DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 3 <-- 3 --> PDF |
BROJ 10. U ZAGREBU 1. LISTOPADA 1909. GOD. XXXIII. FUMARSKI LIST Pretplat a za nečlanove K 12 na godinu. — Članovi šumar, družtva dobivaju list bezplatno — Članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajuće K 20. — Za redovite članove I. razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za »Šum. list« K 4 u ime preplate —»Lugarski viestnik« dobivaju članovi lugari badava. Pojedini broj »Šum. lista« stoji 1 K. Članarinu i pretplatu na list prima preJsjednićtvo družtva. Uvrstbina za oglase: za 1 stranicu 16 K; za ´j^ stranice 9 K; za ´/s stranice 7 K ´/j stranice 6 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust. Skrižaljke prihoda i prirasta za hrastove visoke šume od prof. Dr. C. Winimenauer-a. Priredio: Dr. Gjuro Nenadić. U jednom od najstarijih i danas najuglednijih njemačkih stručnih listova »Allgemeine Forst- und Jagdzeitung« od god. 1900. objelodanio je prof, Dr. C. Wimraenauer rezultate istraživanja u hrastovim visokim šumama, koja istraživanja je kroz dulji niz godina vodila šumsko-pokusna postaja velike vojvodine Hessen. Bududi, da su odnosni rezultati tabelarno predočeni, to se mogu smatrati skrižaljkama prihoda i prirasta za hrastove visoke šume. Za ovu vrstu šuma to su prve skrižaljke, koje su na znanstvenoj podlozi sastavljene, pa im zato pripada prvenstvo pred svima drugima, koje su sastavljene više empiričkim, nego li znanstvenim načinom. Za Wimmenauerove skrižaljke možemo redi, da predstav ljaju zadnju kariku u lancu onog dijela rada i nastojanja sa veza njemačkih šumsko-pokusnih postaja (Verein deutsch. forst. Versuchs-Anstalten), koji je god. 1876. uzeo sebi za zadaću, da sastavi skrižaljke prihoda i prirasta za sve vrsti šumskog drveća*. Bilo bi suvišno isticati, koliku važnost valjane skrižaljke prihoda i prirasta imaju u uredjenom šumskom gospodarstvu. * Do danas izišle su za sve vrsti drveća dotične skrižaljke, dapače za jednu te istu vrst od vize autora. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 362 — Možemo redi, da ono, što je mornaru busola na širokom naom, a vojskovodji dobra karta terraina na kojem svoje ratne operacije izvodi, da su isto to šumaru valjane skrižaljke prihoda i prirasta za dotičnu vrst drva. Bez njih je on u sumi slijep kod očiju, sapet bez spona, te ne može više puta i pored bogatog znanja i praktičnog iskustva stvoriti sebi jasnu sliku u stanovitom slučaju: o veličini drvne gromade, kružne plohe, jakosti prirasta u visinu i debljinu. Nije se tomu ni čuditi, jer pojam normalne drvne zalihe, normalnog prirasta, normalnog broja stabala u stanovitoj dobi na jedinici površine, normalne udaljenosti jednog stabla od drugoga, normalne visine krošnje na stablu, te njenog normalnog obsega, jest vrlo širok te ovisi 0 načinu i smjeru gospodarenja u šumi. Šumarstvo nije više skup empiričkih pravila, do kojih su pojedinci iskustvom došli i mladjima ih u nasljedstvo predali zadaćom, da ih dalje slijepo u stanovitom slučaju upotrijeb- Ijuju, ne pitajući za ´medjusobni odnošaj gore istaknutih momenata, koji u svakoj šumi uvijek postoje. Suma je u cijelini svojoj živ organizam, koje se polagano dalje miče, radi i razvija, te kao sto liječnik mora poznati funkcije svakoga organa ljudskoga tijela, tako i šumar mora poznavati u svako doba starosti jedne sastojine faktore, koji u produkciji drvne mase sudjeluju, a ti jesu: kružna ploha, srednja visina i oblični broj. Ove faktore starije skrižaljke prihoda i prirasta ne poznaju, pa im se već po tomu može opredijeliti njihova uporabivost, odnosno danas njihova neuporabivoat. Stariji autori skrižaljka prihoda i prirasta zadovoljili su se samo time, da navedu veličinu drvne gromade i prosječni prirast u stanovitoj dobi sastojine, što danas nije dosta, jer ljudsko društvo traži sve više drva, koja se moraju u što kraćem vremenu proizvesti, U današnje vrijeme ne može napredan šumar reći, da je šuma, koju je on zasijao ili uzgojio idealno najbolja. On može jedino uporedjujudi faktore drvne produkcije svoje šume sa onima tudje, stvoriti sebi jasnu sliku o tomu, u koliko je nje gova šuma bolja ili lošija od tudje. U tomu uporedjenju crpit |
| ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 363 — će on sve više nove snage i dobivati sve više volje oko postignuća idealno normalnog stanja svoje šume. Kod toga ali ne smije zaboraviti, da idealno normalne šume danas nema, ma koliko se ljudi upinjali, da ju uzgoje; valjanim i brižnim uzgojem tomu de se idealu približiti, ali ga nikada postidi ne de. U pojmu normaliteta ne leži ništa absolutnoga, jer, kako smo rekli absolutno normalne šume danas nema, bududi da svaki kraj jedne zemlje uvjetuje drugo normalno stanje šume. To je posvema jasno, a uzroci tomu leže ne samo u raznolikosti djelovanja prirodnih sila u zemljištu, nego i u zražnim sferama toga kraja. Ove prirodne zakone u različitim krajevima poznavati, uci nova nauka o uzgoju šuma, koja proširujući dosadanji uski krug, u kojem su stari majstori uzgoja šuma učili »pravila« o sjetvi i sadnji, — preko više susjednih krajeva i zemalja, — uglavljuje i utvrdjuje vječne zakone prirode, koji u jednom i drugom kraju imaju jednako djelovanje. A pošto jednako djelovanje prirodnih zakona mora biti posljedicom jednakosti njihovih učinaka, to ne možemo redi, da u nizinama i po brežuljcima rijekah Rhein i Main — gdje takodjer uspijeva vinova loza — ne mogu u isto vrijeme uzrasti hrastova stabla jednakih dimenzija^ kao što u našim nizinama i brežuljcima područja rijeka Save i Drave. Zašto pako u tamošnjim šumama ne nalazimo u istom vremenu uzraslih stabala onih dimenzija, kao što kod nas na najboljem zemljištu, leži uzrok u tomu, što se tamo najbolja zemljišta odavna ved plugom prevrdu i pšenicom siju. Sliku 0 stanju šuma i raz-vitku šumskog gospodarstva u pojedinim zemljama, daju nam različita šumska gospodarstva sa svojim mjesnim raznolikostima prema općem kulturnom stanju u tim zemljama. Da znamo u kakovom stanju se nalaze šume velike vojvodine Hessen, u kojima su istraživanja vodjena, bit de dovoljno da predočimo poredjaj dobnih razreda u hrastovim visokim šumama. Prema prof. Dr. Endresu* iznosi šumska površina vel. vojvodine Hessen 240.009 ha, od koje površine najviše odpada * Forstpolitik 1905. str. 10. i 46. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 364 — na hrastove i bukove šuiKe. U čistim hrastovim Šumama bio je poredjaj dobnih razreda ovaj: Godina: 1—20 21—40 41—60 61—80 81—100 101 i više Površina: 3.200 2.700 2.900 2.700 2.900 3.900 ha U šumama, u kojima je paredjaj dobnih razreda bio tako povoljan, mogla su se iztraživanja s uspjehom voditi, pa se zato ne može ni časka posumnjati o istinitosti podataka do kojih je pomenuta šumsko pokusna postaja došla Iz radnoga programa* rečene šumsko-pokusne postaje, koji je bio prije sastavljen, nego li se s istraživanjima odpoČelo — vadimo slijedede : 1. Ima se ustanoviti koliki prihod i prirast imaju u dobrom sklopu uzrasle čiste hrastore sastojiae i mješovite sastojine, u kojima ima pretežno hrasta. 2. Ima se ustanoviti upliv jače prorede na prihod i prirast sastojine, a da se ova dva momenta ispitaju, imaju se istraživanja voditi: a) u čisti m dobro sklopljenim raznodobnim sastojinama, koje su podsadjene i koje nijesu podsadjene s drugom vrsti drva, te na zemljištima, koja su dobra i za uzgoj hrasta posvema prikladna; b) u mješoviti m sastojinama, u kojima hrast najviše dvije tredine glavne sastojine čini; e) u sastojinama, koje su u svrhu uzgoja podstojnog drveda, ih u svrhu pospješenja jačega prirasta, prije bile proredjene. Proredjivanje ima se voditi u dobro sklopljenim sastojinama, te se ponajprije imaju vaditi suva, polusuva i prerasla stabla, a pri tomu štedeči zdrava stabla predstojnoga drveda graba, bukve i lipe. Da se gore istaknuta svrha proređjivanjem poluči, imaju se u preko 100 godina starim sastojinama stabla izbrojati, a mladjim sastojinama imaju se štanda prema Kraftu u tri razreda razlučiti i zasebno obilježiti. * Vidi: Allgm. Fosat uođ Jsgdz°itung od g, 1898. str. 182. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 7 <-- 7 --> PDF |
~ 365 U I. r. spadaju već prerasla stabla (vorherrschende Stamme), U II. raz. spadaj a stabla, čije ee krošnje nalaze a jednakoj visini i koja stabla čine glavnu sastojinu (herrschende Stamme). U IIF, r. spadaju stabla, čije krošnje jedva dosižu do visine stabla, spadajućih u II razr., te su u uzrasta zaostala (gering mitherrschende Siamme). Sumnjiva stabla pribrojila su se ponajviše II, ili III. raz., stabala I. razr. nije u opde ni bilo, a stabla Kraftovog V. razr. nema u hrastovim šumama, a IV. rijetko dolaze, pa ako i bude koje stablo, to se ono pribroji III. raz. U svrhu toga znanstvenoga istraživanja bilo je odabrano 90 pokusnih ploha, koje su se prama vrsti zemljišta dijelile ovako: Na zemljištu s bazaltnom podlogom bilo je 9 pokus, ploha » » pješčenjaka (Bundsandstein) 4 » » > » s granitnom podlogom bile su 2 > » > » diluvijalnih naslaga bilo je 75 » » Od navedenih pokusn´h ploha bilo ih je 30 na zemljištu ispod 100 m. nadmorske visine. 34 na zemljištu od 100—150 m. nadmorske visine. 