DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1909 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 318 — Čuvanje i čiščenje pušaka. Baratanje s puškama. O kalibru. 0* nabojima. O strijeljanju. O lovačkoj opremi. Lovačke torbe. Nathrptenici. Bisage. Opremice za puške i naboje. Paloš i noževi. Jatagan. Lovački rogovi i sviralice. Lovačke krplje i rtve i t. d. IV. Zakoni i propisi odnosedi se na lov i izvršivanje lova u Hrvatskoj i Slavoniji. V. Propisi 0 lovačkoj službi napose. Šumarski pokusi. Ljetni semestar četvrtoga godišta 4 sata. Vježbe u šumarskim pokusima, koji zasijecaju u šumskoproizvodnu i šumsko-upravnu struku. Strijeljanje. Ljetni semestar četvrtoga godišta 8 sata. Vježbe sa sobnom puškom, sa lovačkim puškama, pucanje 11 nišan i na pomične ciljeve. Pucanje na zvjerad i divljač u lovu. Obračun o novčanoj vriednosti redovitih i vanrednih prihoda iz šuma zemljištnih zajednica. Nakon provedenih segregacija šuma i pašnjaka izmedju vlastele i pojedinih sela, ustrojiše se urbarske obćine, danas zvane „zemljištne zajednice*. Pošto su njeke dobile za sjeČu skroz zrele sastojine, to su^ ih — da na vriednosti ne gube — vedim dielom odmah unovčile, a utržak ili u cielosti razdieliše medju ovlaštenike, ili diono ili u cielosti pohraniše koristonosno u kr. zemaljsku blagajnu, ili dozvolom kr. zem. vlade uložiše u razne štedione, ili tomu tilične zavode uz stanoviti kamatnjak. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1909 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 319 — Segregacije započeše u šesdesetim i sedamdesetim godinama prošlog stoljeda, te se i danas još u njekim kotarima provadjaju, odnosno dovršavaju. Pošto u ono doba nepostojahu još za šume gospodarstvene osnove, ili ako su gdje i bile, nije se po njima gospodarilo, to je onda jasno, da se nakon uzsliedivše prodaje šume, nije nikada znalo, koji dio prihoda odpada na redoviti, a koji na vanredni prihod. Led. poplave, suše i druge prirodne nepogode donašahu sobom oskudicu hrane koli za ljude, toli i marvu. U takovoj gladnoj godini obično ucestaju molbe urbarskih zemljištnih zajednica, za izlučenje stanovitog diela njihovih šumskih glavnica, u svrhu individualne razdiobe medju ovlaštenike bez dužnosti povratka, ili se odriču razdiobe kamata preostale glavnice, do izcieljenja iste na sadanju visinu. Da se u pojedinim slučajevima neprekorači dospjeli redoviti prihod, je kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, izdala naredbu od 26. svibnja 1898. br 31.735. ob upravi sa šumskim glavnicama zemljištnih zajednica. U §. 1. te naredbe navadja se, da sa redovitim prihodom šuma razpolaže glavna skupština zemljištne zajednice; dočim zaključak njen, kojim se razpolaže sa izvanrednim prihodom šume, valjan je tek onda, ako ga nakon saslušanja županijskoga upravnoga odbora, odobri kr. zem. vlada, odjel za unutarnje poslove. U §. 