DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 58 —


Proizvode iz finoga drva uvezla je samo Austrougarska
i to 215 q. u vriednosti od 38.073 dinara (57 q,
za 7166 din. u g. 1907.), a isto tako fina drvna roba sa
rezbarijom, izradbom i mozaikom 303 q. u vriednosti
od 61.984 din. (96 q. za 18.281 din. u god. 1907).


Nadalje je uvezeno i to iz naše monarkije; pokudtv a
iz savijenoga drva 426 q, u vriednosti od 53.780 dinara;
prevučenoga pokudtva 84 q. u vriednosti od 22.401
dinar (56 q. za 29.126 dinara u godini 1907.), g a 1 a n t erijske
drvene robe 57 q. u vriednosti od 35.305 dinara
(31 q. za 17.078 dinara u godini 1907. — dočim iz
Njemačke 31 q. u vriednosti od 16.974 dinara (prema 19 q.
za 14.009 dinara u g. 1907.)


Iz netom navedenih statističkih podataka sliedi, da su nerazmjerno
velikom uvozu drvnih surovina iz susjednih zemalja
u kraljevinu Srbiju, unatoč njezinom velikom obilju šuma, krive
vrlo nesredjene šumsko-gospodarstvene i upravne prilike u
zemlji, a ta nesredjenost može poticati samo od nesredjenosti
samih političko-upravnih prilika zemlje, radi kojih je i čitavo
narodno gospodarstvo i blagostanje zemlje u njekom zastoju.


Nješto o prirastu u debljinu i visinu u
crnogoričnim šumama ,,Qorskoga kotara´´.


u šumama Gorskoga kotara (područje kr. kotarske oblasti
u Delnicama i Čabru) nalazi se u većem djelu zastupano drveče
sjene, a od crnogorice jela i omorika, te sada ved sasvim iznmiruda
tisa, koja je, kako je poznato, eminentno drvo sjene,


Za moj studij uzeo sam si jednu od najboljih stojbina
Gorskoga kotara, naime^ šumu zvanu ,Sungerski lug", gdje
sam prilike prirasta proučavao na mnogim oborenim stablima,
a uz to sam od činovnika vlastelinstva Brod-Grobnik (vlastničtvo
kneza Thurn-Taxisa), dobio mnogo podataka o prirastu
u šumama, koje leže u blizini mjesta Delnice.




ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 21     <-- 21 -->        PDF

- 59


i*ouajprijt! moraui u kratko uavesti iiješto o geogaoetičkim
i biljno-geografskim prilikama ovih predjela Gorskoga kotara,


„Suugerski lug´ protegnuo se je izraedju Bitorajskog gorskog
sklopa i sklopa što ga tvori „Mrzla draga*, te leži na
plateaux-u pred Mrkopaljskim poljem.


Geološki je Sungerski lug karakteriziran gornjim Jurom i
tamnim vapnencima, koji se ali baš u ovom kraju nigdje osobito
ne ističu i to s razloga, što su oni pokriti diluvialnim
pieskom, na kojemu je opet naslaga 60—70 cm, liumosnog
tla. Za taj Sungerski lug moglo bi se skoro redi da je tresetnoga
značaja i to s razloga, što u njemu vidimo reprezentante
onih mahova i ostaloga bilja, koje susrećemo na tresetištima,
a k tonui mora i-te još uvažiti, da je ovaj kraj bogat na oborinama
(oko 2600 mm.), a humus se uslied niske temperature
(srednja godišnja temperatura iznaša 7" C.) ne može osušiti.


Usprkos toga, što je ovaj kraj bogat na oborinama, ne
vidimo nigdje živih vrela. Sve se naime atmosferske vode kao
i u cielom kraškom području, uslied nepropustnosti samoiga
tla, izgube u bezbrojnim uvalama, te se tek na sasvim drugim
udaljenim mjestima opet pojave.


