DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1909 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 2,i2 — b) nije možda u obde uzeta u račun. U stučaju pod 1. radi se o šumi u smisbi zadnje alineje §. 3. zakona od 26. ožujka 1894., te glede obračuna o vrsti prihoda ne ima nikakove razlike od onoga za šume, te dok se zakonom inače ne odredi, ili ne dozvoli pretvorba u drugu vrst kulture, ima i nadalje šuma ostati. U takvim slučajevima, kojih najviše ima u Gorskom ko taru i u Primorju, morali bi barem šumari konsekventno iz bjegavati skroz pogriešni naziv 5>pašnjak«, te rabiti uvjek naziv »šuma dana u ime pašnjačke pripadnosti". U slučaju pod 2./a) nije zem. zajednica nakon posjeka stabala dužna taj pašnjak ponovno pošumiti, nego ga može pretvoriti u goli pašnjak, nu pošto je onaj dio drvne glavnice, koji se je na njemu nalazio i koji je sastavni dio segregacijom dobljene drvne glavnice, posvema otudjila, to utržak pretstavlja izvanredni prihod, od kojega se kamati imaju trajno upotrebljavati za uspostavu prijašnjega drvnoga prihoda — naim6 da se ona drvna gromada, koju preostavša šuma manje producira, može svake godine kupovanjem namaknuti. U slučaju pod 2/b radi se o pašnjaku n smislu alinje §. 2. §. 3. zakonn od 26. IV. 1894., te o drvnoj gromadi koja je zemljištnoj zajednici poklonjena. U tom slučaju ima se postupati prema propisima eventualno postojećeg, ili sastaviti se imajućega gospodarstvenoga programa, a za slučaj da taj pašnjak ne leži na apsolutnom šumskom tlu, te da je za pašu blaga potreban, pak stoga da se na njemu nalazeda se drvna gromada ima užiti, tada ne nastaje izvanredni prihod, kako je to u slučaju 2./a), nego po našem mnijenju prehvat, koji dolazi na uživanje kroz onoliko godina, koliko bi odgovarala visini one obhodnje, uz koju bi se i nadalje mogla trajno podržavati sadanja drvna gromada. Mnogi za takav slučaj zastupaju mnijenje da tu ne ima prehvata, nego da z. z. stim drvom, odnosno dobivenim utrškom može u svako dooa raspolagati kao sa redovitim prihodom. |