2. tumači se, što se imade smatrati redovitim, a što izvanrednim godišnjim prihodom. On doslovno glasi ovako: A) Pod redovitim godišnjim prihodom šume imade se u smislu navedenog §-a (2) razumjevati popriečni godišnji prirast ciele, drvljem obrasle šumske površine, koji odgovara u svrhu bududeg gospodarenja izabranoj obhodnji, vrsti uzgoja i vrsti drva, te odnosnoj stojbini kod dobroga obrasta sastojine. Taj prihod pronači 6e se tako, da se za svaki razred stojbinske dobrote popriečni prirast posebice izračuni, a onda sbroji, ili da se ciela šumska površina svede na jedan razred |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1909 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 320 — stojbinske dobrote, pak tako dobivena reducirana površina pomnoži 88 godišnjim popriečnim prirastom po jutru, koji odgovara opredieljenoj obhodnji. Taj prirast valja pronađi ili pomoću pokuBuih ploha, ili ga valja izvaditi iz obeih (Feistmantlovih), ili odobrenih lokalnih skrižaljka o prihodu za dotični razred stojbinske dobrote. B) Ako je usljed toga, što se je u šumi nalazila veda drvozališna šumska glavnica, nego je potrebita za trajnu proizvodnju gornjim načinom ustanovljenog redovitog godišnjeg prihoda, godišnji prihod šume premašio redoviti prihod, tad se imade razlika izmedju potonjeg i prvog smatrati izvanredni m godišnjim prihodom. Ako se šumska površina trajno odtudji šumskoj kulturi, tad se s utržkom polučenim za odnosnu drvnu zalihu, imade postupati po propisih §. 28. zakona od 25. travnja 1894. o uredjenju zemljištnih zajednica. Ukazala se sječa šume redovitim ili izvanrednim prihodom u smislu §. 27. zakona ob uredjenju zemljištnih zajednica, svakako ju valja obaviti pod nadzorom upravne oblasti. U § 3. navadja se, da se od izvanrednih prihoda šumskih mora u šumsko — gospodariStvene svrhe zemljištne zajednice obratiti onaj dio, koji je potrebit za uspostavu prijašnjega prihoda u šuma, i za trajno namirenje poreza, dočim § 4. veli, da se taj dio, odnosno ta glavnica ima ustanoviti prema troškovima, potrebnima za ponovno pošumljenje izsječenib površina i šumskih čistina, za njegu šume (čišćenje i proredjivanje), za čuvanje i upravu šume, te za pokriće poreza i inih javnih daća od izsječene površine, kao i za predvidljivo potrebne šumske investicije u. p. odvodajivaaje izvanrednom sječom izsječenih šumskih površina i t d. Nakon sto su svi za obračun potrebni propisi navedeni, idemo dalje, — sve iz prakse. Glavna skupština zem. zajednice zaključi izlučenje njekojeg iznosa iz svoje šumske glavnice. Redovitim putem podnesen |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1909 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 321 — je takav zaključak nadzornoj kr. kotarskoj oblasti (§ 50. z. o. z, z,), koja uzevši u obzir navedene razloge, predlaže ga županijskom upravnom odboru ili uz preporuku na uvaženje, ili predloži da se iz stanovitih razloga ne odobri. Uzmimo slučaj, da županijski upravni odbor ispitav potrebu, usvoji zaključak glavne skupštine zem. zajednice te da ga zagovorno predloži kr. zem. vladi na odbrenje. Kr. zem. vlada u pomanjkanju gospadarstvenih osnova, vraća spise sa pozivom, da se sastavi obračun o redovitom i vanrednom prihodu. Stvar postaje interesantna. Odkuda potrebni podatci ?! — Traže se od kotarske oblasti. Kotarska oblast ima, a većim dijelom ne ima podataka. Ako ih ima, obično su manjkavi. Jedino je u svakom slučaju pouzdan izkaz o stanju šumskih glavnica, kojega podčinjene oblasti dobivaju polugodišnje od kr. zemaljske blagajne. Te okolnosti potakle su na ovu raspravu. Prije pako nego sa par specijalnih primjera stvar rasvjetlim, pa onda svoju reknem, smatram potrebnim obrazložiti principe samog sastavka obračuna. Nije sasvim svejedno, da li