DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 7     <-- 7 -->        PDF

_ 7 —


Tako mu je medju inim bilo takodjer povjereno, da izradi
naredbe i naputke za provedbu zakona od 26. ožujka 1894*
kojim se uredjoje stružna uprava i šumsko gospodarenje u šumama,
koje Btoje pod osobitim javnim nadzorom.


On je te naputke i naredbe izradio podpuuoma, te pri
tomu nastojao, da šumarima kod političke uprave, kao stručnim
upraviteljima šuma, osjegura što veču samostalnost i ne*
odvisnost u njihovom stručnom poslovanju


Na žalost nisu te naredbe i naputci radi raznih zaprieka,
do danas još mogle ugledati svietlo, nu izdale se one kada god
mu drago, imati 6e onaj, koji ih bude konačno redigirao, iahak
posao, jer će ih dotle, dok budu u krieposti stajali zakoni od


21. siječnja i od 26, ožujka 1894. skoro u cielosti morati nepromjenjene
ostaviti.
Borošidu su veoma na srdcu ležale krajiške imovne občine,
te je vruće želio, da se ved jednom provede vec kroz
dva decenija obećavana njihova reorganizacija. On je službovao
kod imovnih obdina, pak su mu !iz neposrednog vlastitog
opažanja bili poznati nedostatci sada u krieposti stojede organizacije.
Nastojao je s toga^ da se najosjetljiviji nedostatci, u
koliko je to u okviru postojedih zakona bilo moguče, odstrane
naredbenim putem, a naročito da se poboljšaju materijalne
prilike imovnih činovnika. S toga je on vanredno podupirao
nastojanje i to uspješno, da upravitelji gospodarstvenih ureda
imovnih obdina badu imenovani šumarnicimaj a u novije doba
i nadšumarnicima. Radio je to pako s jedne strane s toga, da
imovnim činovnicima ne samo obezbjedi materijalni opstanak,
nego da im i u socialoom pogledu osjegura doličan položaj i
ugled, a s druge strane u čvrstom uvjerenju, da če se uslied
toga morati poboljšati takodjer materijalni, socijalni i službeni
položaj šumara kod političke uprave u Hrvatskoj i Slavoniji.


Time sam samo u kratkim crtama orisao djelovanje Andrije
Borošida kao javnog urednika, nu obzirom na razpoloživi
prostor, moram se sa tako kratkim opisom zadovoljiti, te sada
prelazim na njegovo djelovanje u hrvatsko-slavonskom šumarskom