DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1910 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 181 —


paši i na krmi. Iz toga proizlazi, da de pretežni dio i nadalje
ostati kao pašnjak, a neće se modi ili smjeti meliorirati, jer
bi svako poboljšanje pašnjaka značilo učvršćenje prividnog ser
vituta (žitelja s lijeve obale Zrmanje), pošto se taj servitut
može stegnuti i dokinuti samo u onom slučaju, ako se na pašnjacima
nebi moglo više blaga prehraniti nego
li to odgovara realnom servitutu žitelja s desne obale Zrmanje.


Melioriranjem i poboljšanjem pašnjaka bi se dakle učvrstio
servitut žitelja s lijeve obale Zrmanje, jer bi se povećala produkcija
trave i paše, a da se od ovlaštenika, koji bi odatle
samo korist crpli, nebi mogao nikakav prinos zahtjevati, jer o
tom nije ništa ugovoreno, a gradjanski zakon odredjuje, da
vlasnik servitutnog zemljišta nema prava u takove svrhe tražiti
nikakove odštete.


Prema tome, dok gospićki ugovor bude na snazi stajao
neće se moći ništa učiniti, da se podigne vrijednost dalmatinskih
pašnjaka u Lici.


Velimo, dok bude na snazi stajao, jer smo dobrotom đr.
Brezinšćaka saznali, da se kani pristupiti reviziji gospićkog
ugovora, kako bi se odstranili oni nedostaci, koje Ličani teško
podnose. To je tim nužnije provesti, što je pravo Ličana na
servitutnim pašnjacima u Dalmaciji i tako sasvim iluzorno.


Na kraju ove razpravice moramo nekoliko riječi dodati o
šumsko-tehničkom osoblju, koje će provoditi radnje oko kultiviranja
krasa. Taj rad iziskuje poseban studij, jer bi počinjene
pogrješke mogle imati teških posljedica.


Stoga je potrebno, da se taj posao povjeri ljudima, koji
imaju spreme i ljubavi za nj. Wessely je predlagao, da se
ustroji poseban pododsjek, koji će rukovoditi i odlučivati u
svim poslovima na krasu.


Da se za taj rad odgoje valjani činovnici, bilo bi obzirom
na činjenicu, da blizu V^ cijele Hrvatske i Slavonije spada
kraškoj formaciji, nužno, da se pošumljenje i kultiviranje krasa
predaje na šum. akademiji kao obvezan predmet, jer bi se tim
najbolje rasprostiralo znanje o krasu, a pojedinci ne bi morali
sami stjecati znanje i iskustvo u tom.