DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 14     <-- 14 -->        PDF

~ 52 ~


Konačno imali bismo još krešu stabala, kojom se četinjava
stabla potpuno uništavaju. Događa se to najviše na
okrajcima šume, pa uz naprijed navedeno treba i ovo predvidjeti
za odnosne odjele.


Ovim bismo dovoljno rasvijetlili naše novo stanovište pogledom
na djelovanje šumskih šteta, na koje moramo kod sastavka
naših gospodarstvenih osnova u vezi sa novim modernim
uređenjem, koje je naš naročiti specialitet u šumarstvu, obzir
uzeti i protiv koga se boriti moramo, dobivajući znatne i teške
udarce u našim osnoirama, od kojih de one još dugo i dugo
bolovati, te radi česa im moramo naročitu pažnju posvetiti da
ih upoznamo u snazi njihova razornoga djelovanja, te nakon
ovoga napraviti s njima što sigurniji obračun na štetu našega
redovitoga^ sječivoga prihoda, a za što uspješnije popravljanje
naših sastojina. Petar Mano j lov i č,


šum. pristav.


Pilarska i drvna industrija u Srbiji
godine 1908.


. Priopćuje N. Pleša-Koslnjkovlć šumar.


Drvotržna revija »Oesterr.-U ngar. Centralblatt
fiir Walderzeugnisse«, u Beču od 21. studena 1909. u
broju 47. donesla je izvješće ces. kralj, konzula u Beogradu
Haun-a v. Haunenheim-a, koje uz predhodnu dozvolu
uredničtva spomenute revije, a na želju uredoičtva ovoga lista
donašam u slobodnom prevodu u svrhu, da cienjene čitaoce
upoznam sa šumsko-gospodarstvenim i trgovačkim prilikama susjedne
kraljevine Srbije, koje prilike nisu od neznatnoga upliva
i za naše drvotržne odnošaje.


Ved je u više izvještaja spomenutog konzulata tečajem
zadnjih godina iztaknuto, kako u izrabljivanju jednoga od glavnih
vrela privrede u zemlji — njezinih znatnih šuma, imade raznovrstnih
pogrešaka, koje su razlogom, da s jedne strane iz šuma




ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 53 ~
za čitavo šumsko goepodaretvo proizlazeda korist, stoji u vrlo
nepovoljaom razmjeru prema još uvjek znatooj površini istih, a
8 druge strane, da se za dalnji obstanak i racijonalno uzdržanje
tih Šuma premalo čini, tako da one u njekim krajevima skoro
godinu na godinu očevidno nazaduju.


Po najnovijima podatcima, koji ua lazpolaganje stoje, od
čitave površine zauzimaju : državne šume 550,000 ha, obdinske


650.000 ha, šume crkava i samostana 17.000 ha, a šume privatnika
300.000 hektara, dakle u svemu 1,517.000 ha ih
314 postotka. Od ukupnih šuma odpada u postotcima izraženo,
na obdinske same 42*8 postotka, 36-2 postotka na državne,
19 9 postotka na privatne i 1 1 postotka na crkveni posjed.
Kako je poznato, znatno nadmašuju sume listaČe one četinjača,
tako da poznavaoci tvrde, da imade samo 10 postotaka
čistih četinjača, a nasuprot 90 postotaka listača i mješovitih šuma.


Bukove šume zapremaju kakovih 60 postotaka od sviju
šuma, hrastove oko 25 postotaka i to u topličkom okrugu, a
ostale šume listače 5 postotaka u svim djelovima zemlje.


Četinjače šume zapremaju mnogo prostora na jugoiztoku
zemlje u užičkom, čačačkom i kruševačkom okružju.
Točniji podatci postoje samo glede državnih šuma, koje
obuhvačaju oko 550.000 hektara.
Od ovih opet zapremaju 55 postotaka ili 302.000^ ha bukove,
25 postotaka ili 137.000 ha hrastove, 5 postotaka ili


27.500 ha razne druge Hstače, te 15 postotaka ili 82.500 ha
četinjave šume.
Samo od državnih šuma je ipak jedan manji dio izmjeren,
dočim je to kod obdinskih i privatnih šuma još u manjoj
mjeri slučaj.


