DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1910 str. 38     <-- 38 -->        PDF

- 236 —
Pisac predvidja poteškoće, koje bi nastale, kada bi se gospodarstvo
na ovim principima urediti htjelo, predvidja u nauci o uredjenju šuma
velikog protivnika, no nadovezuje: es muss đer Forsteinrichtung liberlassen
bleiben sich mit diesem neuem Walddetail abzufinden, da sie um
ihrer selbst willen dasselbe nicht ablehnen darf. No nauka o uredjenju
šuma može još dugo vremena mirno čekati na posao, koga će imati
kod uredjenja ovakovih šuma, jer su i najbolje uredjene šume danas
od ovog Mayerovog ideala predaleko Dr. P e t r a č i ć.


Različite viesti.


Sliedeći broj šumarskog lista neće izaći početkom mjeseca srpnja,
nego kao dvobroj istom početkom mjeseca kolovoza t. g.


Proslava pedesetgodišnjice opstanka kr. gospodarskog učilišta u
Križevcima. U jeseni ove godine navršit će se 50 godina, što je tadašnje
kr. gospodarsko i šumarsko učilište započelo svoje djelovanje. Taj je
zavod bio uvijek, a i danas je od neizmjerne važnosti za našu eminentno
agrikulturnu zemlju, i zato njegovo djelovanje tečajem 50 godina svakako
zavrijedjuje, da se dostojno proslavi. Radi toga je profesorski zbor toga
učilišta zaključio proslaviti tu rijetku svečanost u sporazumku sa slušateljstvom
učilišta i gospodarskim društvom križevačkim.


Ta je misao i osnova našla izdašnu moralnu i materijalnu potporu
i kod kr. zemaljske vlade i oduševljena odziva kod slušateljstva i kod
gospodarskog društva križevačkog


Glavne točke proslave zamišljene su ovako:


1. Izdat će se spomenknjiga, u kojoj će biti historijat zavoda,
statistika o polasku višeg učilišta i ratarnice, te o gospodarstvu zavoda,
slike vladinih referenata, svih ravnatelja, profesorskih zborova, te nekih
objekata učilišta i gospodarstva, zatim članci pojedinih profesora o razvoju
njihove struke, te o uplivu učilišta na razvoj gospodarstva u zemlji,
a konačno prijedlozi i osnove za budućnost zavoda.
2. Za vrijeme svečanosti držat će zavodski profesori nekoliko zanimivih
predavanja o pojedinim strukama
3. Gospodarsko će društvo prirediti regionalnu izložbu svih vrsta
gospodarskih proizvoda, dakle sjemenja, biljki, povrća, voća, groždja i
izložbu konja, rogatog blaga i svinja.
4. Slušatelji višeg gospodarskog učilišta priredit će koncerat
s plesom.
5. Osim toga biti će obnova zavodskog barjaka, uzidanje spomenploče,
banket i t. d.
Ravnateljstvo kr. gospodarskoga učilišta obraća se na sve apsolvente
bivšega kr. gospodarskoga i šumarskoga a sada kr. višega gospodarskoga
učilišta u Križevcima sa slijedećim pozivom:


Prigodom proslave dvadeset i pet godišnjice kr. gospodarskog i
šumarskog učilišta bio je zasnovan album s fotografijama apsolvenata
ovoga zavoda i sabran je priličan broj slika.


Budući da taj zavod, koji je medjutim preustrojen, slavi ove godine
pedesetgodišnjicu svoga opstanka, namjerava potpisano ravnateljstvo
jur zasnovani album nadopuniti. Kadi toga se svi apsolventi ovoga




ŠUMARSKI LIST 6/1910 str. 39     <-- 39 -->        PDF

- 237 —
zavoda ovim putem uljudno umoljavaju, da izvole ovom ravnateljstvu
priposlati svoje fotografije sa svojim vlastoručnim potpisom i naznakom
mjesta obitavanja kao i sadašnjega zanimanja.