7 » »od 150—200 m. » > 7 » » od 200—300 m. » » 9 > »od 300—400 m. » » 3 » » od 400—500 m. » » Sastojine su bile pretežno od hrasta lužnjaka, potsadjene s bukvom, grabom, brestom, jasenom, lipom, lijeskom i t. d. Čistih ili mješovitih saatojina hrasta kitnjaka, bilo je vrlo malo. Sve sastojine u kojima su iztraživanja vodjena, razvrstale su se u četiri (1) banitetna razreda i za svaki razred ustanovila srednja vrijednost faktora drvne produkcije, koji jasno predočuju kako se sastojine od svoje rane mladosti pa do najviše starosti postepeno razvijaju. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 366 — Eazdijeljenje zemljišta prema njegovoj dobroti na četir i razreda, držimo da je ispravno i da je time dovoljno pogodjena granica u dobroti zemljišta na kojima hrastove visoke šume mogu još uspjevati. Eazdijeljenje zemljišta na više bonitetnih razreda držimo neshodnim i praktički neprovedivim, jer zemljište, na kojem visoke hrastove šume mogu uspjevati jest: dobro, srednje i loše. Nojbolja zemljišta, na kojima tamošnje hrastove šume rastu, jesu u glavnom lošija od naših najboljih, jer se njihova najbolja zemljišta već odavna pšenicom siju, kako to i prof. Dr, Jentsch* potvrdjuje. Da se dobrota zemljišta može valjanim uzgojem podstojnog drveća postići, tomu su najbolji dokaz hrastove vi^^oke šiime^ koje smo imali priliku vidjeti u Njemačkoj, te koje Se uz bok staviti mogu mnogim našim hrvatskim šumama. One doista najbolje potvrdjuju istinitost Roscherove rečenice. »Što je u zemlji veća obrazovanost ljudi, to manje ovise od prirode, koja svoje darove besplatno daje « Nijesu badava mnogi hrast nazvali aristokratom medju šumskim drvećera, koji svojom impozantnom vanjskom pojttvotn izazivlje udivljenje, a unuiarujom vrijednošću t. j . vrijednosti svoga drva daleko pred drugima vrstima stoji; on hoće da vlada, diže glavu ponosno u vis i hoće da sa sviju strana neograničeno ´iživa zrak i svjetlo u potpunoj mjeri, na; rotiv brižno štiti svoje podanike, koji pod njim stoje, te im pod svojom jakom krošnjom ne uskraćuje nužnog svjetla, tog glavnog izvora organskog života, a oni mu iz zahvalnosti vjerno ljube skute do koljena, štite mu tlo od sunca, mraza i vjetra, iz kojega on c"pe sve više novih hraniva da se razvija do stabala zamjernih dimenzija. Najveću važnost u uzgoju svojih šuma polaža Nijemci na to, da se produktivna snaga zemljišta što više digne, j^r znaju, Der \Vald đer vermaligen Militargrenze in Slavonieii. Mind-Forat. Hefte 1899. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 9 <-- 9 --> PDF |
- 367 — da u šumarstvu kao i u ostalim granama agrikulturne produkcije mora glavni cilj biti, da se od zemljišta, tog glavnog produktivnog faktora, kojeg nam je priroda u ograničenom obsegu dala, te koji se ne može po volji umnožati, što veći čisti prihod poluči. Prije, nego što demo odnosne skrižaljke obljelodaniti, držimo da ne će biti na odmet, ako rečemo koju riječ o histo rijskom razvitku, te pojmu i važnosti skrižaljka prihoda i prirasta u opće. Kratki pregled o historijskom razvitku skrižaljka prihoda i prirasta*. Prve skrižaljke prihoda i prirasta sastavio je god. 1787 Paulsen, a objelodanio ih je tek god. 1795. Još prije njega predlagali su Ottelt i Reaumur da se one sastave. Od onog pako doba, kada je šamarstvo počelo da se samo na noge osovi, stali su mnogi pisci da svoja iztraživanja objelodanjuju. Tako Henti^rt g. 1791. u svojoj »Uputi za procjenu šuma«, a malo kasnije (1795) slavn´ Georg-Ludwig Hartig objelodanio je svoji, iztraživanja u knjizi istoga imena. Kada je Hartigov savremenik i neraanje zaslužni H. Cotta u svojem »Uzgoju šuma « objelodanio svoja kroz 30 godina vodjena istraživanja, počeli Bu Hossleld i Huber učiti način kako se skrižaljke prihola i prirasta u opće sastavljaju. Za njima su se poveli mnogi drugi autori u prvoj polovici 19. stoljeća, čije su se skrižaljke sa svim svojim manjkavostima dugo u praksi održale. Tek istupom Pres-jlerovira na polju šumarske nauke počinje novo doba u šumarstvu. On je svojim djelom >For8tliehe Ertrags- und Boaitirang^tafeln 1870«. u tom smjeru znatno naprijed kročio, ali ujedno pokazao, da jedan čovjek ne može sam valjane skrižaljke sastaviti. Dr. Udo Miiller Lehrbuch rler Holzmeaskunđe 1901. str. 373. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 368 — Pojam i važnost s k r i ž a 1 j k a prihoda i prirasta. Pod skrižaljkama prihoda i prirasta razumijemo tabeiarnn predočenje drvjie gromade i prirasta na jedinici površine stojeće sastojine, koja je u gustom sklopu normalno razvijena, kao i predočenje u produkciji drvne gromade sudjelujućih faktora : broja stabala, srednje visine, srednjeg promjera, kružne plohe, obličnog broja i t. d. sve za svaki pojedini dobni razred, razlučeno prema vrsti drva i bonitetu, te glavnoj i nuzgredaoj sastojini. Kao normalno razvijena sastojina uzimlje se ona, koja je od prilike na površini od pola jutra posvema dobro obrasla, i uz valjano njegovanje pravilno uzrasla. Prihodi, koje takova sastojina daje, zovu se n o r m a 1 ni za razliku od z b i 1 j n o g prihoda, kojeg daje zbiljna sastojina sa svima svojim dobrim svojstvima i zlim manama. Kod starijih sastojina rtdovno zaostaju zbiljni prihodi za normalnim, a kod posvema mladih sastojina mogu biti i vedi, pa se zato zovu idealni m prihodima. Kao kriterij za prosudjenje normalnog obr. sta jedne sastojine uzimlje se, da se valjano razvijene krošrge pojedinih stabala medjusobno dodiruju. Za sve vrsti drva ne može se jednako uzeti da medjusobui dodir krošnja je^t jedino mjerilo za prosudjenje normalnog obrasta. Tako primjerice normalni obra-t hrastovine ili borove sastojine, u kojima se krošnje medjusobno ne dodiruju — može za bukovu ili jelovu sastojinu iznositi jedva 0 7 normalnog obrasta. U glavnom m iže s-e normalitet obrasta jedne sastojine prosudjivati tek u uporedjenju s drugom sličnom siistojinom Nadalje dijele se skrižaljke prihoda i prirasta na opče i lokalne , naime prema tomu, dali su podaci s.ibrani u šumama iz više krajeva, ili iz sastojina samo jednog kraja. Toliko smo držali potrebnim redi o skrižaljkama prihoda i prirasta i njihovoj važnosti u opće, a sad ovdje (vidi strane 369., 370, 371. i 372.) donosimo u govoru stojeće skrižaljke prihoda i prirasta svedene na jedinicu površine na jutro. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 369 — 1. razred. Međju-jGlavna Hastojina timni | S ^eukupn i prihod užitak Sjei ivi Po liri Tekući =s Srednjeg p.´ib od Drvna je Postotak Drvna gromađai prirasta ataoia grOmada priraat 7 a: Cl´ m´ 03 ´5" S -a -T3 1 -a -a T3 73 -TD TJ ´S ; ^ 1 -« 03/o OC O m 2 i " a a a tS! 1 m a a.´o* NI y; 1 1 i m m^ cm ´ m. 7 cm. debljine 20 2773 92 6-5 93 O-J 57 22 57 22 57, 12 2-8 5-0 25 1795 10-6 8 7 11-8 44 77 9 44 86 44 86 1-8 3 4 5-5 6-8 125 7-5 30 1237 11-7 lio 141 68 99 4 9 72 108 72 115 2-4 3-8 6-0 6-2 8-6 6-2 35 926 12-6 13-2 16-2 04 120 5 10 99 130 103 148 2-9 4-2 61 66 6-5 5-4 40 719 13-6 15-5 18 3 US 144 6 10 11.4 154 133 182 3-3 4-5 59 6-6 5 0 4-6 4;´) 568 14-3 180 20-2 140 166 7 10 147 176 162 214 3-6 4-7 5-8 6 3 4-1 39 50 460 15-2 20-5 21-8 161 187 8 10 16!) 197 192 245 3 8 4-9 .^7 6-1 3´5 3-3 55 389 159 22-8 23 1 181 2t6 8 11 189 217 219 275 4 0 60 5-6 6.9 3-1 29 60 337 16-6 25-0 24-2 200 224 i) 11 209 235 247 304 41 5-1 5-4 5-8 2-7 2-6 65 296 17-1 27-1 25 3 217 242 9 u 226 253 273 333 4-2 51 5 2 5-7 2-4 23 70 266 17 6 290 26-3 233 259 10 11 243 270 299 361 4-2 5-1 5-1 6 6 2-2 2-1 75 242 18-1 30-8 27 2 248 275 10 12 258 287 324 389 4-3 6-2 5-0 5-6 2 0 2-0 80 223 18-5 32 5 28-1 263 291 10 12 ´273 303 349 417 4-3 5-2 4-9 54 19 1-8 85 205 18-8 34-2 28-9 277 305 10 12 287 317 373 443 4-4 5-2 4-8 5-2 1-7 1-7 90 189 19-2 36-0 296 291 319 10 12 301 331 397 469 4-4 5-2 4 6 5 0 16 1-5 95 174 19-5 37-8 30-3 303 332 10 11 313 343 419 493 4 4 51 4-4 4-8 1-4 1-4 100 162 19-7 89 5 30-9 314 345 10 11 324 356 440 517 44 5-1 4-2 4-7 1-3 1-4 105 150 20-0 41-2 31-5 325 367 10 11 335 368 461 540 4-4 5-1 4-1 4-5 1-2 1-3 110 140 20-2 43-0 32-0 335 368 10 11 345 379 481 562 4-4 5-1 4-0 4.4 1-2 1-2 116 130 20-5 44-8 32-6 34S 379 10 11 355 390 501 584 4-3 50 3-9 4-2 1.1 1-1 120 12120-7 46-5 329 354 3!:´9 10 10 364 399 520 604 4-3 5-0 3-6 39 1-0 1-1 125 115 20 9 48-3 33-3 362 u9P 9 10 371 408 537 623 4-3 5-0 35 3-9 10 1-0 130 10821-1 500 33 7 371 408 .9 10 380 418 555 643 4-3 5-0 3 5 3-9 0-9 1-0 135 102 21-3 517 34-0 67 9 417 9 10 388 427 572 662 4 2 6-0 3-4 38 0-9 0-9 140 96 21-5 53-3 34-4 387 42!! .9 10 396 436 589 681 4-2 4-8 3-4 37 0-9 0-9 145 92 21-7 54 9 31-7 395 434 9 10 404 444 606 699 4-1 4-8 3-2 3-7 0-8 0-8 150 87 21-9 56-5 35-0 402 443 S 10 410 453 621 718 4-1 4-8 3-2 3-6 0-8 0-8 155 83 22-{.) 58 0 35-3 4.1 462 8 10 419 462 638 737 4-1 4-7 3 2 35 0-8´^ 0-8 160 80 22-2 59-5 35-fi 418 459 8 9 426 426 653 753 4-0 4-7 3-2 3-4 0-8 0-8 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 12 <-- 12 --> PDF |