Pojedine šume prostiru se savezno vrlo različito; ima ih u
savezu i preko 50.000 ha ali ima i takovih od samo njekoliko
stotina ha.


Pravilno šumsko gospodarenje vodi se samo kod državnih
šuma i to u vrlo malenoj mjeri.




ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 54 —


Ustrojstvo srbske šumarske uprave i gospodarstva na modernim
temeljima jest još u povoju, jer je država jedva pred
njeko 20 godina tomu poeela brigu posvedivati.


Šumarska se uprava osniva na šumskom zakonu od godine
1891, koji sadržaje ustanove o nadzornim i upravnim oblastima,
te načela državnoga nadzora nad svim šumama u zemlji, pošto
u prijašnjem t. zv. starom šumskom zakonu o državnom nadzoru
ni govora ne bijaše.


Sada je čitava zemlja — makar samo i privremeno u 20
šumskih okružja razdjeljena, kojima na čelu stoji okružni šumar
sa podčinjenim šumarima i lugarima.


Uza sve to je broj dvžavnih namještenika premalen i nedostatan
za uspješan nadzor, koji bi se nadzor samo tada u
zahtjevanom obsegu mogao provesti, kada bi se za to odredjena
sredstva mogla znatno povisiti.


Spomenuti je zakon predvidio i osnutak t. zv. »šumske
zaklade«, u koju bi imali teci svi prihodi iz državnih šuma i
koji bi se imao upotriebiti za sve amelioracijonalne troškove.
Koncem godiue 1904. iznosila je ova zaklada 1,114.000 dinara,
pa je odtada nješto i porasla.


Evo izkaza prihoda, izdataka i čistoga dobitka od državne
šumske uprave u petogodištu 1900—1904. u dinarima:


godina ukupni prihod izdatci čisti dobitak
1900 362.000 196.026 166.574
1901 409.375 2b00a4 119.203
1902 369.875 B63.´t66 6.409
1903 628.767 290.118 324.651
]904 549.805 330.568 210.237


Obzirom na površinu od 550.000 ha državnih šuma, polučen
je vrlo nepovoljan uspjeh.


Kada je tako sa državnim šumama, koje se navodno najracionalnije
upravljaju, to nije teško shvatiti, kako je s ostalim
šumskim gospodarenjem, te kako neznatne koristi mogu ove
zadnje odbacivati.


Pogled na statistiku vanjske trgovine kraljevine Srbije




ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 55 —


poučava nas, da usprkos sto preko jednu trećinu čitave površine
zemlje zauzimaju šume, ove sa svojom domadom proizvodnjom
gradjevnoga i ogrievnoga drva nisu kadre pokriti potrebu, te
se stoga vrlo velike količiae drva uvažaju iz it\ozemstva.


Godine 1904, u državnim šumama u šeptsječina proizvedena
količina drva cieni se rja 100 000 m^ ogrevnoga bukovoga drva,
7000 m^ hrastovine ?,a indiistrijalne svrhe i 40.000 m´^ četinjača
za gradjevne svrhe. Proizvodnja te godine u ostalim šumama
zemlje cieni se ukupr o oko 200.000 m´^ ogrevnog i gradjevnog
drva.


Prema tomu bila bi čitava proizvodnja ogrievnoga i gradjevnoga
drvaodpoldrag milijuna hektara šuma jedva 350.000 m´´.


Ovim nepovoljnim odnošajima šumskoga gospodarstva odgovara
vrlo slabo razvijena pilarska i drvna industrija, koja
dakako u prvom redu radi pomanjkanja uredjenoga šumarstva,
prometila i t. d , nije u stanju podmiriti domaću potrebu na
rezanom i gradjevnom drvu.


U Srbiji imade samo četiri veća i sa modernina strojevima
i uredjajima obskrbljena pilarska poduzeća i to; 2 u Biogradu,
1 u Kopaoniku u južnoj Srbiji i 1 u Šabcu. Peto se poduzeće
nalazi u Užici, uu to je maleno i sa električnim pogonom.


Osim toga imade u čtavoj zemlji još oko 150 pilana na
vodu, koje su posve jednostavno sagradjene^ te koje nisu kadre
prirediti proizvode piljene robe niti u potrebnoj količini, a niti
glede dobrote ili kakvoće.


