DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1909 str. 3 <-- 3 --> PDF |
BROJ U. U ZAGREBU 1. STUDENA !909. GOD. XXXIII. 5 UMAR SKTLIST Pretplat a za nečlanove K 12 na g:odinu. — Članovi šumar, družtva dobivaju list bezplatno — Članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajuće K 20. — Za redovite članove I. razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za >Šum. list« K 4 u ime preplate, - »Lugarski viestnik« dobivaju članovi lugari badava. Pojedini broj »Šum. lista« stoji 1 K. Članarinu i pretplatu na list prima predsjedničtvo družtva. Uvrstbina za oglase: za 1 stranicu 16 K; za ´/j stranice 9 K; za ´/a stranice 7 K ´/i stranice 6 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust. Gospodarstveno razdielenje brdske šume. Napisao Petar Manojlović šumar, pristav. Za šume otočke imovne obdine sastavljene su gospodarstvene oanove pred kakovih 25 godina, pak stoga se je godine 1907. imalo početi sa drugom desetgodišnjom revizijom tih osnova. Obzirom ali na okolnost, što unutarnj e (gospodarstveno) razdielenje šuma nije pri prvom sastavku osnova bilo valjano provedeno, a u koliko je i provedeno, postojalo je samo na papiru, dočim u naravi nije nikada bilo vidljivo označeno; te nadalje s razloga, što je obzirom na prieborni značaj šuma otočke imovne obdine, po kr. ze.na. vladi iznimice dozvoljeno, da se one urede po načelima i propisima odnosnih ustanova „tsaputka za sastav gospodarskih osnova i programa«, koji je izdan naredbom kr. hrv. slav. dalm. zemaljske vlade, odjela za unut. poslove od 23. travnja 1903. broj 23.152., glede sastavka gospodarstvenih osnova i programa, te godišnjih drvosječnih i ogojnih predloga po zakonu od 26. ožujka 1894., kojim se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumah, stojedih pod osobitim javnim nadzorom, uslijed Česa moraju se i sve procjenbene radnje provesti posve na novo, — to se faktično obavlja glavnarevizija, odnosno sastavljaju se sasvim nove gospodarske osnove. Pri tomu poslovanju se u prvom redu ispostavlja, da se mora provesti ponajprije sasvim novo unutarnje razdielenje |
| ŠUMARSKI LIST 11/1909 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 402 žurne, pri čemu ee obzirom na okolnost, što su šume oto6ke imovne obdine skoro u cijelosti brdske i planinske šume, mora po danas u tom pogledu valjanim načelima, nastojati, da se medje sjekoreda, odnosno odjela (glavnih odjela ili okružja) prilagode oblicima tla, nadalje da se kao takove medje što vedma upotriebe postojedi izvozni putevi, da se na iste nadovezuju, ili da im se dade barem takav smjer, kako će se u slučaju potrebe moći izgraditi kao izvozni putevi. Mora se daklem idi zatim, da se izbjegavanjem umjetnih crta (prosjeka) što vecma provede t. z. naravno razdielenje (natiirliche Eintheilung). O tomu želimo u ovoj raspravici, na temelju jednog primjera iz naravi, malo obširnije govoriti. Radi se o uredjajnom razredu br. IX, zvan „Krekovača", u kojemu su ovoga ljeta provadjane revizionalne radnje. Obrastao je sa bukvom, kojoj je u njekim odjelima primješan javor u smjesi od 0 1 — 0´6, a stojbina mu je prema tabelama iz Gorskoga kotara III. — IV. razreda. Za bolje razumievaoje stvari donosimo na strani 403 gospodarstveni nacrt tog uredjajnog razreda, Kao sve šume otočke imovne obdine, tako ima i ovaj uredjajni razred karakter kraškoga gorja. Sa