DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 23     <-- 23 -->        PDF

- 61 —
razredi od 20-4 0 cm., dočim onaj od 40—50 cm, skoro sasvim
manjka.


Na temelju u toj šumi preduzetili iztraživanja našao sam,
da jela do svoje 40. godine vrlo slab prirast u visinu imade,
nu nakon toga se prirast naglo digne, te svoju kulminaciju
postigne posije 100. godine.


Sasvim je naravno da i prirast u debljinu kod ovakovih
vrsti drveda (a osobito u prieboruim sumama), mnogo ovisi o
prirastu u visinu. Dok su naime stabla pod gustim sklopom,
jedva oO. dio svietla pada na krošnje, pa je i sasvim naravno
phjsiološki njegov učinak slabiji t. j . prirast u debljinu je minimalan,
čim se ali okolišna za sječu dozrela stabla posjeku,
te se preostala stabla srednjih debljiuskili razreda dignu naglo
u visinu, pada na njihove krošnje još jedan puta tolika množina
svietla, uslied Česa se i prirast u debljinu povećava.


Tako vidimo u Sungerskom lugu da stabla do svoje
36.—40. godine imadu jedva 0 3 cm., a često i manji popriečni
godišnji debljinski prirast, dok se taj prirast kasnije na 0*8 cm.,
a u mnogim slučajevima i na 1-3 cm. podigne.


Prirast u debljinu kulminira u 110. godini, nakon koje
dobe ali naglo pada. Popriečna visina u toj dobi od 110 godina
je u Sungerskom lugu 38 m. a prsni promjer 77 cm.
Takav prirast jedva da se još u kojoj jelovoj sastojini naše
domovine nadi može.


Stabla ovakovoga promjera (77 cm.) imadu oko 6 m^
gradje, a oko 2 m^ odpada na panj i krošnju — dakle cijelokupna
kubatura iznaša 8 kub. metara.


Sasvim drugačije su prilike u šumama spomenutoga Drgomeljskoga
gorskoga sklopa.


Stabla sa prsnim promjerom 30 39 cm. imadu popriečni
godišnji prirast od 0"58 cm., ona od 40 49 cm. imadu
0"61 cm., a ona od 50 — 69 cm. prsnoga promjera imaju
popriečni godišnji prirast u debljinu od 0"63 cm. ;


Popriečni dakle godišnji prirast u debljinu bio bi kod
stabala od 30—69 cm. prsnoga promjera 0*61 cm., te je stoga