izvješdem, u kcjem se izcrpivo opišu nedostatci i stavi predlog, kako će se odstraniti pronadjene manjkavosti. Ivan Orćević, kr. vi. rač. savjetnik. Šume i šumarstvo u Bugarskoj. Bugarska je zemlja vrlo šumovita. Pošto njezine šume zapremaju skoro 30% čitave površine, to ona spada medju najšumovitije zemlje Evrope, te medju njima zauzima četvrto mjesto. Polag najnovijih statističkih podataka čiiava površina bugarskih šuma iznaša 2,607.684 72 ha, od kojih odpada na državne šume 736.006*82 ha, na obdinske šume 1,395.942*11 ha, na školske, crkvene i manastirske šume 35,965*40 ha i na privatne šume 439.770*39 ha. Po tomu državne šume zapremaju Va. obdinske Va, a privatne šume skupa sa školskim i manastirskim ´/j čitave šumske površine. Posjedovni odnošaji šuma su se mjenjali godimice tako, da je danas teško barem i približno točno ustanoviti vlastništvo suma. Turski zakon nije poznavao vlastništvo šuma, osobito ne za Bugara, koji se je smatrao kao raja. Zato su se u tursko doba sve šume nalazile u rukama države, dočim je narod imao samo pravo uživanja. Dakako da ovo pravo nije bilo uredjeno ničim drugim, nego tradicijom, koja je dozvoljavala svakomu sječi i krčiti šume koliko god i gdje god mu je bilo drago. Privatno vlastništvo Bugara na sumu priznaralo se samo onda, kad bi se steklo kupom od Turaka. Nastupom ali bugarske samostalnosti znatno su se promjenili posjedovno-pravui odnošaji suma. Sve šume, koje su bile bliže napučenim mjestima, bile su proglašene kao obdinske, a zatim je vedina tih šuma jednostavnom podjelom ili usurpacijom, prešla u ruke privatnika. Kao državno vlastništvo ostale su jedino one šume, koje su se nalazile u visokim planimama, daleko od napučenih mjesta, te one šume, koje su bile vlastništvo čistih turskih sela, iz kojih su se Turci izselili, te tako odnosne šume ostale bez vlastnika. Tečajem vremena, te uplivom stranaka, koje su |
| ŠUMARSKI LIST 6/1909 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 229 — ta državna dobra rabile u političke svrhe, zamrsili su se posjedovni odnosaji još većma, a posljedica je bila sva sila parnica, koje još i danas traju, usljed česa danas nije mogude ustanoviti pravog vlastnika skoro ni jedne obdinske ili državne šume. Šume Bugarske su jako nejednolično rastresene po čitavoj zemlji tako, da dok na jednim mjestima (kotari Peštera, Samokov, Berkovica, Trojan i t. d.) zapremaju skoro 90 \ čitave površine, na drugim mjestima (kotar Orjehovo, Bjela Slatina, Nikoplj i t. d.) zauzimaju jedva 2°IQ, dapače mjestimice ih niti ne ima. Ta nejednoličnost, te pomanjkanje prometila uzrokom je, da je Bugarska usprkos tako veUke šumske površine, primorana da uvaža gradjevno, dapače čak i ogrievno drvno izvana. To vriedi naročito za onaj dio Bugarske, koji se zove Dunavska ravnica, u kojemu u nijednoj šumi ne ima drva sposobnog za gradju, te ee stoga potrebiti gradjevni materijal dovaža iz Ugarske i Rumunjske. U bugarskim se šumama nalaze sve vrsti plemenitoga drveda i to koli listače, toli i crnogorice. Od listača najvedu površinu zaprema hrast lužnjak i kitajak, te cer, koji se sad u čistim, sad u mješovitim sastojinama, šire u velikim površinama po ravnicama iztoČne Bugarske, te po južnim obroncima i prigorju Stare Planine i Srednje gore. Iza hrasta dolazi bukva, koja zauzima sjeverne strane svih planina, gdje sačinjava sad čiste, sad mješovite sastojine (u Staroj Planini sa grabom, hrastom i briestom, a u Rilu i Rodope Planini sa jelom i smrekom). Sume crnogorice (iglade) zauzimaju 3. mjesto, te se na laze pretežno u Rilu i Rodope Planini na turskoj medji, gdje sačinjavaju sad Čiste smrekove, borove i jelove, sad mješovite sastojine tih trijuh vrsti drveća. U Staroj Planini (na Balkanu) nalaze se samo mjestimice i to samo na najvišim mjestima, gdje sačinjavaju malene i kržljave, Čiste ili sa bukvom pomje Šane sastojine. U prijašnje doba bili su i vrhovi Stare Planine pokri veni sa Čistim četinjavim šumama, kako to i danas svjedoče njihovi ostanci, ali pošto ovi vrbovi vedim dielom sačinjavaju |