južne strane naglo se diže iznad sela do najviše apsolutne visine od 842 m, koji se vis zove Velika Greda, pa onda se prostire prema sjevernoj strani sa više visova, od kojih su njeki u nacrtu oznadeni u svrhu, da se lakše uoči nepravilnost terraina. Površina terraina udnbljena je sa silnim jamama takozvanim »dra g a ma«, koje su osobita karakteristika krasa, izmedju kojih su prosipane silne gromade vapnenca, koji u ponekim dijelovima tvori neplodne čistine, kao što je odsjek 5-i. U vedem dijelu sume pokrivene su ove gromade vapnenca sa mahovinom, a sitniji dijelovi tankim humusom, a svojim nagomilavanjem sprečavaju u mnogim slučajevima slobodniji prolaz čovjeka, tvoreći strme stijene, a s druge strane opet jame, koje svojim udubinama povećavaju još više nepravilnost terraina. Površina tih jama |
| ŠUMARSKI LIST 11/1909 str. 5 <-- 5 --> PDF |
ff" .> |
| ŠUMARSKI LIST 11/1909 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 404 jedina je, koja je pokrivena debljom naslagom humusa, a ostalo sve, bili to vrhovi, njihove strane, ili ravniji dijelovi, pokriveno je krupnim kamenjem vapnenca. U vehkoj većini slučajeva ne može se odabrati površina od 1 rali, a da se s njom ne dodje u jamu ili na stijenu kamenja. Takav izgleda oblik tla ovoga uredjajnoga razreda i za to baš, što je taj oblik posve nepravilan, od interesa je u njemu provesti nutarnje naravno razdijelenje u duhu današnjega modernoga shvadanja. Razlika izmedju razdijelenja u starim osnovama i novijega, sastoji se u tom, što staro razdijelenje nije se ni malo obaziralo na oblike tla, nego je izlučivalo odjele obzirom na jednoličnost sastojine. Takav odjel mogao je biti od više stotina rali sasvim neshodnoga oblika, više puta i po koji kilometar dugačak, samo ako se njim mogla uhvatiti jednolična sastojina obzirom na dobu, stojbinu i obrast, a odsjeke sačinjavali su dijelovi, nastali uslijed presjecanja pojedinih odjela putevima, čistinama, tudjim posjedima, ili inim prirodnim crtama, prema čemu su u jednom odjelu svi odsjeci imali jednoličnu sastojinu. Vidimo dakle, da je to stanovište posve protivno današnjemu, gdje se traži, da odjeli budu omedjeni prirodnim crtama, a u odsjecima da se očituje raznoličnost saetojine u pojedinom odjelu, obzirom na vrst drveća, sklop, obrast, stojbinu, gromadu i t. d. Prema starinskom razdijelenju nisu u šumi u naravi bile vidljive medje odjela, a bile su vidljive medje odsjeka, što je današnjem razdijelenju posve protivno. Osim toga pri starom razdijelenju nisu imali nikakove temeljne maksimalne niti minimalne veličini odjela niti odsjeka , nego su svi mogli biti povoljne veličini i to odsjek ispod 1 rali u svakoj površini, a odjel od 1 rali na više. Novije sta novište, a i spomenuti naputak za šume stojeće pod osobitim javnim nadzorom, izključuje takovo razdijelenje, te traži, da odsjek ne bude manji od 1—4 rali, a odjeli da imaju oko 100 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1909 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 405 — rali. Odsjek ispod 1 rali priključuje se susjedaom većem odsjeka. Iz ovoga se vidi, da mi prvašnji način unutarnjega razdijelenja šume moramo posve zabaciti i da se moramo staviti na posve novo i protivno stanovište, pa demo sada o provedenju toga novoga razdijelenja govoriti. Vidili smo kakav oblik tla vlada u našem uredjajnom razredu, prema