DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— bismo iz očevidnika od god. 1908. šumske štete, koje sumaroo iznose 405 stabala, 1523 m´ k. površ. i 142 m" drvne zalihe, pri čemu je najvedi udar na II. debljinski razred i to: 149 stabala, 7-31 m" k. povr i 66 m´ mase, a onda na III., I. te IV. razred. Kako baš u ovoj gospodarstvenoj jedinici postoji velika nesigurnost o prijavljenim šumskim štetama, o čemu S9 prilikom revizije uvjerilo, trebalo bi ovaj iznos po tro- do četverostručiti, a da se dođe do sigurnih podataka o šumskim štetama, moralo bi se bezodvlačno stati na put ovoj nesavjesnosti. Vidimo ujedno, da je ovdje udar na II. razred, što je opet posve razumljivo obzirom na terrainski oblik, te na potrebe obližnjega sela, gdje se iz toga ra?reda najlaglje podmiruju za tvorivo a i gorivo. Ovim primjerima htjeli smo naročito dokazati, da se podatci 0 šumskim štetama neobhođno potrebno sabrati moraju, a da se u duhu današnjega modernoga uređenja naših brdskih šuma dođe do potrebnoga cilja i do valjanih osnova. Prvašuji način pokrivanja šumskih šteta sa polovicom zbiljnoga prirasta, računajući ovaj samo sa 50°/a bio je posve opdenit, a izgleda, da je to bila i prevelika mjera za šum. štete, barem za uređajne razrede, u kojima se izvršlvala naša revizija, jer ako bismo morali ustanovljeni 9% šum. šteta od iznosa zbiljnoga prirasta podidi na 507o, to bi značilo, da bi zatajenih šumskih šteta bilo 40´´/o, što svakako ne smije se ni pomisliti. Osim šumskih šteta, prouzrokovanih po štetočincima, imamo još jednu vrst, naime oštedivanje preostahh stabala prilikom obaran ja — sjede Vidjeti damo tu po 1 rali prosječno po 5 stabala iz II. i III, razreda, prelomljena na vrhovima ili po sredini debala. Kod takovih stabala nema više života, pa bi se kod podataka običnih šumskih šteta moralo uzeti obzira i na ovaj kvar, uzimanjem maksimalne granice, naročito kod II. i III. razreda, čija stabla u glavnom od ovoga stradaju. Dakako da bi se najprije moralo strogo pod pažnjom obarati stabla, te ovu vrstu oštete svesti na minimum i onda taj uzimati u račun. |