370 — II. razred. Medju Glavna saatojina tirani Sveukupni prihod užitak Sječivi Popn- Srednjeg prihod Drvna ječni Tekudil Postotak Drvna gromada stabala [gromada prirasta o prirast "I ´O đ n TS -0 ´C n -c "O -o TS -O 03 o tS 03 03 o3 o o o o oJ o A a c p^ a Pi a. a & d & a JT} M cc N N cc tS3 .S S ffl 7 cm. debljine „ 20| 3878 5-2 7-5 45´ 8 45 .. 25 3-0 4-0 35-7 89 25 i33S8 96 7-2, 9-5 24 60i 1 24 67 24 67 0 9 2-7 35 44 14-5 7-4 30i 1617 10-81 92 11-4 43 75 7 43 82 43 89 1-4 3-0 4-3 4-7 9-6 63 35! 1197 11-8 11´2 13-2 63 93 2 7 60 100 65 114 1-9 33 4.8 52 7-5 5-5 40J 919 12 7 133 149 8r> 111 4 8 89 119 91 140 2-3 3-5 5-0 5-3 5-9 4-8 45´ 7S5^ 13-5 ir/4 16-5 105 30 5 8 110 138 116 167 2-6 3 7 5-0 5-5 4-7 4-2 50 593 14-3 ]75 17 9 123 148 6 9 129 157 UO 194 2-8 40 4-v 5-4 .3-8 3-5 55; 506! 14-9 19-41 19 2 140 165] 6 9 146 175 163 221 3-0 41 4-6 8-0 3-2 3-0 60 438 160, 21-2 20-3 155 180^ 7 9 162 189 185 244 31 4-1 43 4-8 2´8 2-6 65 38« 161 23-0 21-4 169 195´ 7 J) 176 204 206 268 3 2 41 4-3 4-7 2-6 2-4 70 348 16 6 14 8 22-4 1S4 209 7 9 101 91S 228 291 3-2 42 4-2 4-6 2-4 2-2 3071 17´0 26-6 23-3 lif, 223 7 9 204 232 248 314 3-3 4-2 41 4.4 2-1 2-0 bo´ 277^ 17-4 28-3 1 211 ´^36 7 9 218 246 269 336 3-4 42 4-1 4-4 2-0 1-9 1 85 252 rr8 80-(! 24 9 2:i4 7 9 231 2E9 289 359 S-4 4-2 4-1 43 1-911-7 250, 9o| 2311 18 0 317 25-6 236 S 9 244 272 309 381 3-5 42 4-1 4-3 1-1 1-6 263 95 213 186 334 26-´´ 24!) S 9 257 285 330 403 3-5 42 41 4-3 1-6 1-5 IGO 197 18;* 35 0 26 9 261 276 iS 9 269 297 350 424 35 4-2 3-8 4-2 1-5 1-4 288 105 11:4 19 8 36-7 27-B 272 8 9 280 308 369 444 3-5 4-2 3-7 41 1-4 1-3 299 noj 170 19-6 38-3 28-1 282^ 8 9 290 319 387 464 35 4-2 3-5 4-0 1-3 1-2 310´ 115´ 158 19fl 40-0´ 28-7 291 8 9 299 329 404 483 3-5 42 3-4 3-9 1-2 1-2 320 120 149 201 41-6 29-i 300 8 9 308 839 451: 502 3-5 42 3-4 8-8 1-1 1-1 330 t25 139 20-8 431 29-7 309 8 8 317 347 438^ 519 35 4-1 3-3 3-6 1-0 1-0 130 131 50 4 44-( 301 317 339 8 9 325 357 454 637 3-5 4-1 3-5 3-5 1-0 10 840! 135 1S4 20-e 46-1 30-5 325 7 8 332 366 470 551 3-4 4-1 3-0 35 0-9 0-9 358 140´ 117 2 -8 l´i´O 30-9 333 7 8 340 3(f 485 571 3-4 41 3-0 3.4 09 09 B57| 1451 ili 20´9 49-0 Hl-3 341 7 8 348 368 501 587 3 4 4-0 2.9 3-3 08 C-8 375j iso´ 105 21-1 50 4 ai-i 319 7 8 356 391 516 603 3 4 4-0 29 3-2´ 0-8 0-8 3831 155| 100 212 51-8 32-1 356 391 7 7 363 898 530, 618 3 4 8-9 2-9 3-0 0-8 0-8 96 21-3 53-3 3:-4 ,56ii 3991 7 7 371 4oe 545 633 3 4 39 2-8 2-9 0-8 0-8! |
| ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 371 razred. ´ , Medjn- Glavna sastojina timni Sveukupni prihod užitak Sjfčlvi -^ 1 Popri s Sfeđnjes! ^^ ida prihod Drvna | j,eiii Tekući Postotak SLUUia e>´" —-pritasta jgromada priraBt 03 m´ 10 a "a´ o3 1Ti1 1 0: ´I ts a Ti 13 0 a m 0 h 03 0 0 .s p.« a O M OD pa a m ,2 33 m om. in. 7 cm. đebl.iine 1 1 20 6329 6-8 3-7 5-4 32 1 i 32 32 1-6 0-7 3-0 9-1 95] 8798 g´l 5-2 6-9 7 41 7 46 7 46 0-3 1-8 1-8 31 26-7 7-6 ŠO 2612 9-2 6-7 8-3 ift 5S \k is 58 18 63 0-6 2-1 25 3-4 13-4 6-4 85 1893 10´9 8-3 9-8 ,?< 65 9 .-/.» 701 32\ 80 0-9 23 3-1 3-6 !)-6 5.4 40 1427 11-2 10 0 l!-2´ il 781 i 5 48 83 4& 98 j2-4 3-6 3-8 7-7 5-0 45 111012-1 11-8 12-6 6:1 91| 2 6 6.5; d7 66| 117 W26 S-9 4-0 6-3 4-4 50 863 12-8 138 13 9 79 106| 3 6 CS.3I 112 8.5´ 138 1-7 2-8 3-9 4-3 4-9 4-0 5& tl 3 13´6 15-6 15-1 94 1201 4 7 .´AS 127 104 159 1-9 2-9 3-7 4-1 4-0 3-4J 60 610 14-2 17-2 16-2 lOs iSa´j ^ 7 112 140 122 179 2-0 3-0 3-7 41 3-4 3-1 65 63114-7 18-8 17-2 121 147 ! -5 ? 120 154 1401200 2-1 3-0 3-7 4-1 3-1 2-7 70 467 15-2 20-4 18-2 1S5 160 ,5 7 140 167 lSf)\ 220 2-3 3 1 3-7 3-9 2-7 2-4 75 41515-7 22-0 19-1 147 172 6 7 153 178 rn 239 2-4 S-9 3-2 3-7 2-5 2´1 80 37116-2 23-6 19-9 IGO 1851 6 7 166 19& 196 259 2-4 32 3-6 3-8 2-2 2-0 85 333 16-6 25-2 20-7 171 196´ 6 7 177 203 213 277 1 2-6 3-2 3-5 3-7 2-1 1-9 3-8 3-5. 3 7 1-8 05 27917-4 28-2 22-1 194 2191 6 ´i 200 226 248 2,1^2-6 3-3 3-3 3-6 1:8 1-6 100 257,17 8 29 7 22-8 204 230j fi 7 210 237 264 332] 5-e 3-3 3-3 36 1-6 1-5 105 237 182 31-2 23-5 216 241| 6 7 221 248 281 350] 2 6 3-3 3-2 35 l-6\ 1-4 110 220´18-5 32-7 24 1 224 251|| 6 1 230 258 296 mi,3-7 3-3 3-1 3-3 i-4 1-4 115 205 18-8 34-2 24-7 234 261 6 240 90 30417-0 26-7 21-4 1H3 208´1 6 7 189 215 231 296.3-6 1-9 7 267 312 38415-7 3-3 3 1 3-3 1-3 1-4 130 19119 1 35-6 25-2 243 270,1 6 7 24!) 277 32´i 400 2-7´ 3-3 3-1 3-1 13 1-1 1 125 179 19-3 37-1 25-7´| 2r,H 278 i fi 7 269 285 343 415 3-7 3-3 3-0 3-0 1-2 1-1 130 16719-6 38 5 26-2 261 2871 6 7 26´, 294 357 431(2-7 3-3 2-8 3-0 1-i 1 1 0 2-8 i-o| 1-0 135 158 19-8 39-9 26-7 269 296 (J 7 276 303 371 447´.2-7 3 3 3-0 140 149 20-0 41-3 27-1 277 305´| 6 7 283 312 285 453´.3-7 3-3 2-1 2-9 1-0 0-9 145 137 20-1 42-6J27-5 585 313´: 6 291 320 399 478 2-7 8-3 2-7 2-8 0 9 0-9 1 ´ 1 150 134 20-3 43-9|27-9´ 2!)2 3211 6, 7 298 328 412 493 2-7 3-3 2-h 2-8 0 9 0-9 155 128 20-5 45-2 28-3 2´.)!) 329i 6 6 .503 335 425 i 50712-7 33 26 2-7 0.^ 0-9 O-h 0-8 160 122 20-6 4G-4 28.6 306 33t 1´ fc 312 342 438I.52f 5 ; 3-g 2-5 2-6 1 i1 ii 1 j1 1 li |
| ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 14 <-- 14 --> PDF |