komu se imamo razdijelenjem ravnati, a da ovo bude sto više prirodnim crtama prilagodjeno. Birati linije, koje bi se dale za razdijelenje upotriebiti, tim je teže, što je terrain posve nepravilan, što nemamo posla sa pojedinim pravilnim kosama, nego sa isprelamanom površinom pokrivenom sa razbacanim stijenjem vapnenca. U takovom terrainu bi sa velikim trudom i gubitkom vremena skopčano bilo trasiranje prosjeka, a same prosjeke ne bi ni odgovarale svrsi, koja se postavlja na unutarnje razdijelenje u šumi. Znamo naime, da unutarnje razdijelenje mora uzimati takove linije, kojima će se olahkotiti izvoz drva na najlaglji i najjeftiniji način, linije, koje su uvijek same od sebe stalne t. j . za koje ne treba nikakova umjetnoga učvršćivanja i uzdržavanja da osiguravaju pravilni poredaj i smjer sječina u budućem gospodarenju, da se razdijelenjem stvori čvrsti okvir, u kojem će se kretati gospodarstvo, a da pri tom bude uvažena i estetiČna strana, te da ne izvodimo prosjeke, koje bi tekle jednim smjerom bez ikakova obzira na oblik terraina, a napose u našem slučaju, gdje je uz veliku nepravilnost terraina u opće teško položiti liniju od 200 m, koja ne bi naišla na stijenje, kamenje i jame. Dakle mi se takovima prosjekama ne možemo služiti, pak stoga da udovoljimo onim svima zahtjevima, koji se pri ovom unutarnjem razdijelenju šume stavljaju, moramo tražiti prirodne, stalne, čvrste linije, a to su u našem slučaju samo putevi. Drugih linija mi ne možemo^ imati. Postupak pri provađanju ovoga unutarnjega razdijelenja bio bi ovaj: |
| ŠUMARSKI LIST 11/1909 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 406 - Prije izlaska u terrain priredimo iz starih gospodarstvenih nacrta novi nacrt na jednoj sekciji, obično u mjerilu 1´ =l60n" , u koga unesemo sve iz staroga nacrta, te onda pantografiranjem prenesemo unj iz vojničkih mapa mjerila 1 : 25000, puteve, glavnije slojnice, označene visove i udubine jama, tako da tim donjekle dobijemo sliku o konfiguraciji terraiha. Kada smo napravili ovakav situaeioni nacrt, prijeđemo onda na podijelu u odjele. Pri tom najprije upotriebimo postojeće puteve iz staroga nacrta u kombinaciji sa putevima iz vojničkih mapa, a kada ni ovi ne dodječu, onda polažemo ravne ili lomljene linije prema dobivenom situacionom nacrtu, pazedi pri tom na oblik i veličinu odjela. Kada smo u nacrtu obavili razdijelenje, izlazimo u šumu, da ga tamo provedemo. Pri tom ćemo u šumi najprije potražiti one puteve, koji su u vojničkoj mapi ucrtani, a u starom nacrtu nisu skinuti, uvjerimo se o njihovom smjeru, padu i stanju pa ako u glavnom odgovaraju traženim uslovima, koji se za unutarnje razdijelenje šume postavljaju, uzeti ćemo ih u podijelu. Dalje istražujemo one puteve, koji nisu u vojničkoj mapi, a niti u nacrtu sadržani, ispitujemo njihove smjerove, skiciramo ih u naš nacrt, pazeći pri tom, da li se približno pokrivaju sa našim položenim linijama, a ako ne, tada moramo iztražiti, da li oni u vezi sa prvim putevima u nacrtu, tvore željene veličine i oblike budućih naših odjela. Poznato je, da se za podijelenje ne mogu upotrijebiti takovi putevi, koji prave mnoge i velike zavoje, stoga ćemo takove iz podjele posve izlučiti, a interesovati se samo za one, koji teku prilično u jednom smjeru i to onim, koji našem raz dijelenju odgovara. Razumljivo je, da pri tome rekognosciranju terraina moramo imati uza se čovjeka, koji dotični šumski srez na svima stranama dobro pozna, te koji će nam moći davati potrebne informacije, što je od velike koristi za cio rad. U našem slučaju postojali su u nacrtu putevi na sjevernoj strani uređajnoga razreda i to između odjela 1 i 2 cesta, 2 i 3, |
