DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 3 <-- 3 --> PDF |
BROJ 12. U ZAGREBU 1. PROSINCA 1909. GOD. XXXlri. ŠUMARSKI LIST Pretplata za nečlanove K 12 na godinu. — Članovi šumar, družtva dobivaju list bezplatno — Članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajuće K 20. — Za redovite članove I. razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za »Šum. list« K 4 u ime preplate. — »Lugarski viestnik« dobivaju članovi lugari badava. Pojedini broj »Šum. lista« stoji 1 K. Članarinu i pretplatu na list prima predsjedničtvo družtva. Uvrstbina za oglase: za 1 stranicu 16 K; za ´/^ stranice 9 K; za ´/» stranice 7 K ´/i stranice 6 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust. Oidium na hrastovim šumama. Napisao dr. Petračić. Svrha je šumskog gospodarstva, da u najkrade vrijeme, sa što manjim izdatcima, uzgojimo što vrijednije šume. Da to polučimo, moramo s jedne strane rabiti sva sredstva i načine, da prirast šuma povečamo, a s druge strane braniti šume od svih nepogoda, koje umanjuju njihov prirast. Težedi za tim ciljem, šumar je u mnogo težjem položaju od gospodara, jer dok ovaj gnojenjem povedava prirod na raznim plodinama, a naplavljivanjem umnožava prirod svojih livada, dok se vinogradar brani proti peronospori štrcanjem sa modrom galicom, a sumporenjem proti oidiumu i t. d., dotle ima šumar razmjerno malo sredstava, da prirast šuma poveća raznim uzgojnim sredstvima, a još manje, da od njih suzbije uzročnike raznih bolesti, kojih ima šuma veliku množinu. Izvanredno veliki gubitci, koje su pretrpjele šume od zareznika, nižih bilina (gljiva), od nepovoljnog utjecaja škodljivih sastojina zraka i tla i t d., bili su uzrokom, da su šumari počeli već odavna proučavati te bolesti, te tražiti načine, kako da šume očuvaju od tih ošteta. Do danas je nauka o čuvanju šuma i bolesti drvlja dosta obsežno obradjena; poznati su nam mnogi uzročnici raznih bolesti i ošteta, a pronadjena su i njekoja sredstva obrane od istih. Takova se profilaktična sredstva upotrebljuju u napriednijim zemljama, osobito onim, |