372 — IV. razred. Međju- Glavna cig gt´rti 1 TI Q 1ti´´´tnni ^»veukupni prihc (j OHOtUJ i Ha uz tak Sje čivi 1 1 Popri- Srednjeg _ prihod Drvna i jećni Tekuć ´ Postotak stabla i D^vnagromada o gromada pri rast prirasta ft, ; m´ °l 03 ´s C3 !T3 a I "O TS -a 0« a o os O 03 o os TI m p a fti a fti o a, a a m 1 NJ os 00 .5 i ´^ m 7 cm. debljine 1 o i::l II II 1 11 cm. m. 20 9753 5-2 2-6 3-8 25 25 25 1-2 1-7 25 6904 6-6 3-5 4-8 — 32 S 35 35 1-4 2-0 6-2´ 1 30 4678 78 4-6 5-9 39 3 42 45 1-5 2-1 5-4´ 35 32?S 8-8 5-9 7-0 i) 46 4 50 9 56 02 1-6 1-7 23 18-8 5 0´ 0 40 233« 9´8 7-3 8-0 V) 54 4 19 58 19 68 0-5 1-7 2-0 24 10-5 4-4 \ 45 1824 10 6 8-6 9-0 a<) 61 5 29 66 29 80 0-6 1´8 2-2 2-7 7-6 4-4´. 50 1433 11-3 lO´O 10-0 40 71 1 5 41 76 41 95 08 1-9 25 29 6-2 4-0´ 55 1150 12-0 11-5 110 r,i 80 2 5 53 85 54 109 1-0 2-0 2-6 3-0 5-1 3-7j1 «0 955 12-6 13 0 12-0 (i2 91 2 5 64 96 67 125 1-1 21 2-7 3-2 4-4 3-5 CB 800 13-2 14-5 12-9 74 102 ) 5 76 107 81 141 1-2 2-1 29 31 39 3-lj 70 685 13-8 16-0 13-8 sr, 112 3 5 88 117 95 156 1-3 2-2 2-9 31 3-4 2´7| 75 604 14-3 17-4 146 :n 122 3 5 100 127 110 171 1´4 2-2 2-9 31 3.0 2 5´ 80 539 14-9 18-7 15-4 lOH 133 3 5 111 138 124 187 1-5 23 2-9 31 2-7 2-3´ g 85 479 15-2 20-1 16-2 119 143 3 122 148 138 202 1-6 2-4 2-9 3-0 2-4 2-1 90 434 15-6 21-4 169 i;>9 153 4 5 133 158 152 217 1-7 2-4 2-8 30 2-2 2-0 1 100 361 16-3 24-0 18-3 us 173 4 6 152 178 179 247 1:8 2-5 2-8 30 1-9 1-7 105 334 16-7 25-8 19-0 15H 182 5 6 163 188 194 262 1-8 2-5 2-7 3-0 1-8 i-e´1 1 110 310 17-1 26-5 19-6 mi 191´ 5 6 174 197 210 277 2-0 2-5 2-7 3-0 1-6 ´i 116 287 17-4 27 8 20 2 175 200 5 6 180 206 221 292 2-0 2.5 2-6 2-8 1-5 1-4´ 120 ´269 17-8 29 0 20´7 184 208 5 5 189 213 235 305 2-0 25 2-6 2-7 1-4 1-3| 125 250 18-1 30-3 21-2 193 217 6 5 198 222 249 3!9 2-0 2-5 2-6 2-7 1´3 1´2 130 235 184 31-5 21-7 201 225; 5 5 206 227 262 332 2-0 2-5 2 6 2-8 1-3 1-2´ 135 sac 18-6 32-8 Ž2 2 209 233 5 5 214 238 275 345 2-0 25 2-5 2-6 1-2 1-1 141) 207 18-8 34-0 22-7 21ii ;´41 5 5 221 216 287 3,58 21 2´5 2-5 2-6 1-1 1-1 145 195 19-1 35"3 23-2 324 249 4 5 228 254 299. 371 2-1 2-5 2-5 2-6 1-1 1-0 150 184 19-2 36 5 23-6 236 257 4 5 240 262 315 384 2-1 25 2-4 2-5 TO 1-0 155 174 19-4 37 8 241 238 264 4 5 242 269 321 396 2-1 2-5 2-4 2-5 TO 0-9 160 1G4 19 6 390 24-5 245 272 4 5 249 277 332\ 409 21 2-5 2-4 2-5 0-9 0-9´ i 1 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 15 <-- 15 --> PDF |
- 373 — Ako iz bližega pogledaMio gornje skrižaljlce prihoda i prirasta, to vidimo: 1. da kod jednakih srednjih visina, sastojine na lošijem tlu iskazuju deblje srednje promjere; 2. da sastojine s jednakim srednjim promjerima, a uzrasle u gustom sklopu, imaju bez obzira na dobrotu tla : isti broj stabala i jednaku kružnu plohu*. N. pr. : Sastoj. I.r. u 75g. imaju 242 stabla,spromj. 30*8, kr.pl. 18" 1 m^ Il.r.u 85 g. imaju 252 „ „ 30*0, „ „ ITSm*. „ in.r.ul00g.imaju257 „ „ 297, „ „l78m^ „ IV. r.ul25g.imaju250 „ „ 30-3, „ ,18-lm». Na temelju sabranoga materijala sastavile su se gornje skrižaljke na ovaj način: Iz mnogobrojnih analiziranih stabala, kojih je bilo u raznoj dobi oko 1.152 komada, ustanovile su se najveće totalne visine za svaki bonitetni razred (Oberhohenkurven), a iz ove krivulje ustanovile su se srednje visine za raznodobne sastojine istoga boniteta (Bestandes mittelhohen). Odnošaj izmedju totalne i srednje visine sastojina razne dobe, bio je ovaj: Starost 20 40 60 80 100 120 140 god Odnoiaj 0-91 0 93 095 0-97 0-98 099 1-00 Posto su u istim krivuljama bili sadržani i srednji promjeri raznodobnih sastojina, to su se oni očitali i na temelju istih konstruirala krivulja kružnih ploha za svaki bonitetni razred. Divizijom sveukupne kružne plohe sviju stabala jednog dobnog razreda s kružnom plohom srednjeg stabla dotičnog dobnog razreda, dobije se broj stabala po jutru. * Do ovoga zaključka došao je Wimmenauer prsi kod istraživanja u bukovim sastojinama (Allg. Forst- u. Jagdzeitung 1880.). |
| ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 374 — Multiplikacijom g. li. f. (srednja kružaa ploha X srednjom visinom )<^ obličnim brojem), dobila se drvna gromada za pojedini dobni i bonitetni razred*. Medjutimni užitci ustanovili su se proredom potištenog materijala na naprijed spomenuti način. Sveukupni prihod glavne i nuzgredne sastojine daje glavni sječivi prihod (Abtriebsertrag). a ovaj sa svima napried unišlim medjutimnim užitcima čini sveukupni prihod (Gesammtertrag). Na temelju sveukupnog prihoda ustanovio se p ri r as t i to : a) popriječni prirast divizijom drvne gromade sveukupnog prihoda sa starošdu; b) tekući prirast ovako: N. pr, sastojine I, bonitetnog razreda u 50 god. ima na glavnoj sastojini — poslije