| ŠUMARSKI LIST 6/1909 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 230 — uzvišene ravnice, koje su bile veoma zgodne za pašnjake, to je na njima šuma radi paše bila raznim načinima uništena, te ti vrhovi pretvoreni u neizmjerno velike pašnjake, koji su ali danas skoro u cielosti obrašteni sa borovicom (Juniperus litosalis), tako da sad kao pašnjaci ne imaju skoro nikakovu vriednost. Grab, koji se nalazi kao primjesa skoro u svim šumama, uslied svoje ustrajnosti protiv zuba blag«, na mnogim mjestima, osobito po strmim i kamenitim obroncima, sačinjava sad vede sad manje, skoro čiste sastojine. Brest, jasen i klen nalaze -se kao primjesa u šumama, koje se nalaze u prigorju i ravnici, te u močvarnim predjelima. Jedino oko briegova Crnog mora u blizini Varni, te u poriečju rieke KamČije sačinjava brest i jasen čiste sastojine tih dvijuh vrsti drveća, te tvore šumu „Longoza", koja je stekla svietski glas, te koja zaprema oko 32000 ha. Ta šuma je još u tursko doba čuvana u ratne svrhe, a isto tako još i danas uzdržaje se ona za iste svrhe i čuva se od vojniČtva. Zato je ona dobro uzčuvana, te u dobi od kojih 100 —120 godina imadu jasenova i briestova stabla 120—150 cm. u prsnom promjeru i 30 i vise metara visine Po vrsti uzgoja otpada na visoke šume 1,009.394-54 ha, a niske i srednje ],598.290"18 ha. U visokim se šumama vodi pretežito neuredna preborna i oplodna sječa, a u niskim i srednjim šumama čista sječa. Od tih šuma obzirom na jur spomenute nesredjene posjedovne odnošaje, te nadalje s razloga^ što su šumari obterećeni kojekakvim administrativnim poslovima, te pošto se moraju brinuti ne samo za prociene prijavnica, nego još moraju sami izdavati kaznene odredbe, odpremati ih na izručivanje, primati utoke proti njima, zaštićivati odredbe kod sudbenih rasprava, davati utoke na presude i t. d. to se oni sasma malo bave pravim tehničkim poslovima — nije danas još ni jedna šuma gospodarstveno uredjena po zahtjevima nauke o uredjivanju šuma. S toga se danas gospodaienje manje više sastoji u sječi šume, te se u njekim posjede puno manje, a opet u drugim puno više, nego li to dozvoljavaju stojbinski i sastojinski odnošaji same šume. Pomladjivanje i |
| ŠUMARSKI LIST 6/1909 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 231 — uzgoj šuma prepušten je samoj naravi, te se za to nitko ne brine, te je djelovanje šumara upućeno jedino na to, da taj naravni pomladak uzčuva od zube marve, a biti de još vrlo sretan, ako mu to podje za rukom. Ako se po broju promjena šumskih zakona može prosudjivati napredak šumarstva koje zemlje, to bi Bugarska bila jedna od najnaprednijih zemalja, jer od godine 1887. pak do 1904. promjenila je ona 6 šumskih zakona i više od 10 naputaka, kojima se uredjuje šumarstvo i šumarska služba. Dapače i danas postojedi šumski zakon, koji je stupio u kriepost 1. travnja 1904. doživio je ved godine 1908. promjenu njekih Bvojih ustanova, a sad ved zagovaraju i njegovu podpunu promjenu. Taj zakon koji je u svojoj cielini sasma moderni šumski zakon, imao je najglavniju svrhu, da čim prije uredi pitanje o vlastništvu šume. Ali pošto su stranke one ustanove, koje to pitanje uredjuju, jako zlorabile, zakon je djelovao baš obratno, pak sad je pitanje vlastništva šuma još zamršenije, nego što je bilo prije, jer su postale preporne i one šume, kojih vlastništvo prije nije bila prieporno. Po § 17. šumskog zakona vrhovni nadzor nad svim šumama u carevini vodi ministarstvo za poljoprivredu i trgovinu, kod kojega se nalazi posebni šumarski odsjek, tako zvano >gorsko otdeljenije« sa jednim šefom zvanim »načalnik otde- Ijenija« i dvojicom pomodnika, te jednim glavnim nadzornikom i jednim šumskim inžinirom. Polag istog §a razdieljena je čitava Bugarska u 6 nadzornih šumskih okružj saa 6 šumarskih nadzornika tako zvani „gorski inspektori« na čelu, te u 40 šumarija, kojima upravljaju šumari, ili kako ih zovu »Ijesničeji «. Šumarije pako diele se u šumske revire ili tako zvana >gor8ka stopanstva« (šumska gospodarstva). Osim ovog stalnog šumskog personala, koji je u šumskom zakonu odredjen, unašaju se godimice u državni proračun svote za uzdržavanje potrebitoga broja pomodnika šumara, taksatora, mjernika i drugog pomodnog šumsko tehničkog osoblja Za nadzornika, šumara i taksatora mogu biti imenovane osobe, koje imaju višu, ili u pomanjkanju ovakovih i onakove osobe, koje imaju najmanje srednjo-školsku šumarsku nao |