postojeće šumske glavnice potiču od prodaje stabala iz pašnjaka, ili iz šume Ako se radi o obračanu redavitoga prihoda, unovčenjem stabala sa drvljem obrasloga pašnjaka, tada ponajprije treba pomno iztražiti: 1. da li je taj navodni pašnjak prije segregacije bio šuma, koja je prigodom segregacije zem. zajednici, u pomanjkanju pravih pašnjaka, dana u ime pašnjačke pripadnosti, ili jej 2. i prije segregacije ^jeć bio pašnjak. Glede jednog i drugog slučaja mjerodavno je stanje po stabilnom katastru — naime vrst kulture, kako je u tom katastru navedena. 3. Ako se radi o pašnjaku, tada treba ne temelju segregacionalne osudu iztražiti, jeli je : a) drvna gromada na pašnjaku, u pomanjkanju dovoljne drvne gromade u sami, dana zem. zajednici za podmirenje drvarije, ili |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1909 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 2,i2 — b) nije možda u obde uzeta u račun. U stučaju pod 1. radi se o šumi u smisbi zadnje alineje §. 3. zakona od 26. ožujka 1894., te glede obračuna o vrsti prihoda ne ima nikakove razlike od onoga za šume, te dok se zakonom inače ne odredi, ili ne dozvoli pretvorba u drugu vrst kulture, ima i nadalje šuma ostati. U takvim slučajevima, kojih najviše ima u Gorskom ko taru i u Primorju, morali bi barem šumari konsekventno iz bjegavati skroz pogriešni naziv 5>pašnjak«, te rabiti uvjek naziv »šuma dana u ime pašnjačke pripadnosti". U slučaju pod 2./a) nije zem. zajednica nakon posjeka stabala dužna taj pašnjak ponovno pošumiti, nego ga može pretvoriti u goli pašnjak, nu pošto je onaj dio drvne glavnice, koji se je na njemu nalazio i koji je sastavni dio segregacijom dobljene drvne glavnice, posvema otudjila, to utržak pretstavlja izvanredni prihod, od kojega se kamati imaju trajno upotrebljavati za uspostavu prijašnjega drvnoga prihoda — naim6 da se ona drvna gromada, koju preostavša šuma manje producira, može svake godine kupovanjem namaknuti. U slučaju pod 2/b radi se o pašnjaku n smislu alinje §. 2. §. 3. zakonn od 26. IV. 1894., te o drvnoj gromadi koja je zemljištnoj zajednici poklonjena. U tom slučaju ima se postupati prema propisima eventualno postojećeg, ili sastaviti se imajućega gospodarstvenoga programa, a za slučaj da taj pašnjak ne leži na apsolutnom šumskom tlu, te da je za pašu blaga potreban, pak stoga da se na njemu nalazeda se drvna gromada ima užiti, tada ne nastaje izvanredni prihod, kako je to u slučaju 2./a), nego po našem mnijenju prehvat, koji dolazi na uživanje kroz onoliko godina, koliko bi odgovarala visini one obhodnje, uz koju bi se i nadalje mogla trajno podržavati sadanja drvna gromada. Mnogi za takav slučaj zastupaju mnijenje da tu ne ima prehvata, nego da z. z. stim drvom, odnosno dobivenim utrškom može u svako dooa raspolagati kao sa redovitim prihodom. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1909 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 323 — Ja to ne držim ispravnim. I ako je to poklonjena drvna gromada, ne smije se ona. ua jednom utrošiti, nego samo tečajem jedne obhodnje, nu pošto se ne mora nova šuma uzgojiti, odnosno ne mora se sačuvati glavnica za uspostavu prijašnjega prihoda kao u slučaju 2/a), to se drvna gromada odnosno utržak ne mora sačuvati, nego se kao prehvat može tečajem dospjevajudih godina podpunoma potrošiti. Prelazim sada na praktične primjere, koji bi sastavljačima obračuna mogli biti kažiputom u sličnim slučajevima i koji su sastavljeni u smislu §§. 