DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 34     <-- 34 -->        PDF

~ 72 —


i nakon stoljeća, pukotine izpuniti ođpu´lciraa. svoga, lišća, te
svojom zaštitom omogućiti razvoj mahovine i trave u njima, te
tako stvoriti crnicu zemlju, na kojoj će sve ´.ispjevati.


Za to ali treba vremena, a mi treba da odmah radimo,
pak 8 toga možemo uzeti u obzir samo »sadanjn plodnost«
pojedinih kraških slojeva


Izpitamo li pako glavne kraške slojeve na plodnost i mogućnost
njihova kultiviranja, to ćemo naći:


a) Sloj 1. ili f 0 r m a c i i a t r i a s a i j u r e*.


a 1) Trias . Zastupan je debelom skupinom slojeva donjeg,
srednjeg i gornjeg triasa. Donji trias sastoji iz raznih crvenih,
žutih i zelenkastih škriljevaca i pješčenjaka, vrlo je razprostranjen,
a trošenjem daje dobru plodnu zemljn (Werfenski
škriljevci).


Srednji trias sastoji iz dolomita i vapnenca, na kojemu
opet leže crveni lapor, škriljevci i pješčenjaci t. zv. Raiblnaslaga
gornjeg triasa. Na potonjima leži često svjetlosivi dolomit
i bjeli vapnenac.


a 2) Jura . Ona tvori bilo Velebita, koje je dosta široko,
a sastoji iz tamno sivog kamenja. U tom kamenju ima uloženog
dolomita i bituminoznih škriljevaca. Zatim ima vapnenaca
i dolomita, koje opet pokrivaju laporni vapnenci i sivocrvenkasti
lapori. Iza toga opet dolaze slojevi crnih vapnenaca
i dolomita. Kako se iz toga vidi većina slojeva jure i triasa
jest sama po sebi plodna. Dapače i isti vapnenci jesu tako
žilama crvene ilovače protkani, da se na sve strane razpadaju
u krs pomješan sa crvenom zemljom i tako stvaraju plodno tlo.


Gdje slučajno u vapnencima nema puno žila, tamo oni
kao masivne litice strše u vis, no ipak izmedju tih litica ima
puno plodne zemlje. Pukotine izmedju litica jesu često puta
zatrpane zemljom, koju je voda iz više ležećih plodnih naslaga
sanjela.


Jedino tamo, gdje nad vrlo nagnutima pločastima vapnencima
neima plodnih naslaga, izpere voda zemlju iz pukotina, te
ti vapnenci izgledaju na oko neplodni.


* Skraćeno prikazano po prof. Kochu „Opis geološke karte Carlopago-Jablanac
Zagreb ISOe."