DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1910 str. 11     <-- 11 -->        PDF

_ 209 —


Burckharđt-ovi nazori više računaju ea gospodarstvenim
momentima, nego li Konigovi, akoprem ovaj njegu ljepote u
šumi ništa drugim ne smatra, nego li sredstvom upodpunjenja
i savršenstva samoga šumarstva.


Što jedan i drugi zajedničkoga u svojim plemenitim nakanami
imadu, jest fino razumjevanje one dobe, koja je zahtjevala,
da se širokim slojevima naroda dade idealan udjel u
užitku šumskih krasota.


Od toga vremena prošlo je više od tri stoljeda, a bez da
se je na stvari — bilo to i na sš,mom starom tlu tih nastojanja
— i što dalje teoretički ili praktički radilo.


Razlog tomu prema našemu nazoru leži u premahu matematičnoga
smjera i puta njemačkoga šumarstva, koji je put za
takova nastojanja zatvarao.


Tek godine 1885. nastupio njeki preokret. Henrik pl.
Sal i s eh, posjednik jednog plemićkog dobra u Pruskoj-Sleskoj,
u domovini kneza Piickler-Muskau-a, izdao je knjigu pod kratkim
naslovom »Forstasthetik« (Šumska estetika).


Pisac se je pokazao kao čovjek pravoga i toploga čuvstva
za ljepotu šumsku, a svojom Šumarskom i liepom duševnom
izobrazbom bio je takodjer i sposoban, da u tom pogledu
podučavajudi nastupi.


Ta šumska estetika nije bila samo knjiga, ved bijašedjelo, čin.


Mnogome protivniku liepoga smjera kao da BU se oči otvorile,
kada je uvidio kako se može njega šumske ljepote sa dobrim
gospodarstvom spojiti, te kako se lako mogu odstraniti mnoge
pogrieške, koje su na uštrb šumske ljepote.


U Hessenu je za tu stvar bio pobornik tajni šumarski


nadsavjetnik W i 1 b r a n d, predstojnik hessenske državne šu


marske uprave.


Godire 1893. razvi on u frankfurtskom stručnom listu
»AUgemeine Forst- und Jagđ-Zeitung« podpun program i u koliko
se pitanje odnosi na socijalno-politiČku stranu, zauze posve
odlučno stanovište.