2., 3. i 4. jur navedene naredbe kr. zem. vlade U niže navedenim primjerima jesu postotci gradje i ogrieva, te ciene po kubičnom metru, koje sve oline znatno variraju već prema vrsti, kvaliteti i starosti drva, udaljenosti sume od prometila i t. d., uzete prema mjestnim prilikama. 1. primjer: Predpoftava. Zem. zaj. N. prodala je čistom sječom n a jedno m sva za tehničku porabu sposobna stabla, te želi, da joj se na razdiobu doznači ved dospjeli iznos. Od doba segregacije nije se ništa doznačivalo, osim možda koja izvala, ili stablo lih za ogriev sposobno. Obračun datira od godine 1902. Zem. zaj. N. ima šume ´23´42 kat. jutra. Iz te šume unovčeno je 1900. godine 485 hrastova za 9.200 K. U šumi imalo bi se u buduće voditi sitno (nizko) šumarenje sa 40 god. obhodnjom, pak bi se prema tomu sa novom sječom moglo započeti tek god. 1940.* Segregacija obavljena je god. 1874. Nizka šuma modi de dati redoviti prihod godišnje 23-42 X 2 m´ = 46-84 m´. * Možda de u ovom iznimnom slučaju modi ovlaštenici čekati 40 godina, dok se opet bude počelo u šumi sa sječom. U praksi ali držimo, da de se u večini slučajeva stvar udesiti tako, da de se sa sječom nizke šume početi ved n 20. godini, te da de se u prvoj obhodnji, umjesto 40—80 godina stare sastojine, sječi 20—60 godina stare, i to s razloga, što de šuma ved u toj starosti biti sposobna za proizvodnju ogrievnoga drva, te što de ovlaštenici tim načinom za 20 godina prije doći do ogrieva. (Opazka uredničtva). |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1909 str. 46 <-- 46 --> PDF |
~ 324 — Sjedi će se u dobi od 41—80 god., stog 30% gradje, 70% ogrieva, 14-05 m3 a 10 K = ... 140-50 K 32-79 m´ a 1 K = . .^ 32-79 K Prema tomu je vriednost 1 g. etata sitne šume 173-2a K, a vriednost svih etata za vrieme obhodnje od 40 g. je 173"29 x 40 = 6931 K 60 fil. Ako uzmemo, da je vriednost svakogodišnjega etata do sada dospjelih prihoda (naime uštednje*) od godine 1874. (doba segregacije) do godine 1900. (doba prodaje, naime kroz 26 god. bila barem isto tolika kao izračunana vriednost etata nizke šume, to bi na tih 26 godina odpalo 173 29 X ^^ = 4493 K 54 fil. Prema tomu bi na dosadanju ustednju i na 40 godišnji prehvat (za koji će svaka sjeća biti sistirana) odpadalo 11425 K. 14 fil., a to je više nego li nam iznosi utržak dobiven za hrastova stabla. S toga ne smijemo s tim iznosom računatif nego moramo za podlogu računa uzeti utržak od 9.200 K., te ovaj razdieliti na spomenuto vrieme od 66 godina, te obzirom na to dobijemo kao vriednost jednogodišnjeg zbiljnog redovitog prihoda 9200:66 = 139 K 39 V, fil. Od tog dospjelo je na užitak od g. 1874.—1902. (kada je obračun sastavljen) 28. dielova sa 3903 K dočim na prehvat na redovitom užitku za g. 1902. do 1930. odpada 38 dielova sa . 5297 K Ukupno . . . . 