DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1910 str. 40 <-- 40 --> PDF |
- 198 ina´jsku vladu, odjel za unutarnje poslove, koja je u tom predmetu dne ´Al. siječnja 19Ui. broj 72.652 ex 1909. izdala slijedeće riješenje: Kr. zeraalj. vlada, odjel za unutarnje poslove nalazi utok uvažiti, a napadnutu odluku dokinuti, te odlučiti, da se petrov. imov. obćiui ima 207o školski namet u obćin´ 0. propisati prema nametu onoga obćinara (flzične osobe) u istoj poreznoj obćini naseljena, koji najveću zemljarinu plaća, i to sa slijedećih razloga : Prema ustanovi § 1 zakona od 8. siječnja 1876. o prirezu (nametu), što se ima od državnih i obćinskih šuma u hrv.-slav. vojnoj Krajini plaćati za pučke učione i za obćine, imadu sve šume u hrv.-slav. vojnoj Krajini, dakle državne i imovne, doprinositi za podmirenje troškova za pučke učione i za potrebe obeinske prirez (namet) k izravnom porezu, po isto tolikom postotku kao i ostali obeinari, nu ipak nikada više od onog obćinara u istoj poreznoj obćini naseljena, koji najveću zemljarinu plaća. Na temelju § 3. zakona od 15 travnja 1897. ova je ustanova ostala na snagi i iza toga, što je za područje obstojale vojne Krajine uveden zakonski članak XVI.: 1870. o uredjenju obćina i trgovišta^ koje ne imaju uredjenog magistrata. Obćinsko poglavarstvo u 0. propisujući prirez (namet) petrov. imovnoj obćini, uzelo je kao najveću zemljarinu onu, koja je propisana srbskoj pravoslavnoj crkovnoj obćini u O, držeći ovu obćinarom, koji najveću zemljarinu plaća. Petrov, imovna obćina zauzela je u utoku nasuprut stanovište, da s6 srpsko-pravoslavna crkvena obćina, kao moralno tijelo ili korporacija, nema smatrati obćinarom, pa da stoga nema njena zemljarina služiti temeljem za raspis prireza (nameta) imovnoj obćini, već zemljarina najjačeg obćinara zemljo-posjednika, dakle fizičke osobe. Za prosudjenje ovog pitanja najmjerodavnije su ustanove zak. čl. XVI.: 1870. o uredjenju obćina i trgovišta, koja ne imadu uredjenog magistrata, a napose ustanova § 4. toga zakona, koji taksativno navadja, tko se ima smatrati obćinarom. Svi ovdje navedeni slučajevi govore samo 0 fizičkim osobama, dok o korporacijama nema ni govora, a isto tako i ostale ustanove toga zakona, naročito § 5.—25. govore samo o fizičkim osobama, dok moralnih osoba ne spominje nigdje. Nedvojbeno je stoga, da obćinarom može biti samo fizička, a ne moralna osoba, pa da je dosljedno tomu valjalo imovnoj obćini propisati prirez (namet) — koji ali ne smije biti veći od 207o školskog nameta propisanog na sve vrsti izravnih poreza, a ne samo na zemljarinu — najjačem naseljenom obćinaru zemljo-posjedniku u dotičnoj poreznoj obćini. Priobćio: Dr. Gj. N. Knjižtvo- Zrno, glasilo društva gospodarskih i šumarskih činovnika Hrvatske i Slavonije, izašao je koncem ožujka t. g. broj 1., 2. i 3 sa sliedećim sadržajem: Uvod i program lista. Naš zakon. Kulturno pozvanje gospodarskoga činovnika u Hrvatskoj i Slavoniji, piše Ivo „Zoričić" — Prag. |