DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 24 <-- 24 --> PDF |
__ 24 — Prof. Tubeuf u Monakovu pako tvrdi a »Natatvrissensehaftliclie Zeitschrift fiir Land- «. ForstwirtscliaLt., da je ovu medljiku lirasta našao u Bretagni, u okolici Pariza, n Bađen skoj i Bavarskoj. Ja pako našao sam tu bolest u više Šuma vlastelinstva vukovarskog, zatim u šumi »Otok« zemaljskog dobra Božjakovina, 11 šumama kraj željezničke pruge Zagreb--Sisak i Brod—Vinkovce, a u Ugarskoj u šumama kraj željezničke pruge Baja—Dombovar.** Medljika lirasta dosta je dakle i kod nas rasprostranjena, pak uzmemo li u obzir okolnost, da list napadnut medljikom, ili nije nikako, ili samo u neznatnoj mjeri sposoban za asimilaciju, to je jasno da de ovaj novi neprijatelj hrasta na prirast našib hrastovih šuma veoma nepovoljno djelovati. M. Steinhauz, gospodarski upravitelj. Šumske štete u gospodarstvenim osnovama za preborne šume. u ;^Suinarskom Listu<.<; br. 6. prošle godine, pod aaslovoBi »Ure^lenje preborne šume« raspravljali smo u glavnom o usta- Bovi ulin. 8, točke b) %. 18, naputka za sastav gospodarstveriili osnova od 1903. god., u smislu koje ima se ustanoviti po kat> jutru u prebornoj šumi broj stabala, kružna površiaa i drvna zaliha za svaki debijinski razred za normaluo stanje šume prije i poslije sječe. Mi smo iztraživaiijem ustanovili, da u jelovoj šumi II. bonitetnoga razreda, po tabelama iz Gorskoga kotara, treba biti ovo normalno stanje, i to: prije sječe: *- Imade je i u mladiin hrasticima Tiastelinntva virovitidkoga, gdje smo je prošloga ljeta opazili naročito n Sumama iziuedja Dobrovića i Bukovice Vidi takodjer raspravu o tom predmeta a prošlom broju ,Šum. lisia." Uredničtvo |
| ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 25 <-- 25 --> PDF |
, — 25 — ´ I.r.(ll—20cm) 142drveta 2-61 m*kr.površ.i 16 m»đrv. zalihe II.r.(21—30cm) 80 > ; S-75 » » ´ > ^ 32^ ». » TII.r.(31—40em) 48 » 4*60 » > » » 44 » » » IV. r. (41—50 cm) 33 » 5-24 » » .. », 62 > * * ´ "V.r. (51—60 cm) 23 » 5-47 » » » » 67 » -^ » " Sumarno 326 drveta 21 "57 m^kr. povr. i 201 m^drT. zalihe po BH] e sj e 6e: L r. 80 dryeta 1"44 m^ kr. povr. i 9 m^ drvne zalihe IL r. 48 », 2-3-5 y> » > ». ^ 19 » » » IIL´ r. 33 1^ 3-17´ »-> ^30 ,;» » > . > IV. r. 23 » 3´68 ^ >>´ ., » ´ ^ 36 > » > ´ , V. T,. — — ^ __ __ ´: Sumarno 184 (irvetal6´64: m´^ kr povr. i 94 m´ drvne zalihe Ova dva normalna stanja Šume t. zv.no rmalni tipovi šume prije i poslije sječe ^ zamjenjuju nam Hundeshagenovu formulu za računanje sjeSvoga godišnjega prihoda^ po, kojaj metodi su etati bili izračunavani za ovdašnje preborne šume otožke imovne´ obfine u njezinim prijašnjim (prvim) osnovama* Našim novim načinom izračunavanja etata zauzeli smo posve realno stanovište^ istražujući današnje ´ zbiljno stanje šume "u svrhu, da ga privedemo k onom stupnju^ koga smo opet na temelju zbiljnoga´normalnoga-stanja šume usta-" novili kao normalne tipove za naše preborne šume. Mi smo se ovim riješili sviju onih mana, koje nosi u sebi koli Hunđeshagenovaj toli i u op«5e sve metode formula^ koje raspolažu sa pojedinim više ili manje apstraktnim veličinama. Naš