Od spomenutoga predjela je sasvim različna bliža okolica
mjesta Delnice, koja se je protegla do rieke Kupe, koja ju sa
sjeverne strane omedjašuje. Karakteristika toga gorskoga pre
djela je skoro posvemašnje pomanjkanje kontinuirano se protežučih
dolina, te doline naliče većinom uvalama, ili imadu oblik
više ili manje udubljenih kotlova ili lievaka, što je medju inim
jedna od glavnijih značajka naših kraško-alpinskih predjela.
Delnički kraj spada u sjeverozapadni dio hrvatskog visočja, te
leži oko 8()0 ra. nad morem. U njemu se nalazi Drgomeljski
gorski sklop, u kojem se nalaze šume vlastelinstva Brod n/K.,
u kojima su po vlastelinskom šumarskom osoblju pravljene
studije 0 debljinskom prirastu crnogorice.


Geološki je taj kraj karakterisan dolnjim triasom, zatim
Verfenskim škriljevcera, Gutenšteinskim vapnencem i dolomitom
Cieli Gorski kotar je izrazito šumski predjel, te se jedino




ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 60 šumi
ima zahvaliti, da je zemlja zadržala Bvoju produktivnost,
jer ona je prepriečila da vode i vjetrovi nisu odnjeli, niti odnašaju
zemlju i humus, a time je opet omogudila, da i nadalje
šuma može uspješno uspjevati. S toga doista i vidimo tu krasnih
šuma i to djelomice čistih jelika ili čistih bukvika, ili
obje vrsti pomješane, dočim je omorika obično samo uštrkana.


Iznimku u tomu čini spomenuti ^Sungerski lug", u kojem
bukva dolazi samo sasvim sporadično, dok je omorika veoma
jako i to u istom razmjeru zastupana kao jela, te obje zajedno
čine veoma gusti sklop.


Kako smo ved napried spomenuli, jesu te obje vrsti drveče
sjene, a takovo drvede u mladosti ima manji prirast u visinu,
nego li drvede svjetla. Drvede sjene u mladosti ima više grmoliki
oblik, kojega jela zadrži do svoje 25, a bukva do 20." godine.
To nam je poznato iz svakdanje prakse, a dade se i sasvim
dobro biološki raztumačiti. Mlada naime biljka, a osobito
ona sjene, mora čim više asimilatornih organa producirati ako
se hode u borbi za opstanak uzdržati. Kasnije ali, naime kada
je u toj borbi pobjedila, što kod jele nastupa obično oko 20
godine, digne se njezin prirast u visinu veoma naglo.


Sasvim drugačije je to kod drveda svjetla (bor, breza, ariš),
koje ved iza trede godine intenzivno u visinu rastu, te u 12. —15.
godini svoj maksimum postigne, nakon koje dobe mu prirast
u visinu naglo pada i to uslied prevelikoga intenziteta svjetla.


Iz toga gliedi da kulminacija tekudeg godišnjeg prirasta
puno prije nastupa kod drveda svietla, nego li kod drveda
sjene, a pogotovo onda, kada se potonje spomenuto drvede
uzgaja u prieborno j šumi. Sasvim je naravno da ovaj prirast
na boljim stojbinama još prije kulminira, nego na lošima


Za proučavanje raznih vrstih prirasta (u visinu i debljinu)


je osobito zahvalan objekt spomenuti Sungerski lug. To je


prieborna šuma u popriečnoj starosti od kakovih 120 godina


(u koliko se naime u opće može govoriti o starosti u priebornoj


šumi). Svi debljinski razredi nisu u njoj zastupani, najviše


ima stabala od 50—60 cm., slabije su zastupani debljinski




ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 23     <-- 23 -->        PDF

- 61 —
razredi od 20-4 0 cm., dočim onaj od 40—50 cm, skoro sasvim
manjka.


Na temelju u toj šumi preduzetili iztraživanja našao sam,
da jela do svoje 40. godine vrlo slab prirast u visinu imade,
nu nakon toga se prirast naglo digne, te svoju kulminaciju
postigne posije 100. godine.


Sasvim je naravno da i prirast u debljinu kod ovakovih
vrsti drveda (a osobito u prieboruim sumama), mnogo ovisi o
prirastu u visinu. Dok su naime stabla pod gustim sklopom,
jedva oO. dio svietla pada na krošnje, pa je i sasvim naravno
phjsiološki njegov učinak slabiji t. j . prirast u debljinu je minimalan,
čim se ali okolišna za sječu dozrela stabla posjeku,
te se preostala stabla srednjih debljiuskili razreda dignu naglo
u visinu, pada na njihove krošnje još jedan puta tolika množina
svietla, uslied Česa se i prirast u debljinu povećava.


