DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 18 <-- 18 --> PDF |
18 — kazala, da dobre i ne previsoko procieajene cestice nalaze ipak dovoljno reflektanata. Bezuspješne BU dakle dražbe samo djelc miče posljedica nepoToljne konjunkture i suztedjivosti producenata, te se u bitnosti imadu pripisati pretjeranim procienama, koje izključuju rentabilitet poduzetničkog posloTanja. To bi ve6 jeđBom morali uvidjeti nadležni šumski vlastnJei, tim više, što su a posljednje vrieme izkusili, da se ni peterokratnom, dražbom uz jednako visoke pristojbe, ne mogu na<3i niti natjecatelji, a kamo li kupci. U povodu toga smatra se komora dužnom, da i ovom prilikom obnovi svoj u prošlogodišnjem sumarnom izvještaju izneseni pređlog, da se naime obrazuje stalno povjerenstvo,-sastojeće iz šumskih organa i ^ trgovaca, koje bi imalo zada«^«, da preizpitava i ustanovljuje prociene prema svagdašnjem položaja tržišta,- te da pravedno štiti interes ne samo šumskog vlastnika, nego i trgovaca. Ovim bi se sredstvom bar donekle pružila mogu «5nost, da hrvatsko drvo održi stečene odlične pozicije na medjunarodnom tržištu, sa kojeg ga sada moćna utakmica Sjeverne Amerike, Eusije i Kumunjske, a u novije vrieme i Japana, -sa svojim jeftinijim proizvodom nepobitno sve više potiskava. Kako se u tom pravcu napose Japan napreže, dokazuje zna&jna činje nica, da su njegovi praktični stručnjaci poželi dolaziti u Hrvatsku u svrhu proučavanja ovozemnih metoda ukorišdivanja´ §um^ i izrađjivanja materijala, da tako stečeno izkustvo upotrebe za us&vršenje svojih proizvoda. ´ Glavna produkcija hrastovine sastojala je u trupcima, te dosegla lanjsku mjeru od kojih 25.090 m^ spram 800.000 m^ u g; 1906. Prodja se je odvijala sporo, te su u obće postizavane prošlogodišnje ciene, koje se ipak zbog malene ponude ne mogu smatrati pravim mjerilom vriednosti robe. Slavonske izvozne trupce pladalo se po izboru K 80—120, a za hrvatske K 65—80, za II. i III. vrst samo K 30—45 po m^ sa odpremne postaje Oko´ 80—100.000 m^ rezano je ponajviše na našim domaćim pilanama, ali je ta gradja ostala većinom neprodana, dočim je manji dio smješten u Njemačku, ponešto i Belgiju, Francezke dužice producirano je ove godine nešto manje nego prošle, i to u svemu oko 5-6 milijuna komada. Uslied |