| ŠUMARSKI LIST 6/1909 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 232 — brazbu, a prvi moraju imati još k tomu najmanje 5 godina šumarske službe. Za poraodnike šumara imenuju se osobe, koje imaju srednju šumarsku naobrazbu, ali u pomanjkanju ovako vili, mogu biti namješteni i oni, koji imaju nižu školsku šumarsku izobrazbu. Osim državnih imade još i obdinskib šumara. Naime po ustanovama § 19. šum. zakona su ona sela, obćine i privatnici, koji imaju više od 5000 ha., dužni namjestiti svoje posebno šumarsko osoblje. Za čuvanje šuma uzdržava se potrebiti broj državnih lugara i nadlugara (tako zvani »mladšiji i staršiji gorski stražari «), računajud za svaku osobu najviše 1500 ha. šume. Od lugara se zahtjeva, da su podpuno zdravi i da su ovršili svoje vojničke dužnosti, a od nadlugara da su svršili nadlugarsku školu, ili da su služili kao lugari najmanje 5 godina. Lugare i nadlugare, na zahtjev šumara, imenuje nadzornik u Čijem području se nalazi dotična šumarija, dočim sve drugo šumarsko osoblje imenuje ministar poljoprivrede. U čitavoj Bugarskoj u državnoj službi ima 6 nadzornika, 46 šumara, 30 pomodnika šumara, 100 nadlugara i 400 lugara. Obdinskih šumara ima oko 30, a obdinskih i privatnih lugara i nadlugara ima oko 1000 ljudi. Prema tomu odpada na jednoga nadzornika okruglo 467.947 ha šume, na jednoga šumara 65.192 ha, a na jednoga lugara okruglo 1738 ha šume. Po pladi razdieljeno je čitavo državno šumarsko osoblje u 3 lugarska, 2 pomodno — šumarska, 3 šumarska i 2 nadzornička razreda, te dobivaju: 1. lugari bez konja 660 franaka god. plade ^ ^ tomu još odjeio i obu" J " ´^ ca (svake godine zimsko 2. lugari na konju 840 franaka god. plade ! i ljetno odijelo i kapu, n ^^ 1 ni^r^ o ^ ^ ^ svake druge godine 6. nadiugari na konjima 1200 iran. g. plade) vojničku kabanicu.) II. razred pomod. šumara 1800 fran. place P« godišnje 300 fr u ime T J ´V ooon t 1 ´ JpauSala i putnih troš1. razred pomoć, šumara 2220 iran. place j kova. III. razred šumara 2400 franaka plade 1 ^e godišuje 360fr. u ime II. razred šumara 3000 franaka plade i paušala i putnih troš- I. razred šumara 3600 franaka plaće J °^´^´ II. razred nadzornika 4200 franaka plade 1 ^ godišnje 600 fr. u ime T J j -1 ^OAA L 1 1 ´ ^paušala i putnih troš- I. razred nadzornika 4800 franaka place J kova. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1909 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 233 — Drugih beriva državno šumarsko osoblje ne uživa, osim jtdino u iznimnim slučajevima, kada uredjiva kod privatnika i to samo u stanovito doba godine. U takovim slučajevima dobiva putne troškove po kilometru i po činovničkom zakonu, te Vs od svoje dnevne plaće kao dnevnicu Plaču obćinakih šumara i lugara odredjuje občina, ali polag § 21. šumskog zakona ona ne može biti manja: za šumara od 1800 fr. za nadlugara od 900 fr. za konjanika lugara od 600 fr. te za pješaka lugara od 480 fr. godišnje. Ova bi plača, uzevši u obzir mjestne prilike, sasma dovoljna bila, kad bi šumarsko osoblje uživalo malo veču stalnost u službi. Ali na žalost u Bugarskoj nema šumara, koji u prvim godinama svoga službovanja, nije bio barem dva puta premješten, a u više slučajeva još i otpušten od službe. O stalnosti lugara ne može biti ni govora jer njega odpuštaju od službe ne samo kod svakog izbora, nego u više slučajeva i kod sastavka prijavnice proti kojem selskom birtašu ili bogatašu, koji se broji u redove vladajude stranke. G. Petroff, carski bugarski šumar. Osobne viesti. Imenovanja Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije imenovao je: 1. Kr. kot. šumara I. razr. Ljudevita Szentgyorgyija i kr. šum. pristava I razr. Milana Djurekovića , kr. šumarskim povjerenicima u IX. čin. razredu extra statum, ostavljajuć ih i nadalje na dosadanjem mjestu službovanja kod šumarskog odsjeka kr. hrv. slav.dalm. zem, vlade 2. Računarskog vježbenika kod otočke imovne obćine Milana Z u- b u n d ž i j u privremenim računarskim pristavom u XI. čin. razredu kod spomenute imovne obćine. 3. Absolventa zagrebačke šumar, akademije Savu Belanović a i vlastelinskoga šumar pristava Luku Šnajder a privremenim šumar, vježbenicima kod petrovaradinske imovne obćine. 4. Dnevničara Milana Banjanc a akcesistom u XI. čin. razredu kod gospodarstvenoga ureda I. banske imovne obćine u Glini. G. i kr zajedničko ministarstvo unaprijedilo je profesora i upravitelja šumarske škole u Sarajevu, Dpi. for. Ferdinanda H o 11 a u VII. činovni razred. 18 |