9200 K Iznos od 5297 K dospjevao bi na užitak u godišnjim alikvotnim djelovima po 139 K 39 fil. * 0 ovakovim uštednjama može ae po doaadaajoj praksi govoriti i računati aamo kod onih postojećih šamskih glavnica, koje su nastale prije mnogo godina, dočim ako se tek radi o prodaji starih zaliha, ili o utršclma nastalima nakon izdanja naputka za sastav gospodarstvenih osnova i programa (t. j . počam od g. 1903.), tada se ima zauzet stanovište zakona od 26. III. 1894. i spomenutoga naputka, prema kojemu se gospodarstvena osnova ima sastaviti prema sadanjem stanju šume. To stanovište ne poznaje prištednje, koje se redovito ne mogu nedvojbeno dokazati, ali su se isticale i uzimale u račun samo zato, da se od utrška što više može medju ovlaštenike razdjeliti. (Opazka uredničtva). |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1909 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 325 — ´3. Primjer. Predpostava: Zemlj. zaj. N. posjedovala je visoku hrastovu i bukovu šumu. Iz te šume drvarila se je zem, zaj. od doba segregacije. U šumi nalazeći se hrastovi prodani su najednom, vadjeni su dakle neurednim pre bornim s jek om. Gospodarenje voditi de se i u buduće kao visoka šuma sa 80 godišnjom obhodnjom. Stanje kao i obrast šuma bilo je prema tlu i položaju raznovrstno. Zem. zaj. zamolila je, da dobi na ruke prištednju redovitog prihoda. Kr. zem. vlada traži obračun, koji je proveden god. 1906. Šuma zaprema površinu od .385 jut. 280n". Segregacija provedena je g. 1881. Gospodarstvena osnova, niti unutarnje gospodarstveno raz dieljenje šuma ne postoji. Visoravan obraštena je hrastom na % površine ili okruglo 230 jutara. Od te površine ođpada 10 jutara na hrastik u dobi od 30—50 godina. Obrast 0-8. Na preostahh 220 jutara nalazi se 20 god. hrastov pomladak sa nadstojnim hrastovima od 100 do 120 godina. Obrast 1. Od preostale */5 t. j . od 165 jut. 280n" odbito je na čistine i puteve 5 jut. 280D". Preostala površina sa 150 jutara odpada na bukovu sastojinu, od tog 20 jutara sa obrastom 1. na sumu cjelicu, koja je zastupana sa dva dobna razreda t. j . prvi sa 100—120 god., a drugi sa 40—60 god. Na površini od 130 jutara vodjene su sječine vadee stariji dobni razred tako, da su na toj površini preostale bukve od 40 do 60 godina sa obrastom 0´4. Iz tih sjecina crpilo se je godišnje 770 m´´´ drva. Stojbina za bukovu visoku šumu ustanovljena je kao II. razr. po F., a za visoku hrastovu šumu kao III. razr. po F. Iz ukupne šumske površine prodano je godine 1905. 7716 hrastovih stabala sa sadržajem od 9450 m´ za iznos od 188.888 K. Prema čemu vriedi 1 m"´ gradje 26 K; dočim ogrieva 1 K 35 fil. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1909 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 326 — Uz gornju predpostavu, kako su pojedini djelovi šuma sa odnosnim površinama obrašteni, obračunao sam drvnu gromadu tako, da sam položio pokusne plohe u bukovoj sastojini i to u onom djelu, gdje su se godišnje sječine vodile t. j . na površini od 130 jutara. Druge pokusne plohe položene su u šumi cjelici t. j . na površini od 20 jutara. Treće položene su u mladoj hrastovoj sastojini bez pomladka na površini od 10 jutara. Napokon četvrte pokusne plohe položene su na površini od 220 jutara, koja je obraštena sa 20 godišnjim pomladkom i umetnutim starim hrastovima. I. Obračunanje drvne mase na površini, od 130 jutara. Po jutru drvna gromada nadjena je sa 43 m^ osim umetnutih hrastova, koji su unovčeni; dakle na cieloj površini ,5590 m´, od tog odpada na gradju 20´´/o ili 1118 m^ dočim na ogriev 4472 m^. II. Obračunanje drvne gromade na površini od 20 jutara t. j . u čistoj bukovoj šumi cjelici. Po jutru pronadjena je drvna gromada sa 220 m^ ili 4400 m^ na cieloj površini. Od toga odpada na gradju 25% ili 1100 m^, dočim na ogriev 3300 m^. III. Obračunanje drvne gromade na površini od 10 jutara t. j . u hrastiku od 30—50 god. bez pomladka. Po jutru nadjena je drvna masa, izuzev hrastove za prodaju, sa 45 m^, ili na cieloj površini 450 m^; od čeg odpada na gradju 47°/^ ili 211 m^, dočim na ogriev 239 m^. IV. Obračunanje drvne gromade na površini od 220 jutara t. j . 