| ŠUMARSKI LIST 11/1909 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 407 — 5 i 6, 4 i 5, 7 i 14, 14 i 15, 13 i 14, 15 i 16, 18 i 19, 19 i 20 te 20 i 21 stara cesta. Ostali svi pute vi skidam su iz naravi. Put između odjela 3 i 9, 4i9 te4i8 lijep je šumski put širok 2 m, izgrađen pri exploataciji šume. Putevi između odjela 10 i 11, 9 i 10, 8 i 10 te 11 i 12 označeni su u vojničkoj mapi, a ne bijahu u nacrtu, a ostali izim ovih i onih, što su od prije u nacrtu postojali, izgrađeni su dijelom pri prvim exploatacijama šume, ili su nastali od saobradaja naroda na njihove posjede u šumu. Ovakovi su putevi uski, obična volovska kola voze po njima, ali su stalni, te bi se popravcima mogli privesti u potpunu uporabu. Put između odjela 16 i 17 posve je vidljiv i učvršćen s oba kraja do zavoja u sredini, koji prolazi kao nogostup takozvani „javnik" i oba ova kraja puteva spaja. Baš u tom kraju nalazimo velike, nepravilno porazbacane stijene kamenja, pa bi n. pr. upotrebljena prosjeka u tom smjeru puta s jedne livade na drugu, kao međa ovih dvaju odjela bila posve neizvediva, te zato smo je morali izbjedi i poslužiti se kombinacijom puta i nogostupa, tim više, što je nogostup kratak, a uz to stalan, jer spaja oba puta kao izabrani i uglavljeni prečac. Ovakovi slučajevi u nepravilnom terrainu nastupaju cesce. Cesto puta i sama stoka (krupna) u ovakovima predjelima prinukana je na stalni prolaz progonom od jednoga kraja šume na drugi, pri čemu izabere onakove trase, koje su najmanjega uspona, a koje su ujedno najkraće linije između dvaju dijelova šume. To su onda stalne linije, u šumi uvijek održavane, te za slučaj potrebe, dao bi se ovakovim linijama posve lijepo izgraditi put. Znamo naime, da kada nam za podijelu ne dotječu prirodne linije, onda u krajnjem slučaju moramo priteci umjetnim linijama, koje ali trebaju u sebi imati sva obilježja, koja se u opće postavljaju na mrežu podijelenja. Mi moramo trasirati onakove linije, po kojima bi se dao izgraditi put, koji bi u podijelenju bio upotrebiv za transport drva, a naprijed istaknute trase mogu tom dobro poslužiti, Kada smo konačno ovako istražili cijeli terrain, u nacrtu napravili privremenu skicu prema utvrđenoj podijeli u šumi, onda |
| ŠUMARSKI LIST 11/1909 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 408 — pređemo na izmjeru puteya, odnosno međa naših odjela, što se obavlja obično buzolom. Za vrijeme izmjere zatesivamo odmah i međašna stabla, na kojima ćemo pisati brojeve odjela, a da podijela i u naravi bude vidljiva, Kada smo snimili sve puteve, koji do sada ne bijahu u nacrtu, onda prema podatcima izmjere nanesemo ih na papir, naročito onakove puteve, koji su nam u šumi izgledali nejasnijega smjera, te onda ih unesemo u naš nacrt na temelju dvijuh stalnih točaka. Dobro je u opde u nacrt unijeti sve izmjerene puteve, pri čemu konačno uglavimo stalno unutarnje podijelenje, gdje demo jasnije upoznati veličinu i oblik odjela, a znatno de nam to koristiti kod kasnijega izlučivanja odsjeka. Mi doduše več u naravi nakon točnoga poznavanja