DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 364 —


na hrastove i bukove šuiKe. U čistim hrastovim Šumama bio
je poredjaj dobnih razreda ovaj:
Godina: 1—20 21—40 41—60 61—80 81—100 101 i više
Površina: 3.200 2.700 2.900 2.700 2.900 3.900 ha


U šumama, u kojima je paredjaj dobnih razreda bio tako
povoljan, mogla su se iztraživanja s uspjehom voditi, pa se
zato ne može ni časka posumnjati o istinitosti podataka do
kojih je pomenuta šumsko pokusna postaja došla


Iz radnoga programa* rečene šumsko-pokusne postaje,
koji je bio prije sastavljen, nego li se s istraživanjima odpoČelo
— vadimo slijedede :


1. Ima se ustanoviti koliki prihod i prirast imaju u
dobrom sklopu uzrasle čiste hrastore sastojiae i mješovite sastojine,
u kojima ima pretežno hrasta.
2. Ima se ustanoviti upliv jače prorede na prihod i prirast
sastojine, a da se ova dva momenta ispitaju, imaju se istraživanja
voditi:
a) u čisti m dobro sklopljenim raznodobnim sastojinama,
koje su podsadjene i koje nijesu podsadjene s drugom vrsti
drva, te na zemljištima, koja su dobra i za uzgoj hrasta posvema
prikladna;


b) u mješoviti m sastojinama, u kojima hrast najviše


dvije tredine glavne sastojine čini;


e) u sastojinama, koje su u svrhu uzgoja podstojnog
drveda, ih u svrhu pospješenja jačega prirasta, prije bile proredjene.


Proredjivanje ima se voditi u dobro sklopljenim
sastojinama, te se ponajprije imaju vaditi suva, polusuva i
prerasla stabla, a pri tomu štedeči zdrava stabla predstojnoga
drveda graba, bukve i lipe.


Da se gore istaknuta svrha proređjivanjem poluči, imaju
se u preko 100 godina starim sastojinama stabla izbrojati,
a mladjim sastojinama imaju se štanda prema Kraftu u tri
razreda razlučiti i zasebno obilježiti.


* Vidi: Allgm. Fosat uođ Jsgdz°itung od g, 1898. str. 182.