novi način sječivoga prihoda zahtjeva što jača i savjesnija lokalna-istraživanja u svima žilicama života naše šume, kako onih,, koje organizam, stvaraju, tako i onih, koje ga ruiniraju. Najobičnija i najveća ruina našega gospodarstva u našim´ šumama su šumske štete. One su postale stalno i trajno zlo za naše gospodarenje u šumama, zadavajudi. osjetljive udarce´ našim gospodarstvenim osnovama, a napose-prave velike smetnje a sastavu naših novih osnova. Isporedimo li način izračunavanja godišnjega etata po Hun deshagenu i spomenutim naputkom propisani novi način, opa |
| ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 26 <-- 26 --> PDF |
- 26 — ziti demo posve -raznoliko utjecanje šuniekili |teta na te kracunavanja. Kod ustanovljenja etata po Hundeshagenu moglo se lahko, a da odgovara i tožnosti, zaračunati šumske štete sa umanjenim procentom zbiljnoga prirasta za iznos šumskih šteta, prema Čemu se obično računalo samo sa 50^, od cijelokupnoga zbilj« noga prirasta. Taj princip računanja odgovarao je posve i duhu same metode, jer je gubitak sa šumskim štetama bio pokriven za umanjeni tekući prirast mase, a metoda je računala samo sa masom . Danas ali drogčije stoji- Prema našem novom načinu izračunanja godišnjega etata, koliko računamo sa m a s o m^ toliko jednako računamo sa brojem stabala i kružnim površinama . Ova tri faktora igraju jedaaku ulogu u našim izračunavanjima sjecivoga godišnjega prihoda i sve troje zajednički za svaki pojedini debljinski razred^ stvare-ju karakter pre- borne šume. Možemo imati u množini slučajeva ustanovljeno normalno stanje mase po 1 rali, ali nemamo traženoga približnoga broja kružnih površina, ili broja stabala u pojedinim deb- Ijinskim razredima, prema čemu možemo imati svaku drugu vrstu, samo ne normalnu prebornu šumu, U našoj posebnoj porabnoj osnovi otvorene su rubrike »što se ima ostaviti, a što sječi^ obzirom na masu^ broj stabala i kružne površine«, iz česa proizlaEij da ova tri faktora moraju se privoditi k ustanovljenom normalnom staniu, čim če se sigurnije stvoriti s jedne strane normalno stanje, a s ovim dati i jasni karakter preborne šume Uz prirast mase mora se računati i prirast na broju stabala I kružne površine u pojedinim debljinskim razredima, a što vrijedi za prirast, to isto mora vrijediti za oprečni pojav — za umanjenje — i to opet umanjenje u masi, broju stabala i krožnoj površini, Pokgajuči u op& jednaku važnost na masu, broj stabala i kružnu površinu, moramo pripisivati i posve jednaki upliv zbivšim se promjenama, bile ove pozitivne ili n e» g a t i Y n e^ na svim trima veličinama, a ne samo na jednom faktoru — na masi. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 27 — Šumske štete´ne uplivišu dakle samo na masu, nego oplivišu i na druga dva faktora: na broj stabala i kružne poyr» šine. Mi se ne smijemo zadovoljiti tim^ da pokrivajući šumske štete, računamo samo sa nekim manjim prirastom na - drvnoj gromadi, nego li je zbiljni prirast, kao što je to bilo po Hundesbagenovoj metodi, jer ito se ne može slagati sa duhom same današnje metode, vec obzirom na to, što ,tim zaboravljamo druga