Tako vidimo u Sungerskom lugu da stabla do svoje
36.—40. godine imadu jedva 0 3 cm., a često i manji popriečni
godišnji debljinski prirast, dok se taj prirast kasnije na 0*8 cm.,
a u mnogim slučajevima i na 1-3 cm. podigne.


Prirast u debljinu kulminira u 110. godini, nakon koje
dobe ali naglo pada. Popriečna visina u toj dobi od 110 godina
je u Sungerskom lugu 38 m. a prsni promjer 77 cm.
Takav prirast jedva da se još u kojoj jelovoj sastojini naše
domovine nadi može.


Stabla ovakovoga promjera (77 cm.) imadu oko 6 m^
gradje, a oko 2 m^ odpada na panj i krošnju — dakle cijelokupna
kubatura iznaša 8 kub. metara.


Sasvim drugačije su prilike u šumama spomenutoga Drgomeljskoga
gorskoga sklopa.


Stabla sa prsnim promjerom 30 39 cm. imadu popriečni
godišnji prirast od 0"58 cm., ona od 40 49 cm. imadu
0"61 cm., a ona od 50 — 69 cm. prsnoga promjera imaju
popriečni godišnji prirast u debljinu od 0"63 cm. ;


Popriečni dakle godišnji prirast u debljinu bio bi kod
stabala od 30—69 cm. prsnoga promjera 0*61 cm., te je stoga




ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 62 —


kod vlastelinstva Thurn-Taxi8 po novoj odredbi naloženo, da
se u priebornim crnogoričnim šumama smiju sjeći stabla tek
od minimalnog prsnog promjera od 60 cm., dok su se do sada
za sječu obilježivala ved stabla od 50 cm.


U Sungerskom lugu vidimo da je popriečtii godišnji prirast
od 1. 110. godina 0-7 m´^ da je dakle za 1 mm. vedi*) od
najboljih gtojbina što ih posjeduje vlastelinstvo Thurn-Taxisa.


ledan od najvažnijih razloga biti će taj, što kako je prije
spomenuto, jedna i druga vrat (t. j . omorika i jela) vole prilično
vlažno tlo, kakovo se u Sungerskom lugu i nalazi, dok
su obronci Drgomeljakoga sklopa po svojoj konfiguraciji, a i
fo položaju prema vladajudem vjetru (buri) izvrgnuti izsusenju
tla. Osim toga će biti razlog još i to, što u Drgomeljskim sumama
uz jelu dolazi u smjesi i bukva, koja odved dugo drži
jelu u zasjeni tako, da ona tek iza 50. godine slobodnu krošnju,
a po tom i veću množinu svjetla dobiva. A. Kauders.


Kultiviranje hrv. krasa.


Još nješto 0 postanku krasa, te o izgledu i plodovitosti
geologijskih slojeva hrv. krasa.


U mojoj razpravi „Pošumljenje krasa", koja je otisnuta u


broju 1—3. „Šumar, lista* od g. 1909. nabacio sam njekoliko


misli 0 postanku krasa, koje KU bile oprečne dosadanjim nazo


rima 0 tomu predmetu.


Pošto sam u jeseni prošle godine bio od kr. zem vlade


izaslan u ličko-krbavsku županiju, da pomno proučim prilike


na krasu, uspjelo mi je tamo što šta opaziti, pak si smatram


*) Ovo, zatim zaključak u pređiflu(^oj alineji, te njeki ostali zaključci i tvrdnje
nisu dovoljno obrailoženi i dokazani, nn zato ipak tii raspravicii donosimo r.ado i to
g razloga, što ko´´ nas prieborne šume igraj« sada, a igr.-iti ie i ii doglednoj budućnosti
veliku ulogu i važnost, pak kako se je kod nas modernom i svrsi shodnom
uredjenju tib Suma tek u novije doba počela posvećivati veča važnost, moramo sa
veseljem pozdiaviti svaku raspravu, koja o tomu pitanju raspravlja. Uredničtvo.