DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1910 str. 22     <-- 22 -->        PDF

~ 140 —


zete od posumljenja, te de i nadalje ostati pašnjaci. Meliorira


r^jern i uredjeajem načina uživanja na tim pašnjacima ima se


.uz ostale mjere, namjenjene podizanju opdeg blagostanja, na


maknuti gubitak površine koja je izlucena za pošumljenje.


Zakon se dakle nebi imao ticati samo po


sumljenja krasa, ved i uredjenjakraskihpaš


n j a k a.


Prije nego prijedjemo na raspravljanje o tom, kako se


imaju pašnjaci urediti i podići u vrijednosti, moramo spome


nuti još jedno sredstvo, koje je kadro pripomoći akciju oko


saniranja prilika na krasu, a to je oporezovanje kraškog zem


ljišta. U vedini država je tacno fiksirano, koji katastralni čisti


prihod mora odbacivati zemljište, da se može smatrati produk


tivnim i porezu podvrženim, ili kod koje se najniže granice


prihoda smatra zemljište neplodnim.


Kod nas se kao pustoš i neplodno tlo smatraju samo ona


zemljišta, koja baš nikakav prihod ne odbacuju i koja se ni


kakvim mjerama ne mogu načiniti prikladnima za kulturu.


Za zemljišta, koja na godinu daju samo 4 fil. katastralnog


čistog prihoda po rali, plada se porez kod nas. Svi pašnjaci


najnižeg razreda u procjenbetum kotarima: Gračac, Gospid,


Korenica, Otočac (ovamo spada i polit, kotar Senj) i Rijeka


(ovamo spadaju polit, kotari Sušak i Cirkvenica). daju kata


stralni čisti prihod od 4 fil. ua goditi u, a šume najnižeg raz


reda 8 fil.; u riječkom procjenbenom kotaru i šume najnižeg


razreda daju katastr. čisti prihod od 4 fil.


U Njemačkoj iznosi minimum čistog prihoda 1 M 12 pf;


sva ostala zemljišta, koja daju manji Čisti prihod računaju se


u neplodna zemljišta, koja su prosta od poreza


Kad bi se kod nas uzelo isto mjerilo, tad bi u epomenu,
tim procjetibenim kotarima bili od poreza prosti svi pašnjaci,
: izuzev dva najviša razreda u riječkom procjenbenom kotaru.


Isto tako bi bile proste od poreza i sve šume posljednjih pet,


u nekim procjenbenim kotarima šest, a u nekim i stdam raz


reda.