terraina, možemo prema upotriebljenim linijama zaključiti na oblik i veličinu odjela, u opče na shodnost cijeloga razdijelenja, ali za izlučivanje odsjeka dobro je, ako imamo u nacrtu vjernu sliku podijelenja, čim smo dobili iz naravi u nacrtu nekoliko stalnih točaka, koje prije ne imadosmo, a što je također važno i za kasniju procjenu sastojina polaganjem pokusnih ploha. Kada smo tako u naravi i u nacrtu riješili pitanje podiele u odjele, obilježavamo naše linije brojevima na međašnim stablima na obje strane, Brojeve obično mcćemo u udaljenostima 40 — 50 m i to na stabla vis a vis stoječa. Ovo je najjednostavniji način obilježavanja na kori ili na zatesanom drvu sa uljenom crnom bojom. To se upotrebljava kao najbrži i najjeftiniji način, koji se kod listača daje prilično dobro provesti, dočim kod četinjača teže, pošto se ovi brujevi napisani na zateseima stabala, već kroz godinu dana zaliju smolom i treba ih godimice obnavljati. Stoga bi se tome donjekle pomoglo, da se zatesci ostave njeko vrijeme, dok se iz njih smola prilično iscjedi, pa onda od ove očiste, oliČe bijelom bojom, te na ovom napiše broj raeđašnoga odjela. Nu ovo obilježavanje u šumi ima svladati rđave običaje naroda, koji u opće sa velikim nepovjerenjem gleda ove radove |
| ŠUMARSKI LIST 11/1909 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 409 — smatrajući, da bi se tim mogli oštetiti njegovi interesi služnosti u šumi, napose, da bi moglo doći do zabrane paše, te iz tih razloga a i iz objesti pastira bude ovakovo opisivanje u šumi uništeno za ujekoliko dana, te da se očuva, mora se ponavljati, što daje dosta troška i nepotrebnoga poslovanja*. Provedenim našim razdijelenjem u odjele došli smo na svima razkršćima puteva do stalnih točaka, koje su u naravi vidljive, čime nam je olakšana svaka buduča izmjera, naročito odbadanje sječina, što kod starog razdijelenja nije bio slučaj. Kada smo tako obavili unutarnje razdijelenja u odjele u terrainu i prenijeli ga u nacrt, prelazimo na izlučivanje odsjeka. Poznato je, kakova je svrha izlučivanja odsjeka, pa ćemo ovdje samo iznijeti naš postupak pri tom. Naprijed smo istaknuli, da je staro razdijelenje li odjele izlučivalo samo jednolične sastojine, sa koga stanovišta mi danas polazimo u izlučivanju odsjeka. Nama danas ne treba ništa više, nego da dijelove ispresjecanih starih odjela novim našim razdijelenjem, koliko leže od pojedinih starih odjela u našim novim odjelima, smatramo današnjim našim odsjecima . U starom su nacrtu n. pr. odsjeci 18e, 12b, lld, lOd, 9f i 3d sačinjavali jedan odjel, koji nije imao nijednoga odsjeka, jer nije bio presječen nikakovom prirodnom linijom. Danas su ti djelovi toga jedinstvenoga staroga odjela u našim novim odje * Glede te vidljive obilježbe u naravi držimo, da je zatesivanje stabala ne samo radi smole, nego i radi toga, što se stabla time ozliedjuju, neahođno i za modernoga šumara nedostojno. Sasvim je dovoljno da se na glatkoj kori n. pr. bukve, bez svakoga priređjivanja metne oznaka sa uljenom bojom, dožim hrapava kora da se strugačem dovoljno izgladi, a zatim metne oznaka Time će se kod četinjača izbjeći zalievanju od smole, a stabla nede biti niti najmanje ozliedjena. Glede same pako oznake preporučili bi, da se provede onako, kako je to učinjeno u novije doba u šumi zem. zajednice Gračani u Zagrebskoj gori. Tu se oznake odjela n.alaze