Društvo bugarskih šumara. Na 6 —8. svibnja t. g. sastali su se u
Sofiji bugarski šumari na prvi svoj redoviti sastanak. Prisutno je bilo
preko 70 raznih državnih i općinskih šumarskih činovnika. Sastanak,
odnosno skupštinu otvorio je sam ministar poljoprivriede, te je na njoj
medju inim zaključeno, da se ima utemeljiti „Društvo bugarskih šumara",
a odmah su pretresena i društvena pravila. Članom društva može postati
svaki šumar i onakove osobe, koje su svršile šumarsku školu. Svrha
društva je zaštita bugar. šuma i unapredjenje šumarstva. Za postizavanje
te svrhe i za propagiranje ideje udruženja, izdavati će društvo
svoj vlastiti list pod naslovom „Gorski pregled", koji će izlaziti mjesečno.
Nakon što su bila raspravljena mnogobrojna pitanja o organizaciji
društva, pročitana su tri referata i to: „0 šumskom zakonu", „0
potrebi udruženja" te „Konačni cilj šumskog gospodarenja". Nakon toga
pregledali su sakupljeni šumari šumske kulture oko Sofije i na carskom
dobru „Vrana´ i time bijaše zaključena prva društvena skupština bugarskih
šumara.


Novo bratsko društvo pozdravljamo najsrdačnije, te mu iskreno
želimo da što liepše i što bolje uznapreduje.


Kako mop gospodarski i šumarski činovnici sudjelovati u promicanju
gospodarstva u Hrvatskoj i Slavoniji ? To je tema, o kojoj je
raspravljano na skupštini „Društva gospodarskih i šumarskih činovnika",
koja je držana u Zagrebu dne 22 svibnja t g. Raspravu o tom poveo
je društveni član g. sveučilišni profesor dr. Oton Frangeš.


Gospodarski i šumarski činovnici u nas nisu do sada bili organizovani,
pak stoga se za njih kao poseban stališ nije niti znalo. Kako svoju
organizaciju ozbiljno shvaćaju, vidi se otuda, što odmah, čim su se
organizovali, prelaze na riešavanje tema, kao što je gornja.


Osim toga su oni na svojoj skupštini zauzeli stanovište i u pitanju
više gospodarske obuke u Hrvatskoj i Slavoniji, te raspravljali o koracima,
koje bi društvo imalo poduzeti u predmetu zakona o gospodarskim
i šumarskim činovnicima.


Time značenje organizacije gospodarsko šumarskog činovuištva izlazi
iz uzkog okvira, ograničenog stališkim interesima, pak zadobiva opće
kulturno zemaljsko obilježje.


Pobliže o spomenutim raspravama, koje će zanimati i mnogoga
našega cienjenoga čitatelj? ionjeti ćemo u narednom broju.


Posvemašnja zabracsu lova u uzakupljenim obćinskim lovištima.


Na temelju § 17. zakona o lovu može kr. zemaljska vlada na izvjesno
vrijeme posve zabraniti ubijanje pojedinih vrsti divljači u onakovim
predjelima, u kojima je uzgoj divljači veoma zanemaren, ili gdje je odnosna
vrst divljači riedka.


Mimoišav tu zakonsku ustanovu, izdala je jedna kr. kotarska oblast
na predlog svojeg šumarskog izvjestiteljaina temelju
§ 9. zakona o lovu odluku, kojom se u uzakupljenim obćinskim lovi
štima, u tri upravne obćine zabranjuje lov na nsizvjestno vritme, te da
se na trošak upravne obćine namjeste nadziratelji lova sa godišnjom




ŠUMARSKI LIST 6/1910 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 238 —


plaćom, da obćina isplati streljarinu za ubijene grabežljivce i da se
postavi 15 tabla sa oznakom ,da je zabranjen lov".


Izvršba ove odluke imala se je odmah provesti, nu pošto su odnosna
obćinska zastupstva po svojim obćinskim poglavarstvima uložila
proti njoj utok, to je taj interesantan slučaj o zabrani lova došao i na
vrhovno riešenje kr. zemaljskoj vladi.


Pošto će mnogoga kolegu interesirati ta vrhovna riešitba, to ju
za ravnanje u sličnim slučajevima, donašarao kako sliedi:


Predlog kr. kotarske oblasti u . . . od . . . broj . .
da se odredi zabran a lov a na koristnu divljač, na neizvjestno
vrieme u uzakupljenim obćinskim lovištima upravne obćine N. N. u N,
da se na trošak upravne obdine N. namjeste dva lovna nadziratelja sa
godišnjom plaćom od 180 K po osobi, isplata streljarine za ubijene
grabežljivce i 15 tabla sa oznakom zabrane lovišta — se odbija .


