DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1910 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 104 liesa, koji vriedi 120" kruna, smio bi ovlaštenik C a jednakom (30 godišnjem) razdoblju na svoju *[ie dobiti 25 m´ vriednih 300 kruna, a kad tamo on je koristeći se postojedora nepravednom ustanovom § 19. pravilnika, te zato jer je dvaput pogorio i napokon jer mu je kuda pukim slučajem veda, nadaren po dvaputa sa 60 m^ vriednih 720 kruna — do6im je četiri pata jači ovlaštenik D jer mu je kuda manja i jer je samo jedanput pogorio, dobio lies samo jeđanputa i to 18 m° vriednih 336 kruna, gdje je evidentno, da bi prama ovlašteniku C morao dobiti 4X720^2880 kruna, dakle da je za 2880—336= okruglo za 2500 kruna prikraden! Et hoc — u novom pravilniku — meminisse jubavit! Prije nego li nam je upravnik poslao svoj na snagu stupivši, bez sporazuma sa šumarom sastavljeni pravilnik, običavalo se je ovlašteniku u ime kudaog liesa doznačivati samo gornju (krovnu) gradju, — sada ali po pravilniku moramo doznačivati svukoliku kudnu gradju bez obzira na to, da li u šumi dotične zemlj. zajednice ima dovoljnoga pokrida i za samu gornju — a kamo li još i za doljnju gradju? Očevidno dakle iz svega toga sliedi, da je sastavljač pravilnika, prije nego li je išao ma isto radi gradjevnog liesa normirati, prije svega trebao saslušati šumara (ili još bolje njemu predati sav taj posao), a zatim ustanoviti: a) koliko šuma godimice u obde producira gradjevne drvarije; b) kolika potreba na stanoviti alikvotni dio ovlašteničtva i za stanovit o razdoblje u istinu postoji; i c) koliko se prema faktičnom dohodku šume m 0 ž e udovoljiti faktičnoj potrebi. Iz ovih podataka reproducirana, te tada što točnije precizirana, te u pravilnik uvrštena ustanova, bila bi ne samo pravedna, ved i jedina svrsishodna, te se nebi kao do sada (prije pravilnika i nakon njega) zbivale kojekakve nepravilnosti i prikradivanja. Prema svemu tomu trebalo bi primjerice zemljištnu zajednicu N. obzirom na gradjevnu drvariju urediti ovako: |