na stablima u takovoj visini, da ih čovjek ne može niti rukom, niti sjekirom sa tla dosegnuti. To u prvi čas zadaje malo više posla, nu ima tu prednost, da oznake nisu izvrgnute oštedivanju, čime se priitedjuje posao i troškovi obnavljanja. Samo pako označivanje provedeno je na taj način, da je ponajprije bielom nije om bojom nalieea jedan četverokut, kojega stranice su velike 10—15 centimetara, a u tomu četverokutu je sa crvenom uljenom bojom napisan dotični broj. Tim načinom je označivanje več iz daleka veoma vidljivo, a k tomu veoma lijepo i van- rćđno ugodno za oko. Uredništvo |
| ŠUMARSKI LIST 11/1909 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 410 — lima portali odsjeci. Dakako da nam još preostaje istraživati kao kod obične revizije, nisu li se stanja tih odjela promijenila, tim više, što je od sastava starih osnova proteklo mnogo vremena. Za bolje i sigurnije orijentiranje U izlučivanju odsjeka, naročito ako su susjedni odsjeci slični, potrebno je, da imamo u nacrtu točno unesenu izmjeru podijele u odjele. N. pr. dolazim li u odsjek 4 c od raskršda puteva između odjela 4, 8 i 9, lahko mi je okularno zaključiti na udaljenost do odsjeka i prosuditi, da li se faktično u njemu nalazim. Kako je u šumama od vremena sastava starih osnova do danas, vtć nekoliko puta sječeno, razumljivo je, da se ne de modi svagdje dielovi tih starih odjela pridržati kao odsjeci, nego da de biti raznih promjena. Tako n. pr, odsjeci 7e i 7i bili su prije izlučeni kao jednolične sastojine u jedan odjel, dočim sada je u 7i sječom nastalo to stanje, da je obrast 0-5, po 1 rali ima 72 m^ bukve i 24 m^ javora, dočim u odsjeku 7e nije bila sječa, te je obrast 0´9 a po 1 rali ima 204 m´ bukve. Izlučenje ovih dvaju odsjeka uslijedilo je na osnovu ucrtanih sječina iz staroga gospodarskoga nacrta, pri čemu se mora oprezno postupati, jer ove se medje sječina u naravi i nacrtima u dosta slučajeva nepokrivaju, čemu leži razlog u tom, što u starim nacrtima ne bijaše vidnih stalnih taČaka, na koje bi se izmjera sječina oslanjati mogla. U našem uredjajnom razredu, kako se na slici vidi, služile su nam pri unutarnjem podijelenju pojedine čistine i tudji posjedi kao karike u vezanju puteva. Odjele dobili smo uz svu nepravilnost terraina vedinom prilično pravilna oblika, a prosječna im je veličina oko 150 rali, što nas u našim prilikama može posve zadovoljavati. Odjeli koji su vedi, vedinom su obrašteni bezvrijednom sastojinom, kao odjeli 19, 20. i 21, dočim kod drugih opet pojedini njihovi odsjeci tvore takove bezvrijedne komplexe, kao n. pr. odsjeci na južnim okrajcima šume do sela, prema Čemu su ovakovi odjeli vedi, a sve te površine tih bezvrijednih sastojina ne dolaze u opdu porabnu osnovu i tako je prosječna veličina upotrebljive površine pojedinih odjela znatno ispod 150 rali. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1909 str. 13 <-- 13 --> PDF |