Predlog kr. kotarske oblasti u zakonu ne ima upravo nikakvog
temelja.
Po zaključku zastupstva upravne obćine N. dade se zaključiti, da
su lovišta dana u zakup do 1. rujna 1916.


Za vrieme toga zakupa imadu se poštovati prava dosadanjih zakupnika,
pa se ne smiju poduzimati nikoje mjere, koje nisu u zakonu
naročito osnovane. Bude li kr. kotarska oblast pripazila na to, da lovozakupnici
vrše one obveze, koje su sa zakupom preuzeli, bude li pripazila,
da se u cielosti točno vrše ustanove zakona o lovu to neće doći
do potrebe stavljanja takovih predloga, koji u zakonu nisu osnovani.


Svoju skroz protuzakonitu odredbu, ima kr. kotarska oblast za
48 sati opozvati. Priobćio: Gašo Vac.


status državnih šumarskih činovnika koji podpadaju pod kr. ug
ministra poljodjelstva. — Prema „Erdeszeti Lapoku´, svezak XXII. od
godine 1909. je kr. ugarski ministar poljodjelstva listom od 8, listopada
1909. obavjestio predsjedništvo ugarskog šumarskog društva, da je ministar
financija pristao na to, da se status državnih šumarskih činovnika
u pojedinim činovnim razredima uredi onako, kako je to ustanovljeno
za ostale kategorije državnih činovnika sa visokoškolskom naobrazbom,
naime da u V. čin. razred dodje l7oi u VI. čin. razred 97o. u VII. čin.
razred 207o´ u VIII. i IX, čin. razred po 25"/o a u X. činovni razred
207M- Pri tomu imaju tim činovnicima i nadalje ostati dosadanji deputati
za drvo i zemljište, jer da to zahtjevaju interesi službe. Za tu regulaciju
statusa potrebna veća sredstva uvrstiti će se u tri jednaka obroka u
proračune za godinu 1910., 1911. i 1912.


Po tomu bi državni šumarski činovnici u Ugarskoj i Hrvatskoj u
godini 1912. imali takav status da nebi bili nijednoj struci zapostavljeni,
te bi im se i u tomu smjeru priznala jednakopravnost i jednakovriednost
sa svim ostalim strukama sa visokoškolskom naobrazbom.


Na tomu doista liepom uspjehu čestitamo našim sudruzima od
državne šumske uprave najsrdačnije.


Status austrijskih državnih šumara. — U „Centralblatt fiir das
gesamte Forstwesen´´ svesku 1. od g. 1910. čitamo, da bi po osnovi proračuna
za g. 1910., koji je predložen carevinskom vieću, status državnih
gumara raznih grana u Austriji, imao biti sliedeći.




ŠUMARSKI LIST 6/1910 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 239 a)
Status šumar, osoblja kod političke uprave:


1 minlsterijalai savjetuik u V. činovaom razredu ... . 0´67o
12 šumarskih nadsavjetnika u VI. činovnom razredu . . . S´S´/p
29 šumarskih savjetnika u VII. činovnom razrednu ... . 16´37o
43 šumarska nadpovjerenika u VIII. činovnom razredu . . 24´l´´/o
57 šumarskih povjerenika I. razreda u IX. činovnom razredu . 3.i"0*/o
36 šumarskih povjerenika II. razreda u X. činovnom razredu . ŽO^^/o


178 činovnika 1007o
Osim toga imaju se sa 1. listopadom 1910, popuniti po 2 mjesta
šumarskih nadpovjerenika, te šumar, povjerenika I. i II. razreda.
b) Status šuma r.-t ehničkoga odjela za zagradjivanje
bujica:


1 ministerijalni savjetnik u V. činovnom razredu . . . . l"27o
6 šumarskih nadsavjetnika u VI. činovnom razredu ... . 7 07o
6 šumarskih savjetnika u VII. činovnom razredu 7´07o
12 šumarskih nadpovjerenika u VIII. činovnom razredu . . . 14´07o
40 šumarskih povjerenika I. razreda u IX. činovnom razredu . 46"57„
21 šumarski povjerenik II. razreda u X. činovnom razredu . . 24.b7o