20 godišnji hrastov pomladak sa nadstojnima hrastovima od 100—120 godina. Uzev u obzir, da de_ se izsjekom u prodaju povučenih hrastova sklop od 1. sniziti na 07 ; tad iznaša drvna masa po jutru 36 m^ ili na cieloj površini 7920 m^, koja je sva u ogriev zaračunata. Iz navedenog resultira, da se na cieloj šumskoj površini osim prodanih hrastova, nalazi još 211 m^ hrastove gradje i |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1909 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 327 — 8159 m^ hrastovog ogrieva, docim na bukovu gradju odpada 2218 m^ a bukovog ogrieva 7772 m*^. Vriednost ove drvne gromade iznaša u novcu: 211 m´´ hrastove gradje a 10 K 2.110 K 2218 m* bukove gradje a 12 K . . 26.616 K 8159 m^ hrastovog ogrijeva a 1 K 35 fil. 11.014 K 7772 m´ bukovog ogrijeva a 4 K 31.088 K Ukupno 70.828 K Vrijednost prodane drvne mase 188.888 K Ukupna vriednost . 259.716 K Zem. zaj. N. od doba segregacije 1881. do 1906. uživala je redovito 770 m´, starijeg dobnog razreda bukov ne, dakle kroz 25 godina, ili 770 put 25 = 19250 m´ ili u novcu računav 25% gradje: 4812 m´ gradje a 12 K . . . . 57.744 K te 14.438 m´ ogrijeva a 4 K . ..... . 57.752 K Ukupno \ \ \ 115.496 K Odnosno godišnje 115.496 : 25 = 4620 K Uzev vrijednost sadanje mase u šumi i vrijednost prodanih hrastova sa 259.716 K k tomu već uživanu drvnu gromadu u vrijednosti 115.496 K Ukupno ^. \ 375.212 K pa predpoBtaviv, da de se i nadalje šuma kao visoka sa 80 godišnjom obhodnjom gojiti, to bi iznašao godišnji poprečni prihod glavnog užitka u novcu : 375.212 : 80 = 4690 K, odnosno za prošlih 25 god. 4990 put 25 = 117.250 K. Pošto se ovlaštenici kroz ovih 25 godina crpili korist na glavnom užitku u novcu godišnje 4620 K, to se ukazuje dosadanja godišnja prištednja sa 70 K, odnosno za 25 godina 750 K, koja bi se izlučiti mogla. 3. Primjer. Pretpostava : Zem. zaj. N. prodala je čistom sječom svu za sječu zrelu šumu na jednom. Jedan dio šumske glavnice razdieljen je medju ovlaštenike. Preostatak sastoji se u vrijednostnim papirima pohranjenima kod zemaljske blagajne. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1909 str. 50 <-- 50 --> PDF |
~ 328 — Izžriebana je obveznica, glaseća na 1200 K Ovlaštenici upitani, kakove 6e si vrBti novih papira za taj iznos nabaviti, zaključiše da se novac medju nje razdijeli. Kr. zem. vlada traži obračun. Obračun je sastavljen 1909. Šuma imade površinu od 138 kat. jut. Segregacija je provedena god 1879. Osnova nije postojala, ved je god. 1880/81. sve za tehničku porabu sposobno drvo unovčeno za iznos od 178.000 K. Sadanje stanje glavnice pohranjene kod kr. zem. blagajne iznaža 99.950 K 51 fil., što dokazuje, da je zem. zaj. izcrpila do sada 78.049 K 49 fil. U šumi će se imati uvesti nisko šumarenje sa 30 god. obhodnjom. Računajud kod nizkih šuma popriječno god. prirast sa S m^ po jutru, to bi redoviti god. prihod iznašao 188 X 3 m* 414 m´^ od kojih po prilici odpada lO^/o na gradnju . . . 