DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 389 — navedenom gruntovnom listu, a da se nema riješiti pitanje, komu da pripada pravo vlastničtva na ovu česticu, dotično da li tužiteljem samim pripada pravo vlastničtva na nju. Pošto pak sveprepore ovlaštenika glede izvršivanja ovlašteničkog prava riješavaju po §. 52. zakona od 25. travnja 1894. o uredjenju zemljištniti zajednica upravn e oblasti , to je očito nenadležno kr. kotarski sud u G. primio tužbu o smetanju posjeda od 9. studenoga 1903. M. 906/1—03., te na nju uredovao pa u stvari samoj konačnu meritornu odluku izrekao, a kr. sudbeni stol u P. neopravdano žaobu ništovnu tuženika zabacio Valja zato uvodno navedene sudbene odluke po gore citiranim zakonskim ustanovama ureda radi ukinut i i tužitelje uputit i na nadležnu političku oblast. Razumjeva se, da tužiteljem prosto ostaje ako drže, da njima samim pripada pravo samovlastničtva na česticu br. 1764/a porezne obćine G., te ako se uzdaju u svoja prava, postupati redovitim putem parnice proti zemljištnoj zajednici. U Mjesečniku p. d. priobčio Fr. Haladi. Različite vijesti. Nova industrija u Slavoniji. Dioničko društvo za izradbu liesa u Budimpešti, nakanilo je uz svoju pilanu u Brodu n/S. osnovati tvornicu za izradbu gotove buradi. To je kod nas novost na industrijalnom polju, jer takovih tvornica dosada ne ima samo u Hrvatskoj i Slavoniji, nego niti u Ugarskoj, dočim nam je u Austriji takva tvornica poznata samo u Atzgersdorfu kraj Beča. Podizanjem takove tvornice ne samo da će se pomoći vinogradarima, koji su uslied nestašice buradi imali ne samo prošle, nego će i ove godine imati silnih neprilika; nego će se poduprieti i racionalna izradba i povoljnije unovčenje lošije hrastovine, jer za izradbu ovakove vrsti duge mogu se uporabiti i manje prikladni dielovi stabala. Nove motke za iakuićivanje. (Aussteckstabe). Od motaka za iskolčivanje, koje su ne samo za mjernike, nego i za šumare veoma potrebne kod raznih izmjera i procjenbenih radnja, jesu u novije doba veoma obljubljene novije trobridne motke, k.ko ih predočuju si. 1. i 2. SI. 1. SI. 2. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 390 — Kako se iz slike vidi, jesu te motke rađjene tako, da se po 6 komada može složiti u jedan svežanj od samo 55 mm. promjera, uslied česa se ne samo lahko prenašaju, nego su i vanredno zgodne kod putovanja željeznicom ili kolima. Inače su kao i obične okrugle motke na vrhu providjene željeznom šiljastom kapom i od 20—20 cm. bielo i crveno lakirane. Ciena ovakove jedne garniture od 6 motaka iznosi 24 K. U novije doba su te motke po uputi g. c. i k. agrarnoga nadzornika Gjurana, po c. i kr. dvorskom mehaničaru Neuhofer i sin u Beču I., Kohlmarkt br. 8. usavršene time, da je jedna od tih motaka na jednoj strani trobridne prizme providjena razdiobom u centimetre (vidi si. 2.) uslied česa se ta motka može veoma dobro uporabiti kod niveliranja i mjerenja udaljenosti (Distanmessen). U tu svrhu se ona motka, na kojoj se nalazi spomenuta razdioba, sa šiljkom okrene gore, a na gornji dio se pričvrsti željezna kapa, koja podjedno na motki pokazuje mjesto gdje se nalazi 0 (Nullpunkt). Uslied ove udesbe povisuje se ciena za 8 K, te ciela garnitura od 6 motaka stoji 32 K. U svrku da se motke čuvaju od oštećenja prigodom putovanja, preporuča se, da se sprave u vreću (Tragsack) od nepromočivoga platna, koja zajedno sa remenom stoji iO K. Spomenute motke priugotavljaju se po spomenutoj tvrdci: Neuhofer i sin, c. i k. dvorski mehaničar u Beču I. Kohlmarkt 8. i V Ilartmanngasse 5. šumarska škola i s njom spojeni Lugarski tečaj u Sarajevu. PrimiU smo prvi izvještaj, koji je o toj školi izdan mjeseca lipnja godine 