Da se uzmogne drvni potrošak u zemlji pokriti, mora se
godišnje oko 1 milijun m´ gradjevnoga drva iz inozemstva
uvesti, koji se potrošak najviše iz Austro-Ugarske namiče, a
taj vriedi oko 600 000 dinara.


Uz to se uveze znatna množina ogrevnoga i neizradjenoga


drva, tako da vriednost godišnjega uvoza poprečno oko 3 mi


lijona dinara iznosi, dok nasuprot izvoz tih d vnih sortimenla


samo oko 300.000 dinara iznosi, — dakle poprečno samo deseti


dio uvoza dosiže.


Akoprem uz ovakovo stanje stvari vlada želi i želiti mora,


da čim skorije temeljito preustrojstvo na polju šumarstva pre




ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 56 —


I


duzme, nije to mogla učiniti radi pomanjkanja novčanih sred


stava, dapače su u tom pogledu u novije doba poduzete radnje,


koje bi imale biti osnovkom za dalnji posao, zapele.


U godini 1908. jeste ministarstvo za poljoprivredu panovno


odredilo, da se radnje |oko izmjere šuma imaju nastaviti i


pospješiti, čime će se barem nakon njekoliko godina modi od


straniti sada vladajudi neuzdrživi odnošaji.


U skupini šumskih proizvoda pokazuje srbska statistika
za godinu 1908. vriednost čitavoga izvoza u Austrougarsku
sa 2,173.416 dinara (naprama 903.106 dinara u godini
1907.) Taj uvoz se odnosi na sliedede važnije vrsti: ogrievn o
drvo 4457 m" u vriednosti od 23.709 dinara (naprama 18.294 m^
u vriednosti od 96.485 dinara u godini 1907.). željezničk e
podvlak e 16.606 m^ i 29.083 q. u vriednosti od 1,283.352
dinara (prema 4433 m^ u vriednosti od 261.463 dinara g. 1907.);
orahovina 260 m^ i 1273 q. u vriednosti od 34.180 dinara
(prema 1053 m^il804 q u vriednosti od 59.121 dinar);
dužice 3128 m´ i 37.965 q. u vriednosti od 818.973 dinara´
naprama 18-88G q. u vriednosti od 346.224 dinara u g. 1907.


Prema austro-ugarskoj statistici je u g. 1908. tih proizvoda
iz Srbije u Austro-Ugarsku uvezeno: ogrievnog a
drva 19.964 q. za 21940 K, vrbe za pletenje kosara
707 q. za 16.968 K, hrastovoga gradjevnoga drva
8336 q. za 37.512 K, tvrdoga gradjevnoga drva
6230 q. za 29.904 K, drva za dužice 56.367 q. za


845.505 K, željezničkih podvlaka 208.634 q. za
876.262 K.
Šumskih proizvoda se je iz Austro-Ugarske u god. 1908.
izvezlo u Srbiju za 1,118.425 dinara (naprama 1,030.088 dinara
u godini 1907).


Od toga odpada: na ogrievno drvo 20.408 m^ u
vriednosti od 74.306 dinara (16 631 m^ u vriednosti od 82.084 dinara
u godini 1907.); dočim prema statistici Austro-Ugarske




ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 57 —


ua Lo drvo odpada lU2-7b9 q. u vriednoBti od 236.299 K;
gradjevnogH drva 8418 m^ u vriednosti od lGl.639 dinara
(5446 m´^ za 146.528 dinara g. 1907.); dočim prema austrougarskoj
statistici 48.634 q. u vriednosti od 226.5 77 K, a iz
Bosne 1746 m´ za 32.785 dinara. Priredjenoga gradjevnoga
drva 4382 q. u vriednosti od 44.455 dinara (626 m^
i 165 q. n vriednosti od 26,014 K), prema austro ugarskoj
statistici 385 q. u vriednosti od 23.485 K. Piljene robe


1073 m´ u vriednosti od 60.949 dinara (647 m´ i 2573 q. u


vriednosti od 58 170 dinara); letvica 3062 q. za 25.591 dinara;
dasak a (piljenica) 4103 m" i 29.301 q. u vriednosti
od 525.<»30 dinara (u godini 1907. letava i dasaka 32.194 m^
i 22.119 q. u vriednosti od 477 101 dinar); prema austro-ugarskoj
statistici 47.966 q. u vriednosti od 391.599 K. Kvebracho-
drva 2110 (]. u vriednosti od 22.891 dinar (1775 q.
za 17.834 dinara); prema austro-ugar. statistici, ne bijaše za
taj proizvod nikakovoga izvoza.


