DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 11     <-- 11 -->        PDF

- 49 —
štetama i pri određenju što se ima sjeći, a što ostati, te
koliiri se obzir mora uzeti na šumske štete za trajanja obhodnjice.


Vidimo, da se sa šumskim štetama oduzima od redovitoga
sječivoga prihoda po rali 30 stabla, 1´86 m^ kružne površine
i 16"53 m´ drvne zalihe, te da nam ostaje na raspolaganje
samo 138 stabala, 11 21 m" k. pov. i 106´44 m zalihe, od
Česa prema normalno ustanovljenom što se ima posjedi, a što*
ostaviti, možemo posjedi samo 2 stabla preko 60 cm saO´Olm
kružne površine i 10 m´ mase.


Osim navedenoga gubi se još od redovitoga sječivoga prihoda
na svake 3 rali iz V. razreda 1 stablo sa 0 20 m´k. p. i
2" 16 m´ mase.


Da je sadanje stanje ovoga odsjeka dosta slabo, pokazuje
ved i sam obiast 0 4, a prikazani račun pokazuje, da skoro
sve, što će prirasti za dva desetgodišta, mora se uzeti na pokrivanje
šumskih šteta u ova dva desetgodišta i za bududu
obhodnjicu, iz česa je ujedno uvidjeti, kako se ovako slabo
stanje uslijed šumskih šteta teško popravlja, tako da´ de koncem
druge obhodnjice biti po 1 rali u: II. raz. 52 stabla
III, 29, IV. 27, V. 17, preko 60 cm 18, što sa normalaim
tipom prispodobljeno, pokazuje, da de i tada znatno od ovoga
biti daleko, a uspoređeno i sa današnjim stanjem pokazuje


slabo popravljanje, jer za 45 godina poboljšao se II. razred za
22 stabla, III. gubi 2 stabla radi jačega udara šumskih šteta,


IV. dobiva 12 stabala, V. 10 i preko 60 cm 12 stabala, prema
čemu de trebati još nekoliko obhodnjica, dok današnje stanje
ovoga odsjeka privedemo k normalnom.
Opaža se nadalje, da bi koncem druge obhodnjice imali
18 stabala preko 60 cm. po rali, za koje znamo da su fizički
propala, pošto među njima ih ima i preko 70 cm., te s toga bi se
morala doznačiti sječi u prvoj obhodnjici, odnosno vedi dio,
što de se trajno modi odrediti prilikom prve revizije, pri čemu
će se vidjeti, je li uzraslo dovoljno pomladka, da se sklop popravi.
Iz prikazanoga današnjega stanja vidimo, da su mnogo