DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1910 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 185 — Za postignuće jačega i u obće naravnijega razvoja takovih bukovih gustišta bezdvojbeno bi rano, te po mogućnosti opetovano pročišćenje u vremenu prije prvoga proredjivanja, bilo upravo blagodat za te mladike, makar se dobivenim materijalom troškovi i nebi pokrili. Mora se najme misliti i na to, da de korist, koju demo imati od živahnijega prirasta te ojačanja onih stabalaca, koja de svaki put iza čišdenja preostati, prouzročene troškove po nješto opet izravnati. Sadanje višje ciene bukovoga drva (željezničke podvlake, bačve, pokudtvo, kalupi za obudu i t. d.) takodjer opravdavaju vede gojitbene troškove. Bukva je stupila u red tehnički uporabivih vrsti drva , tako da pri dobrim prometnim prilikama i na boljim etojbinama ne de ved biti potrebno, da iz financijalnoga gledišta, druge koje koristne vrsti drveda uštrkavamo u bukove sastojine. Stari majstor Cotta je bio prvi, koji je u godini 1828. izašlom 4. izdanju svojega djela »Amveisung zum Waldbau« str. 106. zagovarao čišdenje miadika kao sredstvo, koje rast unapredjuje, nu on je to samo preporučivao, nu nije faktičnim izvedbama podkriepio. Ja du ovdje samo kao u opazci spomenuti, kako je napomenuti pisac želio, da se pravo proredjivanje za pravo jače provadja, nego li je do tada običajno bilo. To proizlazi iz njegovoga god. 1817. izašloga 2. izdanja djela »Anweisung zum Waldbau«-, u kojemu se on u § 57. sa naslovom: »Regeln bei den Durchforstungen« (Pravila proredjivanja) na sliedeči način izjavljuje: »Kod običnoga šumskoga gospodarstva mora se kod proredjivanja na sliededa pravila paziti: Zapravo imaju se samo potištena stabla od one vrsti drva, koja se želi odgojiti, izvaditi; ako pako dva stabla posve blizu jedno drugoga stoje, to se mora najslabije izvaditi, i ako nije potišteno. *» |