dva jednako odlučujuća faktora, a s druge strane, provodi se nešto u računanju^ što se zbiljnom stanju protivi, jer ako tekući godišnji prirast računamo npr. za polovicu manje od zbiljnoga, to onda moramo računati i za polovicu manji prirast na kružnoj površini, a dosljedno ovom ne će naši debljiaski razredi moći prijeći u slijedeće prema ustanovljenoj obhodnjici na osnovu zbiljnoga prirasta, nego bi se ova morala na dvostruko povećati. Mi smo ustanovili, da n. pr. 2a jelu na II. stojbinskom razredu treba 30 godina, dok jedan debljinski razred prijeđe u drugi, odnosno predzadnji u zadnji, a ako bismo računali sa polovicom tekućega prirasta, to bi onda ova doba iznosila 60 godina"^, (Svršit će se). * Ova tvrdnja je po našeoi mnienju^ neispravna^ odnosno obzirom na to, štr« se koli iz ove, toli iz prošlogodišnjih, u ^Šumarskom liafca´^ objelodanjeBib rasprava g. pisca o uredjetiju prebornib Šuma, ra/abire, da je on veoma temeljito proučio irebornu Šumu, te da na temelju fakti(´nih \ sa osoMtim razumievanierD obavijenib. istraživanjfi, izvodi zaključke i postavlja pravila za uredjeDJe preboiaib šuma, uvje^ reni smo, da se tu radi o nehotičnoj stilističkoj pogriešcl. Biio ii«aime Šumskih štt^ta, ili ne bilo, to če stabia pojedinoga nižega debsjisskoga ra´zredfl, za vrieme ustanovljene obhodnjice svakako urasti u viši debljinski razred, te za to nikako nijo potrebna dvostruka obhodn]ica od 60 godina, umjesto Dormalne od 30 godina. Svako naime pojed no stalno, kojega ^teto<^Jnd ne budu posjekli, priraŠčivati će u svojoj debljini´ barem toliko, koliko bi prirasčivalo. kada nebi bilo šumskih ^teta. Dapače ako ovih bude. priraičivati če još veana nego ii u onom slučaju, kada nebi bilo Šumskih Šteta. Tu če naime doći do izražaja takozvani ^Lichtungszu^achs". n -iučaju znatnih Šumskih šteta dogoditi će se ali to, da će doduše ona stabls, koja štetoČinci ne budu posjekli, za vrieme obhodnjice od 30 godina, svakako toliko prirasta na debljini, da budu došla u veći debljinski razred, ali ne će se u onuin razmjerju povećati kružne ploštiae, broj stabala i drvne gromade, a kojem bi to uzsMedilo, kada nebi bilo šumskih šteta. S toga ako bismo godišnji etat ustanovili bez obzira na humske štete, bi n onom slučaju, ako onda, kada se ponovnom sjećora vratimo na sada.^nju sjećinu, želimo naći sadašnjim prilikama odgovarajućunornialBu drvnu gromadu i kružne površine, morali podvostručiti obhodnjicu, nu onda bi nam se ali dogodilo lo, da bi za vrieme prve tbhodnjice (´3i) godirta") sa sječom piošli cijelu Šumu, a sliedećih 80 godina, naime u drugoj obhodnjici, ne bi jmali ništa za sječi, nes^o bi za to vrietne morali svaku sječa obustavHi i čekati doiie, naime joS 30 godina^ dok bi uslied prirasta šuma toliko prirasla, da bi ?a^tojina imala onu kružnu površinu i drvna groma<^i5, koju bi prema njihovom sadašnjem stanju morala normalno imati n dobi sječe= Oakako da to ni jedan ure-^jajnik propisati neće, jer bi nakon prve obbod- Bjice, nastupila druga, u kojoj nebi smjeo ništa sječi. Da se to ne dogodi, morati će prema predlogn g. pisea uzeti u obzir šumske Štete. iTredništvo^ |