DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1910 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 188 — Osim toga bi sliededi maleni pokusi Čupanja ili izrezivanja u posve ranoj dobi bili zanimivi. Na njekim pokusnim plohama preostavile bi se mjestimice biljke u 8nopi(^ima (Biischeln) od 3 — 5 komada, odnosno na veoma malim, oko 15 cm^ velikim krpama (Platzen), slično kao kod sadnje busenom, a u udaljenosti snopića i krpa od poprilici 1—2 m. U medjuprostorima bi biljke ostavili osamljene onako, kako je to već rečeno. Taj postupak se temelji na tome, sto se sadnja u snopićima (Biisclielpflanzung) kao za bukvu vrlo prikladna sa njekili strana veoma preporuča. (Heyer-Hess, »Waldbau«, 5. AuH. II. Bd., S. 54). Time, što su biljke u medjuprostorima progaljeae, može se računati i na snažniji razvoj biljka, koje se nalaze u snopićima i u hrpama na krpicama. Kod kasnije izvesti se imajućega prvoga pravoga p r 0 č i š ć i V a n j a imale bi se biljke, koje se nalaze u snopićima i na krpama, smanjiti do na jednu, koja bi imala preostati. Na tlu šarenoga pjesčenika, u kojem ne ima dovoljno vapna, te na tlu sa surovim humusom, mogao bi se istodobno izvesti pokus i sa vapnenim gnojenjem. Po dr. Helbigu zahtjeva bukva mnogo vapna u tlu (Heyer- Hess »Waldbau« 5. izd. II. sv. str. 54., gdje se osvrće na jednu raspravu dr. Helbiga pod naslovom „Kalkdiingung in Buchensamenschlagea. Forstwis8enschaftl. Zentralblatt v. 1902. S. 120). 2) Sada nam se stavlja pitanje: Kada se mora zapravo prvo pročišćenje bukovih mladika i sjetvenika preduzeti? Odgovor većine šumara možda bi glasio: Cim prije ! U pomanjkanju iskustva smjelo bi se preporučiti, da se spomenuto čišćenje preuzme već brzo iza dovršene sječe, kada je samonik 1—1*5 m. visok, a star možda 10—12 godina. Kod tako malene visine biljka ladnje se lakše izvadjaju nego li kasnije, a ujedno se već mogu razabrati jača stabalca koja bi se imala predbježno ostaviti. |