prorede — sveukupne drvne gromade 187 m´. Ova de gromada do 60 g. narasti na 235 m´ sječivog prihoda, a osim toga dobit de se u 55. godini proredom na medjutimnora užitku još 11 m^ ili sveukupno 246 m´. Prema tomu iznosi sveukupni tekući prirast za desetgodište (od 50 60 g.) 59 m´´, ili godišnje 5"9 m´´, kako se to za srednju starost (55 g.) u rubrici »tekući prirast« razabrati može. c) postotak prirasta ustanovio se divizijom tekućeg godišnjeg prirasta sa drvnom gromadom u sredini starosti (55 g.) t. j. 1^ = 2-9\ Kulminacija prirasta: Bonitetni razred: I. II. III. IV. Tekući prirast 35-4 0 45 50—55 65—80 godini Popriječni prirast 75 — 95 90—105 100 — 185 135 godini S ovim bi u glavnom kazali sve, sto se o skrižaljkama prihoda i prirasta u opće može reći. Preostaje nam još da navedemo razloge, koji sa nas potakli, da se latimo pot´la oko preradnje odnosnih skrižaljka na jedinicu površine na jutro. * Eezultate istraživanja o obličnom broju za hrast, objelodanim je autor u Istom listu za g. 1899. str. 299. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 375 — Činjenica, da odnosne skrižaljke donosimo nakon skoro jednog decenija što su izišle, jasno pokazuje važnost, koju mi tim skrižaljkama danas dajemo. Tečajem minulog decenija promjenile su se u velike prilike u našem šumarstvu. Eksploatisanje starih hrastovili šuma bilo je u najvećem jeku, vrijednost hrastovom drvu znatno je porasla, a površina mladih hrastovih šuma sve više je rasla. Nama je kroz to sve više u dio padala dužnost, da na mjesto tih starih hrastovih šuma, koje su stoljeća odnjegovala, a naši predji nama sačuvali i ostavili sa ne napisanim, ali lahko razumljivim izvještajem, da na mjesto tih starih za svoje potomstvo uzgojimo nove sastojine. Tomu zavještaju svojih predja najbolje ćemo se odužiti, ako uzgoju mladih hrastovih šuma najveću brigu i pažnju posvetimo. A da ćemo uzgajajući mlade hrastove šume, u gornjim skrižaljkama naći jak oslon, o tomu smo u naprijed osvjedočeni, er svojih nemamo, a boljih i prikkdnijih u njemačkoj stručnoj literaturi do danas nema. Vjerujemo i rado priznajemo, da ima kod nas hrastovih sastojina, koje u istoj dobi iskazuju druge faktore drvne produkcije, nego što su u gore spomenutim skrižaljkama navedeni. I sami Nijemci priznaju, da ima drugdje boljih i ljepših hrastovih šuma, nego što su njihove. Evo, što kaže profesor Dr. Martin* o francuskim šumama u području rijeke Loire: »Uzrast i ravnoda deblovine jest vrlo lijepa, pa promatrajući te sastojine, upada nam u oči lijepa i ravna forma deblovine, čistoća od grana i visoki položaj krošnje na deblu. Krošnja počinje kod starijih stabala u visini od 20 m, a često još i više. Stabla su po njihovoj formi slična našim smrekovim stablima. Ako bi želili odnošaj izmedju krošnje i debljine u prsnoj visini točno predočiti, to bi došli do posve drugih rezultata, nego li kod naših njemačkih hrastova. S tim stojeći u savezu jest kružna ploha na 1 ha vrlo velika. Tako primjerice u 180 do 220 godišnjoj sastojini ustanovilo se, da kružna ploha 44—45 m´´ pro hektaru iznosi, dakle za BO^ više, nego što najnovije skri * Forswis3enachaftliches Centralblatt 1908. str, 475. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 376 — /„Ijke prihoda i prirasta za I. bonitet u Kjeinaćkoj isksjzujU. Broj stabala na ha u dobi 180—200 g. iznosi 200, dakle dva puta više, nego što njemačke skrižaljke prihoda i prirasla iskazuju; srednji prsni promjer iznosi 50 — 55 cm, drvna gromada jednog stabla 3´5—4´5 m^. visina tih starih hrastovih sastojina iznosi 30—36 m. Sastojine s drvnom gromadom od 800, 900 do 1000 m´^ po 1 hektaru, nalaze se na prostranim površinama, kakovih se u Njemačkoj jedva može naći«. Poznato je, da su Feistmantelove skižaljke prihoda i prirasta u nas od davna u uporabi i da se najbolje naše hrastove visoke šume uporedjiiju sa III. bonitetnim razredom tih skrižaljka. Prema podacima koje sadržaju, pripadaju one starim skrižaljkama prihoda i prirasta, koje današnjim prilikama vise ne odgovaraju. Najbolje dokazuju razliku izmedju novih Wimmenauerovih i starih Feistmantelovih pkrižaljki grafična slika o drvnim masama* (Vidi sliku 1 na strani. 