DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1910 str. 3     <-- 3 -->        PDF

BROJ 4. U ZAGREBU 1. TRAVNJA 1910. GOD. XXXIV.


ŠUMARSKI LIST


Pretplat a za nečlanove K 12 na godinu. — Članovi šumar, družtva dobivaju list bezplatno


— Članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajuće K 20. — Za redovite
članove I. razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za
»Šum. list« K 4 u ime preplate. — »Lugarski viestnik« dobivaju članovi lugari badava. Pojedini
broj »Šum. lista« stoji 1 K. Članarinu i pretplatu na list prima predsjeđničtvo družtva.
Uvrstbina za oglase: za 1 stranicu 16 K; za ^/j stranice 9 K; za ´/» stranice 7 K
V4 stranice 6 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust.


Zakon o pošumljenju krasa.


Napisao Stevan Petrović, kr. zem. šum. nadzornik.


Lijepi nasadi, koji su u novije doba podignuti na krasu,
dokazuju u dovoljnoj mjeri, da je pošumljenje krasa u tehničkom
pravcu riješeno, i da je samo pitanje novca i vremena,
kad bi se cijeli kras mogao ponovno zazelenjeti.


Premda nam nije zadada, da pišemo o tehničkom radu
kod pošumljenja krasa, ipak držimo, da se ne udaljujemo od predmeta,
0 kojem raspravljamo, — jer je od važnosti za zakon o
pošumljenju krasa — ako istaknemo, da se taj rad krede u dva
smjera. U toplijim krajevima, u kojima se nalaze obršteni i zakržljali
ostaci nekadašnjih šuma (grmovi i šikare) mogu se
jednostavno strogom zabranom sječe i paše u takovim mjestima
u kratkom vremenu podidi dosta lijepe šume


Sasvim ogoljela zemljišta pošumljuju se pretežno dvogodišnjim
crnim borom, koji najbolje odolijeva najubitačnijim
elementima na krasu, a to su: žega i bura


Nu borove kulture imaju samo privremen značaj, da poprave
tlo, i da se pod njihovom zaštitom uzgoji bolja i vrednija
vrst drveća. Samo na glavicama i hrptima, uopde na
eksponiranim mjestima imaju borovi nasadi trajno značenje, jer
služe kao zaštitni plašt. Na takovim mjestima valja borova
stabla uzdržati do najviše dobi te onda naravnim načinom pomladiti
sastoji ne u oplodnom ili prijebornom sjeku, jer crni bor
podnosi stanoviti stepen zasjenjivanja.