DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1910 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 196 —


c) Kod gjurgjevačke imovne obćine: šunara Matiju Grdinie a
nadšumarom — procjeniteljem u IX. čin. razredu, a šumarske pristave
Milivoja Kreča, Josipa Š ustića i Levina Heisinger a šumarima u X.
čin. razredu.


Antun Jančikovi ć šumar grada Požege, imenovan je gradskim
nadšumarom u IX. čin. razredu.


Iz upravne prakse.


K tumačenju zakona od 8. januara 1876. o plaćanju prireza po
imovnim obćinama te § 9. zakona od 21. juna 1895. ob ustroju gradskiii
obćina u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji.


Cesta V.—S.—T. u duljini od 5"8 kilometara pala je u područje
grada K. kad je upravna obćina Š. pripojena građu K.
Kr. zemalj. vlada, odio za unutarnje poslove, opetovano je riešila,
da su tu cestu dužni uzdržavati žitelji bivše upravne obćine Š.
Gradsko poglavarstvo odlukom od U. februara od 190b.br. 1910.
odredilo je, koliko pojedini žitelj ima u novcu doprinjeti za tu cestu.


Medju njima pozvalo je i šumsko-gospodarstveni ured imovne obćine,
da doprinese 164 K 45 fli. za posjed, kojega ima sada u području
grada K., a prije u području upravne obćine Š.


Gospodarstveni ured imovne obćine uložio je proti toj odluci utok
na kr. županijsku oblast^ pozivajući se na zakon od 8. januara 1876.
glede plaćanja prireza po imovnim obćinama, po kojem nisu dužne
ništa doprinašati za uzdržavanje cesta.


Kr. županijska oblast rješitbom od 18. aprila 1909. br. B, 2457—4.
potvrdila je u cjelosti odluku gradskoga poglavarstva i to iz razloga :


Rješidbom kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove od 29. do
cembra 1904. br. 52.181, za tim od 31. maja 1095. br. 36 316, odnosno
od 28. decembra 1908. br. 68.536, konačno je rješeno, da šu žitelji
bivše obćine Š , koji su pripojeni gradu K., dužni uzdržavati upitnu
cestu.


Ovi su žitelji pripojenjem građu K. posve izjednačeni u javnopravnom
pogledu sa gradjanima K. te se njihova prava i dužnosti imadu
prosudjivati po zakonu od 21. juna 1895. ob ustroju grad?kih obćina u
kraljevinah Hrvatskoj i S´avoniji


Imovna obćina Š kao juristička osoba po § 9. navedenoga zakona
obćinar je gradske obćine K., pa je stoga dužna po § 22. spomenutoga
zakona nositi razmjerno obćinske terete.


Prigovor gospodarskoga ureda imovne obćine, da je imovna obćina
po § 5. zakona od 8. januara 1876. osim školskog i obćinskoga nameta
prosta svakog drugoga nameta ili prireza, ne može se uvažiti, jer spomenuti
§ 22. gradskoga zakona ne čini nikakove razlike medju obćinarima
glede nošenja tereta, niti koga izuzimlje od tih tereta.


Napokon zakon od 8. januara 1876. o prirezu, što ima od državnih
i obćinskih šuma po hrvatsko-slavonskoj Krajini platiti za pučke učione
i obćine, ne može se protegnuti na područje grada K., jer naredba kr.
zem, vlade, odjela za unutarnje poslove, od .´SO. oktobra 1902. br. 85 917,
kojom se razširuje teritorijalni obseg grada K. utjelovljenjem upravne
obćine S. i B. ne spominje, kako to čini zakon od 15. aprila 1897.,




ŠUMARSKI LIST 5/1910 str. 39     <-- 39 -->        PDF

- 197 ~
kojim se zakonski članak XVI.: 1870. ob uredjenju obćina proteže i na
krajiško područje: „da ovim ostaju netaknute ustanove zakona od


8. januara 1876. glede plaćanja prireza po imovnim obćinama*.
Povodom utoka gospodarstvenoga ureda imovne obćine S., izdala
je kr. zem. vlada, odio za unutarnje poslove, odpisom od 9. augusta 1909.
br. 29.724 sliedeću vrhovnu riešidbu:


Utok gospodarstvenog ureda imovne obćine Š. uvažuje se, napadnuta
se odluka od 18. aprila 1909, Br. B. 2457—4. preinačuje, te
se rečena imovna obćina riešava nametnute joj dužnosti, da plati doprinos
od 164 K 45 fil. za uzdržavanje diela ceste K.—S., a to s razloga,
što se po § 4. zakona od 8. januara 1876. o prirezu, koji se ima plaćati
od državnih i obćinskih šuma u obstojavšoj hrvatsko-slavonskoj Krajini
za pučke učione i obćine, ne može imovnoj obćini S. odmjeriti rečeni
doprinos.


S obzirom na obrazloženje napadnute odluke opazuje se, da § 9.
zakona od 21 juna 1895 ob ustroju gradskih obćina govori samo o
flzičnim osobama, kao i da vladinom naredbom od 30. oktobra 1902.
br. 85.917, kojom se razširuje teritorijalni obseg slob. kr. grada K., nije
mogao biti stavljen van snage više spomenuti zakon od godine 1876
0 prirezu.


U M. p. d. saopćuje tajnik Š m i t.


Kuća, opredieljena za bilježnički stan, za lplaća najamnine, imade se uvrstiti u pravoužitni kataster Krajiške
Imovne obćine tako, da upravnoj obćini pripada samo gradjevno drvo
za uzdržavanje njeno


(Rješitba kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlade, odjela za unut. poslove
od 11. augusta 1909. br. 30190).


Povodom utoka obćinskoga poglavarstva u F. preinačuje se drugostepena
odluka od 12. februara 1909. br. 143, te se odlučuje, da se kuća
br. 330 u F., vl&stničtvo zem. zajednice F , imade uvrstiti u pravoužitni
katastar imovne obćine G. tako, da za uzdržavanje njeno pripada upravnoj
obćini pravo dobivati gradjevno drvo s razloga, što je ta kuća opredieljena
za bilježnički stan, za koji upravna obćina ne plaća nikakovu
najamninu, a po tom ta kuća služi u obćinske svrhe.


Obzirom pako na propis § 6. si a) Naputka A. k zakonu od


11. jula 1881. (kojim se razjašnjuju, odnosno preinačuju neke ustanove
zakona od 15. juna 1873. o imovnim obćinama u hvr.slav. vojnoj
krajini) ne pripada upravnoj obćini drvo za ogriev za rečeni stan.
U M. pr. dr. Priobćio: Dr. A. G o g 1 i a.


Odmjerenje 20% školskog nameta imovnim obćinama
u području bivše vojne Krajine.


Obćinsko poglavarstvo u 0. propisalo je 207o školski namet za
godinu 1907. petrov. imovnoj obćini prema zemljarini srbsko pravoslavne
crkvene obćine kao najjačeg porezovnika. Protiv tog načina odmjerenja
uložio je gospodarstveni ured rečene imovne obćine na županijski upravni
odbor u V. utok, koji je ali odbijen. Nu spomenuli gospodarstveni
ured uložio je takodjer protiv odluke žup, upr. odbora utok na kr. ze