Monarkija je u velike udioničtvovala na uvozu svijuh vrstih
proizvoda iz drva, pri čemu je polučila uvozna vriednost od


702.202 dinar« (615,985 dinara g. 1907.) naprama sveukupnoj
uvoznoj vriednosti od 800.198 dinara (744 410 dinara u g. 1907).
Od drugih proizvodnih tržišta dolazi još samo Njemačka
u obzir sa 78.946 dinara (prema 108.831 dinara u god. 1907).
Pojedince je spomena vriedno: gradjevno i tvorivo
drv o 10.279 q. u vriednosti od 220.267 dinara (13.994 q.
za 293.323 dinara u g. 1907.) prema austro-ugarskoj statistici


47.837 m^ u vriednosti od 220.050 K. Druge proveniencije ne
dolaze u obzir. — Proizvodi iz mekoga drva 2264 q.
u vriednosti od 65.287 dinara 1433 q za 76.448 din. u g.
1907) iz Austro-Ugarske; a iz Njemačke 1006 q. u vriednosti
od 2.").624 dinara (598 q. za 41.998 dinara u godini 1907).
Proizvodi iz tvrdoga drva 1078 q. u vriednosti
od 131 598 dinara (961 q. za 120.424 dinara u g. 1907. —
Druge proveniencije i to iz Njemačka bijaše 114 q. u vriednosti
od 15.855 dinara (103 q. za 20.738 din. u g. 1907).


0




ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 58 —


Proizvode iz finoga drva uvezla je samo Austrougarska
i to 215 q. u vriednosti od 38.073 dinara (57 q,
za 7166 din. u g. 1907.), a isto tako fina drvna roba sa
rezbarijom, izradbom i mozaikom 303 q. u vriednosti
od 61.984 din. (96 q. za 18.281 din. u god. 1907).


Nadalje je uvezeno i to iz naše monarkije; pokudtv a
iz savijenoga drva 426 q, u vriednosti od 53.780 dinara;
prevučenoga pokudtva 84 q. u vriednosti od 22.401
dinar (56 q. za 29.126 dinara u godini 1907.), g a 1 a n t erijske
drvene robe 57 q. u vriednosti od 35.305 dinara
(31 q. za 17.078 dinara u godini 1907. — dočim iz
Njemačke 31 q. u vriednosti od 16.974 dinara (prema 19 q.
za 14.009 dinara u g. 1907.)


Iz netom navedenih statističkih podataka sliedi, da su nerazmjerno
velikom uvozu drvnih surovina iz susjednih zemalja
u kraljevinu Srbiju, unatoč njezinom velikom obilju šuma, krive
vrlo nesredjene šumsko-gospodarstvene i upravne prilike u
zemlji, a ta nesredjenost može poticati samo od nesredjenosti
samih političko-upravnih prilika zemlje, radi kojih je i čitavo
narodno gospodarstvo i blagostanje zemlje u njekom zastoju.


Nješto o prirastu u debljinu i visinu u
crnogoričnim šumama ,,Qorskoga kotara´´.


u šumama Gorskoga kotara (područje kr. kotarske oblasti
u Delnicama i Čabru) nalazi se u većem djelu zastupano drveče
sjene, a od crnogorice jela i omorika, te sada ved sasvim iznmiruda
tisa, koja je, kako je poznato, eminentno drvo sjene,


Za moj studij uzeo sam si jednu od najboljih stojbina
Gorskoga kotara, naime^ šumu zvanu ,Sungerski lug", gdje
sam prilike prirasta proučavao na mnogim oborenim stablima,
a uz to sam od činovnika vlastelinstva Brod-Grobnik (vlastničtvo
kneza Thurn-Taxisa), dobio mnogo podataka o prirastu
u šumama, koje leže u blizini mjesta Delnice.