DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1910 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 232 1.
Prirodno-zakonski temelji uzgoja šuma.
2. Pomladjivanje šuma.
3. Njega šuma.
Motto ovog djela ne stoji doduše napisan nad sadržajem knj´ge,
ali se on kao crvena nit provlači kroz cijeli sadržaj iste, čita se iz svake
stranice, da, razpoznaje se gotovo iz svakog redka. „Erst studieren,
dann probieren", je taj motto, a pisac kaže, da to ima biti deviza
svakog teoretski izobraženog šumara. Sa naročitim zapostavljanjem prelazi
on preko one praktičara: „Probieren geht liber studiren". Dali
sa pravom?


Pomagala na koja je uzgoj šuma vezan, su kao i kod mnogih
drugih znanosti ..iskustvo i pokusi", koji nadopunjuju teoretska prirodoslovna
iztraživanja, a gdjekada ih i na pravu stazu navedu. Priznajemo
rado, da se baš u šumarstvu mnogo radilo, a i danas se radi po uobičajenim
šablonama, imademo mnogo promašenih a skupocienih pokusa,
koji bi bili uštedjeni, da smo prije točnije proučili biološka svojstva
dotičnih vrsti drveća i njihove okoline, ali zato ne možemo poreći praktičnim
pokusima hvalevrijednih rezultata.


Ovo je djelo po navodu samoga pisca pokus, da se nauka o uzgoju
šuma uvede kao znanost tumačenjem iste discipline na prirođnoznanstvenoj
podlozi, pa zato u ciela prva tri poglavlja: 1. Naturge
setzliche Grundlagen der Verteilung der Wa,lder auf der Erde, 2. Naturgesetzliche
Grundlagen der Waldregionen der nordlichen Erdhalfte ausserhalb
der Tropen, innere Verwanđschaft i 3 Naturgesetzliche Grundlagen
der einzelnen Baumarten, Anspriiche derselben an Klima und
Boden, waldbaulich-physiologische Eigenschaften der Holzarten — opširno


o tim temeljima raspravlja. On dieli zemaljske polukruglje prema
vladajućim vrstima drveća na šumske pojase, tumači upliv klime na
vrst drveća i na tlo, kojemu vladajuća klima različiti karakter daje, a
osobito obširno razlaže upliv temperature na eksistenciju šuma Navadja,
da je na cijeloj zemlji ICG popriječne temperature u mjesecima svibnju,
lipnju, srpnju i kolovozu minimum, koji uvjetuje obstanak šuma (drveće
preko 8 mt. visine), ili da je S^G popriječne temperature uvjet opstanka
šuma na južnoj polukruglji; izračunava potrebnu popriječnu temperaturu
za vrieme vegetacije (Vegetationstheme) za razne vrsti drveća (ariš 14"G),
označuje širinsku i visinsku (polarnu i alpinsku) medju šuma na sjevernoj
i južnoj polukruglji, te opredjeljuje pomoću abscisa i ordinata
istih vertikalnu medju šuma na svakoj točki zemlje Neznam na temelju
kakovih kvalitativnih i kvantitativnih mjera i opažanja daje pisac ovim
i sličnim brojevima važnost prirodnih zakona, kada prema navodima
Dra. Kienitza u Zeitschrift fiir Forst und Jagdwesen 1909. str. 340 proizlazi,
da ima prekrasnih šuma na južnoj polukruglji i tamo, gdje je
popriječna godišnja temperatura S^G (Tierra đel Fuega), te da alpinski
ariš raste i tamo, gdje je popriječna temperatura za vrieme vegetacije
izpod i iznad 14´´G. Rado priznajemo, da je pisac na svojim višekratnim
putovanjima po raznim djelovima svijeta stekao vehko i zamjerno iskustvo,
ali držimo, da se je morao kođ pisanja ovakog djela obazrieti i na već
postojeću literaturu, jer nije svagda izpravno „nur dass Selbstgeschaute
und Selbstgeprufte* kao jedino dobro uzeti.