~ 411 — Postupajući ovako posve u duhu naprijed citiranoga današnjega shvadanja o nutarnjeoa razdielenju šume, proveli smo u našem uredjajnom razredu gospadarstveno razdielenje samim putevima, kako se to vidi na slici i tim stvorili trajni i čvrsti okvir našem bududem gospodarenju. Ovo bi bili glavni vanjski radovi na razdielenju šume, te oni odnose najviše vremena, a onda bi bili još vanjski radovi procjene, koji su se u našem uredjajnom razredu sastojali u polaganju pokusnih ploha od 1 rali u svima odsjecima krupnijih sastojina, a u sitnijim sastojinama u okularnoj procjeni. U § 11. točki 2. spomenutoga naputka odredjuje se, da se drvna zaliha u sječivim sastojinama, koje obično dolaze do sječe u I. do III. gospodarstvenom razdoblju, odredi pomoću pokasnih ploha, koje da iznose 5—107o površine dotičnoga odsjeka. U našem uredjajnom razredu položili smo u svemu 50 pokusnih ploha. U svakom odsjeku krupnije sastojine po jednu, u njekim po dvije, a u 5a i 10b po tri iz kojih podataka izvadimo aritmetičke sredine i tim dobivamo konačne reprezentantiee odnošaja u odnosnim odsjecima. To smo činili u onim odsjecima, gdje su odnosi uslijed veće nepravilnosti terraina nejednaki, napose po udubinama u sastojinama boljega, apostranamairavnijim dijelovima slabijega sklopa, a da doijemo do popriječnoga stanja, polagali smo plohe na pojedina zastupana tipična mjesta. Našim brojem pokusnih ploha odgovorili smo posve propisima spomenutoga § 11. i izveli smo svakako sa dovoljnom točnošću procjenu, tako da će bududa revezija u tom pogledu biti zaatno olakšana. Napomenuti nam je, da bi dobro bilo, obavljati na terainu odmah i proračunavanje pojedinih pokusnih ploha, čim bi se u znatnoj mjeri postizavalo vježbanje oka u procjeni sastojina, jer kasnijim proračunavanjem u pisarni kubature pojedinih debljinskih razreda, izgubi se posve slika odnosne plohe u naravi, uslijed česa ne stičemo vještine procjene od oka u najjednostavnijim slučajevima. Ovo bi naročito vrijedilo za nas mladje radniki;. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1909 str. 14 <-- 14 --> PDF |
- 412 — Stoji tome na putu štednja u vremenu i u novcu, koja je u glavnom propovijedano načelo od onih, koji se ogriešuju 0 samostalnost tasatorskih radova i smatraju te radove kao nješto u opće teretna po blagajnu imovne obdine, a tobože bez prave svrhe. Postanak i prestanak novosisačke imovne obćine. Napisao Dr, A. Goglia. (Preštampano iz Mjesečnika prav. društva.) Kraljevski odpis od 8. travnja 1871. (o ustaaovama za prelaz obiju varaždinskih krajiško-pukovnijskih kotara, vojnih obdina Senja, Belovara i tvrdjave Ivanida, zatim obdine Siska 2. banske krajiške pukovnije iz vojne u gradjansku upravu) uzakonjen zakonskim člankom sabora kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije od 30. prosinca 187o, (Sbornik od g. 1874 kom. IV.) — odredjnje u§ . G., d a se obein a vojn i Sisa k im a utjelovit i grad u gradjan skom u Sisku . Naredbom kr. hrv. slav. dalm. zem. vlade, odjela za unut. poslove od 31. ožujka 1874. br. 3041. izjavljene su obje sjedinjene obdine samostalnom gradskom obdiaom grada Siska. Tim povodom izdana je naredba krajiške zemaljske uprave od 26. rujna 1872. br. 1489, kojom se odredjuje način, kako valja postupati kod izlučenja šumskog kompleksa, odpadajudeg provincijalisiranoj obdini vojni Si^ak od šuma II. banske imovne obdine. Pošto dioba državnih šuma izmedju države il i banske pukovnijske obdine u smislu zakona od 8. lipnja 1871. (o ustanovama za odkup izlučenje prava na drvlje, pašu i uživanje šumskih proizvoda, šio krajiški stanovnici imaju u državnim šumama, nalazedih se u vojnoj krajini) jošte provedena bila nije, — odredjsno je, da se prigodom sastavka segregacijonog operata takodjer sastavi osnova za izlučenje šumskog diela, koji odpada na obdinu Sisak. |