DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1910 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 128 - Za naše svrhe nije od važnosti da istražujemo, lioji su sve uzroci u davnoj prošlosti utjecali na uništavanje nekadašnjih šuma kraških i na ogoledivanja, koja su stim u savezu nastala. Nema sumnje, da se šumom može najbolje očuvati i poboljšati tlo, ali se ipak ne može — kako Wes8ely ispravno veli — tvrditi, da je samom sječom šume, koja je uz to bila u prastarom obliku t. j . stabla od najmladje do prastare dobi, mogla pustoš nastati, jer se je posječena šuma mogla reproduktivnom snagom ponovno podidi, da -se nije činilo ono, što se i danas čini, t. j . da se nije neograničenom pašom uništavao ne samo svaki izbojak već i sama supstancija tla. Kraški krajevi već po terenskim prilikama nijesu prikladni ni za jednu drugu gospodarsku granu osim za stočarstvo Nestašica zemljišta, prikladnog za intenzivno gospodarstvo, teško obradjivanje, te konačno nestašica bilo kakve industrije i drugih privrednih grana, sile kraškog seljaka, da se isključivo stočarstvom bavi. Dakle ved naravni uvjeti isključivo upućuju gospodarstvo na stočarstvo. Naš krajišnik je osim toga na taj gospodarski život bio upučen i kao vojnik, koji je uvjek stajao na mrtvoj straži, te je morao svaki čas biti spreman da napusti svoje ognjište. Uz takove prilike nije mogao stediti i čuvati zajedničku imovinu. I kod najnaprednijih naroda nije razvijen smisao za čuvanje zajedničke imovine, već svaki nastoji, da se što više okoristi zajedničkom imovinom. Pa kako bi se taj smisao mogao jače razviti kod Krajišnika, koji do razvojačenja Krajine nije niti utjecao na zajedničke, općinske poslove, već je stajao pod tutorstvom vojničke oblasti. Življi interes za poslove općina nije se mogao razviti niti stoga, što su se općine, koje su bile sastavljene iz raštrkanih sela i zaselaka, protezale na daleko i široko, dok su komunikacije bile a i sada su dosta slabe. |