1909. Iz toga izvještaja, koji je tiskan djelomice latinicom, a djelomice ćirilicom, vadimo sliedeće podatke. Odredbom c. i kr. zajedničkog ministarstva financija od 21. lipnja 1907. broj 7336/B. H., je mjesto opstojale, ali koncem školske godine 1906./7, napuštene „Tehničke srednje škole", aktivirana „Šumarska škola´ i snjom spojeni „Lugarski tečaj" u Sarajevu. Šumarska škola otvorena je 1. listopada 1907. govorom odjelnoga predstojnika g. Koste Hormanna, a u prisutnosti šumar, savjetnika g. Gustava Zechela, te učiteljskoga zbora i djaka te škole i to u prostorijama bivše tehničke srednje škole, od koje je takodjer primila i učila i zbirke, u koliko su za nju nuždne bile. Profesorima imenovani su profesori bivše tehničke srednje škole dipl. šumar Ferdinand Holl, kojemu bje podjedno povjerena uprava te škole, te dipl. šumar Emil jStribrnv i Hinko Bubak. Svrha ove škole je odgojivanje šumskog osoblja za čuvanje šuma i za šumsko-tehničku pomoćnu službu u Bosni i Hercegovini, dakle ne šumare za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva , kakovi se pod riečju „šumar ´ razumijevaju u Hrvatskoj i Slavoniji, nego pomoćn o osoblj e koje danas Niemci nazivlju „Forster", a naše upravu vodeće šumare nazivaju oni „OberfSrster" ili „Forstverwalter´. Obuka traje 3 semestra, te se kreće u onim granicama, koje su potrebne da absolventu omoguće nakon dvogodišnje prakse kod bos.herceg. zemalj. vi de položiti ispit za šumsko-tehničku pomoćnu službu. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 391 — Uvjeti primanja naznačeni su već u br. 7 ovogodišnjega Š. L. na strani 272. Naukovanje počima u zimskom semestru sa 1. listopada, te svršava na kraju drugog zimskog semestra. Poslije svršetka trećeg semestra počinje u četvrtom semestru (ljeti) tečaj za lugare, koji traje 3^2 mjeseca. Koncem mjeseca veljače zaključen je bio šumarski tečaj, te je 15. ožujka otvoren lugarski tečaj, koji je trajao 37a mjeseca, a zaključen je koncem mjeseca lipnja t. g. Svrha mu je, da natjecatelji za lugarska mjesta u tom tečaju postignu onu naobrazbu, koja je potrebna za čuvare šuma u bosansko-hercegovačkoj državnoj šumarskoj službi. Uslovi za primanje u ovaj tečaj jesu: 1. Doba od najmanje 23 godina. 2. Dokaz da je molitelj služio kao vojnik. 3. Podpuna tjelesna sposobnost za službu u planinama. 4. Da molitelj zna čitati, pisati i računati. 5. Dokaz 0 bosan-hercegov., austrijskoj ili ugarskoj pripadnosti. 6. Dokaz o dobrom ćudorednom vladanju. Školarina se ne plaća. Natjecatelji bez novčanih sredstava mogu dobiti podporu od zem. vlade. Nastavnici na tom tečaju bili su profesori šumarske škole dipl. šumari F. HoU i M. Stiiben^, dočim je asistent na zemaljskoj bolnici Dr. Milivoj Kostić na ovom tečaju, kao i na šumarskoj školi predavao „0 prvoj pomoći u nezgodi". Polaznika na tom tečaju bilo 13. Bosansko-hercegova5ki sabor i šumarstvo. Bosansko-hercegovačka zemaljska vlada spremala je već 2 godine predradnje za segregaciju šuma, sa kojom se je imalo ove godine odpočeti. Pošto je ali medjutim Bosna i Hercegovina anektirana, te će doskora biti uveden ustav, to je ovo pitanje odgodjeno, te će koli ovo pitanje, toli i mnoge druge zakonske osnove, tičuće se šumarstva, koje je vlada već pripremila, imati riešiti novi bosan.