41 m^ 90% na ogriev . . . 373 m* Računajud u novcu 1 m^ a 8 K . . . . . . 328 K 1 m^ a 4 K 1492 K Ukupno godišnje . . . 1820 K. redovit i prihod , odnosn o cieli 30 god. prihodiznaš a 54600 K Prva god. sječina odpočela je god. 1880., te se prema tom ukazuje za sada (god. 1908.) 28 god. prištednja na redovitom prihodu, koja iznosi 50.960 K, koji bi se iznos mogao ovlaštenikom na ruke izplatiti, što je i učinjeno, jer im je na ruku razdieljeno 78049 K 49 f.. Drvna gromada prodana je kako je navedeno za 178000 K Od tog odpada na 28 god. prištedaju . . 50960 K na dvogodišnji prehvat iznos od 3640 K, koji bi se kroz dalnje 2 godine imao u jednakim dospjevajnćim obrocima iznosom od 1820 K izpladivati zem. zajednici kao novčana vrijednost godišnjeg prihoda njezine niske šume. Nakon tog ostatak od (178.000 — 54.6000)= 123.400 K predstavlja izvanredni prihod, s kojim bi se prema §. 27. al. 2. i §. 28 zakona od 25./4. 1894. o uredjenju |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1909 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 329 — 2em. zaj. postupati imalo. Pošto je zem. zaj. načinila prehvat ved i na izvanrednom prihodu (78.049*49 — 54.600) = 23.449 K 49 fil., to je jasno da se niti iznos od 1200 K. na koji glasi izžriebana obveznica, medju ovlaštenike zem. zaj. N. razdieliti ne može. (Svršit de se). I_.ISTA.K:- Osobne viesti. Imenovanja. Ban kraljevina Hrvatske Slavonije i Dalmacije imenovao je: Dušana Ostoića šumar, pristava petrovaradinske imovne obćine; Vladimir a Odžić a šumar, pristava gjurgjevačke imovne obćine; Živan a Simonović a šumar, pristava petrovaradinske imovne obćine ;te Dušana Zeca i Petra Vlatkovića šumarske pristave 2. banske imovne obćine, kotarskim šumarima u X. činovnom razredu. Umirovljen je Antun Navara kr. kotarski šumar I. raz. kod kr. kotarske oblasti u Virovitici. Premještenja. Kr. ug. ministar poljodjelstva obnašao je u interesu službe premjestiti: kr. šumarskog nadinžinira Franju Barkoczai a iz Kosinja u Županju; kr. šumarske inžinire Virgila Boeriu iz Gospića u Krasno i Avla Melcsiczky-a iz Krasna u Sv. Rok; kr. šumsko-inžinirske pristave Mihajla Vassanyi a iz Brloga na Sušak, Iliju Stojanovića iz Udbine u Gospić, Miliajla Fnke-a iz Zagreba u Kosinj, te Šandora Horvatha iz Sv. Roka u Zagreb; napokon kr. šuraarsko-inžinirskog kandidata Todora Budisavljevića iz Sušaka na Udbinu. Umro. Na 28. srpnja t. g u 3 sata u jutro umro je naglom smrću od srčane kapi Mark o Arčeni n umirovljeni kotarski šumar otočke imovne obćine. Društvene vijesti. Zapisnik spisan dne 9. svibnja 1909. u „Šumarskom domu" u Zagrebu prigodom obdržavanja sjednice upravljajućeg odbora. Psisutni: Predsjednik! Marko grof B o m b e 11 e s. I. Podpredsjednik : Robert Fischbach. II. Podpredsjednik: Josip Havas. Tajnik: Andrija B o r o š i ć. Blagajnik : Ljudevit Szentgy6rgyi. Odbornici: Marino de Bona, Vilim Dojković, Ante Kern, Ivan Kolar, Dragutin L a s m a n, Mile M a s 1 e k, Ivan P a r t a š i August R u ž i č k a, dočim su se ostali odbornici ispričali. Predsjednik Marko grof B o m b e 11 e s otvara sjednicu pozdravljajući srdačno prisutne odbornike, te prije nego li prelazi na dnevni red, priobćuje žalostnu viest, da su u razdoblju prošle sjednice obdržavane 25 |