DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1910 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 214 —


bliku treba s toga upoznati sa mislima vodiljama u
šamarstvu , koje su mu tako rekući nješto tipičnoga.


U tu se svrhu prema savjetima Koniga, BurckhardtaWilbranda preporučuje publici šumu otvoriti i slobodnom učiniti,
te tu slobodu ne ograničavati više, nego li to samo šumsko
gospodarstvo i lovstvo bezuvjetno traže.


U velegradovima, u kojima pubLka u liepo doba godine
šumu formalno poplavljuje, treba se za to brinuti, da se o
šumskom gospodarstvu drže pucka predavanja 1 da se svžka
prilika upotriebi, da se i gornje tisude društva, koje o takovim
stvarima sasvim naivne nazore imadu, o bivstvu šumskoga gospodarstva
i 0 granicama, u kojima isto ljepotu šume njegovati
može, upoznaju.


Na ova opća gledišta treba još nješto dodati.


Pod srednjo-europejskim odnošajiraa je gospodarstvena
šuma onaj kulturni (gojitbeni) oblik, koji je najbliži naravnoj
bilinskoj zajednici, pa je to baš ono, što ju toliko privlačivom
čini. Ona je jedan dio naravi. Cim više ju kao takovu držimo,
čim manje u njoj nešto činimo, što bi bilo u protuslovlju sa
njezinim nutarnjim zakonitim poredkom ; čim manje naravi namedemo
nešto, što bi joj imalo njezine prirodjene ideje nadomjestiti,
tim demo se bliže primaknuti k slici Hepe šume.


Tvorevine Čovječje ruke, koje se šumi namedu, moraju
dođi u njekakav sklad sa prirodnom liepotom. Neima bo ništa
odvratnijega, od onoga, što je silom nametnuto.


Svršit de se.


Obilježenje gospodarstvenog iliti unutarnjeg
podijeljenja šuma.


Naš uredjajni naputak izdan naredbom kr. hrv.-slav.-dalm.
zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, od 23. travnja
1903. br. 23.152, glede sastavka gospodarstvenih osnova i programa,
te godišnjih drvosječnih i ogojnih predloga po zakonu