-herc. sabor. Krtica kao dobar prorok vremena. Više manje sve životinje kao što i sam čovjek više puta slute, kakove će biti vrieme skorih dana. Kod krtice je taj pojav za svaki slučaj siguran. Kišu, vjetar, oluju, dapače i buduću sušu pokazuju krtice sigurno. Tako n. pr.: 1 ruju li plitko ispod površine tla, to znači vjetar; 2. ako pri tome pravi male kupice, to znači kišu i vjetar; 3. pravi li mnoge i velike kupice, to znači dugotrajnu i jaku kišu; 4. riva li na stare hrpice novu zemlju, to navješta osobito nevrijeme; 5. napušta li pri tom hrpice (kupice), to znači oluju; 6. pred solikom i tučom ide na površinu u travne busene, rujući samo kroz žilje; 7. kod buduće trajne suše putuje u niže ležeća polja. Da li ona sve to čini po svojoj naravi, ili je na to prisiljena električnim ttrujam zemlje, da razno vrijeme unapred nagovješta, nije još protumačeno. Vazda je ali zanimivo i poučno za gospodare, a i nas od zelene struke, da spomenuto dogodice znamo upotrebiti. N P. K—ić. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 392 — Ogromna hidr; električna centrala u Hrv. Primorju. Pieraa suglasnim viestima domaćih i stranih novina obdržavana je nedavno u gubernijskoj palači na Rieci pod predsjedanjem guvernera grofa Nako a konferencija stručnjaka i zastupnika francezke novčane skupine, koja je stekla koncesiju za uporabu vode iz Švičkoga jezera kod Otočca, u svrhu osnutka ogromne hidroelektrične centrale kod Senja. U ovoj je konferenciji stvoren zaključak, da se imaju pozvati gradovi i mjesta u ličkokrbavskoj i modruško-riečkoj županiji, te susjednoj Istri, da se izjave, da U bi bili voljni preuzeti stanovitu množinu električne energije. Pitanje konsuma struje imalo bi se riešiti što većim pospješenjem, da se što prije može pristupiti izvedbi ove epohalne gradnje. Izvedenje ovoga diela imalo bi vanredno znatan upliv i na ukorišćenje šuma otočke imovne obćine i držav. šumskog erara osobito u Velebitu, gdje se šume do sada nisu mogle primjereno izcrpljivati radi pomanjkanja šumsko-industrijalnih poduzeća i modernih prometila Stoga sa šumskoga stanovišta moramo namjeravano ogromno poduzeće najrađostnije pozdraviti i želiti, da se čim prije ostvari. Geologijsko povjerenstvo za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju. Kr. hrv.slav.- dalm. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove izdala je dne 3 srpnja 1909. pod brojem 111. A 2275 (vidi Sbornik zakona i naredaba valjanih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju godine 1909. komad IV., izdan i razposlan dne 29. srpnja 1909.) naredbu, kojom se izdaju ustrojne ustanove spomenutoga geološkoga povjerenstva. To povjerenstvo sastoji od dviju sekcija: mo nta ngeol ogij ske i a groge ologij s ke. Zadatak geologijskoga povjerenstva je proučavati montangeološke, dotično agro geološke prilike Hrvatske i Slavonije, a rezultate publicirali u obliku odnosnih karata sa odgova Slavonije mjerilu 1: 75.000, koja je karta ujedno izljev sveueilištnog rajućim tekstom. 1. Montangeologijsko jmati : sekcij i j e zadata k sni a) geologijske prijegledn e kart e kraljevine Hrvatske i ugeološkog rada, te onoga s ovim spojenog geolog.-paleontol. odjela narodnog muzeja u Zagrebu. b) snimanje detaljne geologijske karte iste kraljevine u mjerilu 1 : 25.000, koja će se snimati samo česlimično prema lokalnim potrebama zemlje i da se njima objasne tekuća znanstvena pitanja. 2. Agrogeologijskoj sekciji je zadatali snimati agro-geol, karte, te prijegledn a mjerila 1 : 20.000 dotično detaljne, već prema obćenoj ili lokalnoj potrebi zemlje, a po uzoru radnja inozemnih zavoda, naročito pako analogno radnjama kr. ug. državnog zavoda u Budimpešti stoga, da se poluči jedinstvena slika agrogeoloških prilika zemalja krune sv. Stjepana. Sjednica povjerenstva za upravu „Zaklade za uzgoj djece šumarskih činovnika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji", obdržavana je na 7. kolovoza t. g. u šumarskom odsjeku kr. zem. vlade, pod predsjedanjem p. n- g. Roberta Fischbacha kr. odsječ savjetnika, te članova povjerenstva p. n. gg: Stevana Petrovića kr. zem. šum |