DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 27 —


Šumske štete´ne uplivišu dakle samo na masu, nego oplivišu
i na druga dva faktora: na broj stabala i kružne poyr»
šine. Mi se ne smijemo zadovoljiti tim^ da pokrivajući šumske
štete, računamo samo sa nekim manjim prirastom na - drvnoj
gromadi, nego li je zbiljni prirast, kao što je to bilo po Hundesbagenovoj
metodi, jer ito se ne može slagati sa duhom same
današnje metode, vec obzirom na to, što ,tim zaboravljamo
druga dva jednako odlučujuća faktora, a s druge strane, provodi
se nešto u računanju^ što se zbiljnom stanju protivi, jer
ako tekući godišnji prirast računamo npr. za polovicu manje od
zbiljnoga, to onda moramo računati i za polovicu manji prirast
na kružnoj površini, a dosljedno ovom ne će naši debljiaski
razredi moći prijeći u slijedeće prema ustanovljenoj obhodnjici
na osnovu zbiljnoga prirasta, nego bi se ova morala na dvostruko
povećati. Mi smo ustanovili, da n. pr. 2a jelu na


II. stojbinskom razredu treba 30 godina, dok jedan debljinski
razred prijeđe u drugi, odnosno predzadnji u zadnji, a ako
bismo računali sa polovicom tekućega prirasta, to bi onda ova
doba iznosila 60 godina"^,
(Svršit će se).


* Ova tvrdnja je po našeoi mnienju^ neispravna^ odnosno obzirom na to, štr«
se koli iz ove, toli iz prošlogodišnjih, u ^Šumarskom liafca´^ objelodanjeBib rasprava
g. pisca o uredjetiju prebornib Šuma, ra/abire, da je on veoma temeljito proučio
irebornu Šumu, te da na temelju fakti(´nih \ sa osoMtim razumievanierD obavijenib.
istraživanjfi, izvodi zaključke i postavlja pravila za uredjeDJe preboiaib šuma, uvje^
reni smo, da se tu radi o nehotičnoj stilističkoj pogriešcl.
Biio ii«aime Šumskih štt^ta, ili ne bilo, to če stabia pojedinoga nižega debsjisskoga
ra´zredfl, za vrieme ustanovljene obhodnjice svakako urasti u viši debljinski
razred, te za to nikako nijo potrebna dvostruka obhodn]ica od 60 godina, umjesto
Dormalne od 30 godina. Svako naime pojed no stalno, kojega ^teto<^Jnd ne budu
posjekli, priraŠčivati će u svojoj debljini´ barem toliko, koliko bi prirasčivalo. kada
nebi bilo šumskih ^teta. Dapače ako ovih bude. priraičivati če još veana nego ii u
onom slučaju, kada nebi bilo Šumskih Šteta. Tu če naime doći do izražaja takozvani
^Lichtungszu^achs".


n -iučaju znatnih Šumskih šteta dogoditi će se ali to, da će doduše ona stabls,
koja štetoČinci ne budu posjekli, za vrieme obhodnjice od 30 godina, svakako toliko
prirasta na debljini, da budu došla u veći debljinski razred, ali ne će se u onuin
razmjerju povećati kružne ploštiae, broj stabala i drvne gromade, a kojem bi to uzsMedilo,
kada nebi bilo šumskih šteta. S toga ako bismo godišnji etat ustanovili bez
obzira na humske štete, bi n onom slučaju, ako onda, kada se ponovnom sjećora
vratimo na sada.^nju sjećinu, želimo naći sadašnjim prilikama odgovarajućunornialBu
drvnu gromadu i kružne površine, morali podvostručiti obhodnjicu, nu onda bi nam
se ali dogodilo lo, da bi za vrieme prve tbhodnjice (´3i) godirta") sa sječom piošli
cijelu Šumu, a sliedećih 80 godina, naime u drugoj obhodnjici, ne bi jmali ništa za
sječi, nes^o bi za to vrietne morali svaku sječa obustavHi i čekati doiie, naime joS
30 godina^ dok bi uslied prirasta šuma toliko prirasla, da bi ?a^tojina imala onu
kružnu površinu i drvna groma<^i5, koju bi prema njihovom sadašnjem stanju morala
normalno imati n dobi sječe=


Oakako da to ni jedan ure-^jajnik propisati neće, jer bi nakon prve obbod-
Bjice, nastupila druga, u kojoj nebi smjeo ništa sječi. Da se to ne dogodi, morati će
prema predlogn g. pisea uzeti u obzir šumske Štete. iTredništvo^