DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1909 str. 46 <-- 46 --> PDF |
~ 324 — Sjedi će se u dobi od 41—80 god., stog 30% gradje, 70% ogrieva, 14-05 m3 a 10 K = ... 140-50 K 32-79 m´ a 1 K = . .^ 32-79 K Prema tomu je vriednost 1 g. etata sitne šume 173-2a K, a vriednost svih etata za vrieme obhodnje od 40 g. je 173"29 x 40 = 6931 K 60 fil. Ako uzmemo, da je vriednost svakogodišnjega etata do sada dospjelih prihoda (naime uštednje*) od godine 1874. (doba segregacije) do godine 1900. (doba prodaje, naime kroz 26 god. bila barem isto tolika kao izračunana vriednost etata nizke šume, to bi na tih 26 godina odpalo 173 29 X ^^ = 4493 K 54 fil. Prema tomu bi na dosadanju ustednju i na 40 godišnji prehvat (za koji će svaka sjeća biti sistirana) odpadalo 11425 K. 14 fil., a to je više nego li nam iznosi utržak dobiven za hrastova stabla. S toga ne smijemo s tim iznosom računatif nego moramo za podlogu računa uzeti utržak od 9.200 K., te ovaj razdieliti na spomenuto vrieme od 66 godina, te obzirom na to dobijemo kao vriednost jednogodišnjeg zbiljnog redovitog prihoda 9200:66 = 139 K 39 V, fil. Od tog dospjelo je na užitak od g. 1874.—1902. (kada je obračun sastavljen) 28. dielova sa 3903 K dočim na prehvat na redovitom užitku za g. 1902. do 1930. odpada 38 dielova sa . 5297 K Ukupno . . . . 9200 K Iznos od 5297 K dospjevao bi na užitak u godišnjim alikvotnim djelovima po 139 K 39 fil. * 0 ovakovim uštednjama može ae po doaadaajoj praksi govoriti i računati aamo kod onih postojećih šamskih glavnica, koje su nastale prije mnogo godina, dočim ako se tek radi o prodaji starih zaliha, ili o utršclma nastalima nakon izdanja naputka za sastav gospodarstvenih osnova i programa (t. j . počam od g. 1903.), tada se ima zauzet stanovište zakona od 26. III. 1894. i spomenutoga naputka, prema kojemu se gospodarstvena osnova ima sastaviti prema sadanjem stanju šume. To stanovište ne poznaje prištednje, koje se redovito ne mogu nedvojbeno dokazati, ali su se isticale i uzimale u račun samo zato, da se od utrška što više može medju ovlaštenike razdjeliti. (Opazka uredničtva). |