DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 36     <-- 36 -->        PDF

- 74


žaje, jer se vlastitim njegovim trošenjem nikakva zemlja stvoriti
ne može.


Razpucani vapnenac toga sloja tvori mrtvi neprohodni
predjel od milijona šiljaka, na kojemu se tako rekud niti crvi
nezadržavaju, jer ni za njih na njima hrane neima.


To je onaj strahotni kras, koji prvi u oči upada putnicima
u hrvat. Primorju, naročito u okolici Jablanca.


Taj kras bi jedva mogli pošumiti milijonima, kojima su
pošumili pustu okolicu Moute Carla, ali naša sredstva dostatna
nisu za ogromne izdatke, koji bi za pošumljenje toga predjela
nuždni bili.


Njih de možebiti pošumiti sama narav nakon stoljeda,
kada im možda bude sva okolica drvljem obraštena, te kako
sam to naprvo spomenuo, ako okolno drvede svojim odpadcima
bude pukotine vapnenca zatrpalo.


Sloj 4. ili sloj eocenskih pješčenjaka.


Taj sloj je plodan, no ima ga malo i to u uvalama. Mora
da je more ili kratko vrieme potapalo onaj kraj u eocensko
doba, ili je bilo vrlo plitko kad je naslaga pješčenjaka tako
tanka. Svi vrtovi i vinogradi u hrv. Primorju zahvaljuju svoj
postanak i obstanak tome sloju.


Osim tih eocenskih pješčenjaka ima na krasu i eocenskog
vapnenca, koji je takodjer plodan, kako nam to Vinodol svojim
zelenilom pokazuje.


Sloj 5. konačno su diluvi jalne i aluvijalne na


slage. To su naslage pjeska, prudja, ilovače, crljenice i crnice.


Plodni u ravnici ležeći djelovi tih naslaga nas ne intere


siraju.


Naprotiv pako moramo obratiti svoju pažnju strmim stra


nama naplavine ilovače, pieska i oblučaka sverfenskih slojeva,


u kojima uslied oborina vrlo lahko nastaju bujična korita i


opuzine. Zatim moramo obratiti pažnju naslagama šljunka i


pržine (letećeg pieska), te vrlo slabo plodnog vrištinskog tla.


U Primorju, naročito u koritu predpotopnih bujica ima


dosta krupnoga krša kao i sitnoga, kojega narod zove piesak.