3 78) Već ni prvi pogled vidimo kako krivulja drvne gromade kod Wimmenauera zauzima pcsve drugi smjer, nego li ona kod Feistmantela. Dotične krivulje t. j . Vimmenauerova I. r. i Feistmaotelova III. razreda jasno pokazuju, da su za naše prilike Wimmenauerove skrižaljke bolje i uporabivije, nego li Feistmantelove, pa za to treba da prvima ustupe svoje staro mjesto. Naročito za mladje sastojine jesu Feistmantelove skrižaljke posve neupDrabive Za Wimmenauerove skrižaljke znamo da su sastavljene na osnovu podataka, dobivenih u šumama, koje su u mnogom pogledu slične našima, docira za Feistmantela ne znamo gdje i kada je on podatke za svoje skrižaljke sakupljao. Drvna gromada jedne sastojine ne umnožuje se onako, kako to krivulja drvne gromade kod Feistmantela predočuje, prema kojoj drvna gromada in infinitum raste. * Za grafičou pređoebu upotrebili smo gromade pro ba i to za Feistmantelove skrižaljke poslužili smo se sa najnovijim izdanjem. Wei33. 411getneine Wa dbestandestafeln nacb R. Feistmantel Wien 1909. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 377 — Još jače upadaju u oci nedostatci Feistmantelovih skrižaljka kod grafičke predočbe prirasta (Vidi sliku 2 na strani 379). Prirast neke šume jest temelj i mjerilo za uživanje prihoda, koje šuma daje, te prema tomu ima prirast za svako napredno gospodarstvo općenitu i trajnu važnost. Smjer, kojim tekudi i popriječni prirast kod Feistmantela rastu, jest posvema kriv, te on stoji u oprijeći o dosadanjim istraživanjima o prirastu kod sviju vrsti drva. Prirast na analiziranim stablima uzraslim u sklopu, mora biti jednak prirastima sviju drugih jednakih stabala ili cijeloj sastojini. Razlika u tomu pogledu izmedju sastojine i pojedinih njenih sastavnih dijelova, koje oni zajedno sastojiau čine, sliSna je onoj koja vlada u ljudskom društvu. Razlika ta u glavnom ne bi smjela postojati, nu ona ipak postoji, a to za to, jer u svakoj sastojini ima stabala boležljivih, suhovrhih, suhih, vrlo granatih, koja ne samo da imadu drugi prirast od normalno uzraslih stabala, nego ih ona priječi u prirastu i u normalnom razvijanju. Prema tomu možemo reći da za normalne sastojine iz kojih se za vremena bolježljiva stabla vade, ne postoji nikakova razlika u prirastu izmedju pojedinih dijelova i cjeline. Prirast zbiljne sastojine nije rezultanta izmedju starosti i dobrote stojbine, kao što je to slučaj kod normalne sastojine, jer u zbiljno] sastojini ovisi prirast o razvitku sastojine u prošlosti i 0 tehničkim mjerama, koje su na njoj preduzimaue. Prema skrižaljkama prihoda i prirasta kulminira tekuć i prirast rano, te poslije pada polagano i jednolično, a ne onako, kako to Feistmantelove skrižaljke pokazuju, gdje krivulja u podobi stepenica raste i pada. Bez obzira na ove okolnosti postoji znanstveni postulat, da sva istraživanja o prirastu, - vodjena ona ma na koji način, ma gdje izvedena i ma kako predoče,ia bila moraju u skladu stati sa kemeokim i fiziološkim uvjetima o prirastu, — za prirast pako u Feistmantelovim skrižaljkama ne može se reći, da stoji u skladu stim uvjetima. Ne postoji naime ni kemički, ni bonitetni, ni fiziološki uzroci, s kojih bi kulminacija tekućeg 28 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 378 §LiAai ^.dwnun -^ soo. X.-ZWXA.^l^ 768" 69ln, 600 , 500 ´ilOO 200 20 30 IiO 50 se 70 f" ^^ ^"O ^" ^^´´ "" |
| ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 21 <-- 21 --> PDF |
^ 379 — |
| ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 380Sprirasta za valjano njegovanu sastojinu na zastiđenom tlu i zgodnom položaju, prerano nastupila. Do danas ee razvila posebna nauka o prirastima, te nije daleko vrijeme, kada će se nauka o prirastu na šumarskim školama učiti kao zaseban predmet. Mi demo se na rezultate istraživanja 0 prirastu u hrastovim visokim šumama posebno još osvrnuti. Donašajudi ove skrižaljke na ovom mjestu, nadamo se, da demo dosadanje svoje deklamovanje o vrijednosti našega hrastovog drva, zamijeniti sa marnim radom oko uzgoja naših šuma, koje su nam doista daleko ime preko granica monarhije razširile, a kod kojeg posla de nam odnosne skrižaljke dobro služiti. Obračun o novčanoj vriednosti redovitih i vanrednih prihoda iz šuma zemljištnih zajednica. (Svršetak) 4. Primjer. Predpostava : Zem. zaj. N. prodala je sve za sječu dozrele hrastove (čisti sjek) najednom. Njeki dio utržka razdieljen je medju ovlaštenike, ostatak pohranjen je kod kr. zemaljske blagajne u Zagrebu. Neobraslo šumsko zemljište 50 po 50 jutara davano je svake godine u zakup , te je sada i posljednih 50 jutara dano u zakup do konca godine 1912. Prelaz sa visokog na sitno (nisko) šumarenje. Zem. zajednica N. zatražila je, da joj se od pohranjene šumske glavnice dade opet na ruke 82000 K. Kr. zem. vlada traži obračun, da vidi koji iznos bi se zem. zaj. dopitati mogao. Obračun sastavljen je g. 1909. Šuma imade površinu od okruglo 392 jutra. Segregacija je provedena god. 1878. Osnova nije postojala, ved su svi za tehničku porabu sposobni hrastovi prodani god. 1887. sa prosjeka za 18.000 K iz šume za 300.000 K Ukupno^ . . . 318.000 K |