DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 62 —


kod vlastelinstva Thurn-Taxi8 po novoj odredbi naloženo, da
se u priebornim crnogoričnim šumama smiju sjeći stabla tek
od minimalnog prsnog promjera od 60 cm., dok su se do sada
za sječu obilježivala ved stabla od 50 cm.


U Sungerskom lugu vidimo da je popriečtii godišnji prirast
od 1. 110. godina 0-7 m´^ da je dakle za 1 mm. vedi*) od
najboljih gtojbina što ih posjeduje vlastelinstvo Thurn-Taxisa.


ledan od najvažnijih razloga biti će taj, što kako je prije
spomenuto, jedna i druga vrat (t. j . omorika i jela) vole prilično
vlažno tlo, kakovo se u Sungerskom lugu i nalazi, dok
su obronci Drgomeljakoga sklopa po svojoj konfiguraciji, a i
fo položaju prema vladajudem vjetru (buri) izvrgnuti izsusenju
tla. Osim toga će biti razlog još i to, što u Drgomeljskim sumama
uz jelu dolazi u smjesi i bukva, koja odved dugo drži
jelu u zasjeni tako, da ona tek iza 50. godine slobodnu krošnju,
a po tom i veću množinu svjetla dobiva. A. Kauders.


Kultiviranje hrv. krasa.


Još nješto 0 postanku krasa, te o izgledu i plodovitosti
geologijskih slojeva hrv. krasa.


U mojoj razpravi „Pošumljenje krasa", koja je otisnuta u


broju 1—3. „Šumar, lista* od g. 1909. nabacio sam njekoliko


misli 0 postanku krasa, koje KU bile oprečne dosadanjim nazo


rima 0 tomu predmetu.


Pošto sam u jeseni prošle godine bio od kr. zem vlade


izaslan u ličko-krbavsku županiju, da pomno proučim prilike


na krasu, uspjelo mi je tamo što šta opaziti, pak si smatram


*) Ovo, zatim zaključak u pređiflu(^oj alineji, te njeki ostali zaključci i tvrdnje
nisu dovoljno obrailoženi i dokazani, nn zato ipak tii raspravicii donosimo r.ado i to
g razloga, što ko´´ nas prieborne šume igraj« sada, a igr.-iti ie i ii doglednoj budućnosti
veliku ulogu i važnost, pak kako se je kod nas modernom i svrsi shodnom
uredjenju tib Suma tek u novije doba počela posvećivati veča važnost, moramo sa
veseljem pozdiaviti svaku raspravu, koja o tomu pitanju raspravlja. Uredničtvo.