86 činovnika ."^^ Y00y„
Osim toga 32 šumarska vježnika.
c) Status šumarskoga osoblja kod uprave držav


nih šuma i dobara:
1 min savjetnik u centrali, 6 dvorskih savjetnika vani kod


ravnateljstva šuma i dobara u V. činovnom razredu . . 2-67o
17 šumar, nadsavjetnika (3 u centrali, a 14 vani) u VI. č. r. 6-27g
38 šumar, savjetnika (2 u centrali, 23 kod ravnateljstva, a


13 kao šumarski upravitelji*) u VII. činovnom razredu . l3´87o
72 šumarnika (1 u centrali, 14 kod ravnateljstva, a 57 kao
šumarski upravitelji) u VIII. činovnom razredu ... . 26 37o
97 šumar upravitelja (1 u centrali, 16 kod ravnateljstva, a 80
na šumarijama) u IX. činovnom razredu 35 4´´/o
43 šumar, asistenta (od tih 1 geometar) u X. čin. razredu . 15´77o
274 činovnika ~ 1007„
Osim toga ima još 43 šumarska eleva.


Izkaz uplaćene Stanarine I. razreda, upisnine, podupirajueih prinosa,
te pretplatnine u razdobju od I. siečnja do 30. travnja 1910.


I. U ime dužne i tekuće članarine, te upisnine uplališe p. n.
gg. članovi: Abramović Nikola 10 K, Adamek Ladislav 10 K, Agić pl.
Oskar 10 K, Althaller Franjo 10 K, Biskup Ferdo 10 K, Boellein Koloman
10 K, Brosig Rudolf 10 K, Belanović Sava 7 K, Bogoević Tomo
15 K, Bona Marino de 10 K, Benak Vinko 10 K, Benzon Ivo Krst.
12 K, Budiselie Mijo 10 K, Biondić Josip 10 K, Berger Asdrubal 20 K,
Boor Dragutin 10 K, Baličević Ante 15 K, Boeriu Virgil 10 K, Brausil
Makso 5 K, Brosig Ljudevit 10 K, Derenčin Zlatko 40 K, Dojković
Vilim 10 K, Dumengjić Adolf 27 K, Dodig Stevan 10 K, Drnić Milan
10 K, Deml Eđuard 10 K, Dremil Oskar 6 K, Dudukovie Milan 6 K,
Dvoržak Rafael 10 K, Franješ Juraj 10 K, Fischbach Robert 10 K,
Fusić Franjo 5 K, Gulin Josip 10 K, Groger Franjo 10 K, Goderer Al*
,Bei den Forst- u. Domanenverwaltungen", što odgovara našim „kotarskim
Šumarijama´,


ŠUMARSKI LIST 6/1910 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 240 —


bert 10 K, Grdinić Matija 10 K, Gjureković Milan 10 K, Hohoss Ivan
5 K, Haydu pl. Rudolf 5 K, Hanika Ivan 10 K, Heckiier Josip 10 K,
Ivić Franjo 5 K, Jovanovac Ante 10 K, Jerbić Ivan 10 K, Janussek
Stjepan 5 K, Jakopec Josip 10 K, Jasić Dušan 6 K, Kadernožka Drag.
10 K, Kauders Alfons 22 K, Kovaćević Gavro 10 K, Kovačina Mate
10 K Klemenčić Košta 40 K, Krajnyak Ivan 25 K, Kayser pl. Šandor
5 K, Kundrat Emil 5 K, Kosović Bogoslav 10 K. Kranjc Bozo 10 K,
Kern Ante 10 K, Krišković Lambert 10 K, Kopic Mato 20 K, Koroskenyi
pl. Velimir 10 K, Kreč Milivoj 6 K, Kos Mil^n 10 K, Lach Gustav
10 K. Ljuština Mihajlo 10 K, Lachner Dragutin 5 K, Lajer pl Šandor


5 K, Lepušić Milan 30 K, Marton Gjuro 5 K. Masztics Gujtav 5 K,
Matiević Antun 10 K, Matolnik Ivan 20 K, Miiller Gjuro 12 K, Manojlović
Petar 10 K, Mifka Krešimir 30 K, .Majstorović Ivan IO K, Malćić
Vatroslav 10 K, Markulin Ivan 5 K, Magjarević Ivan 10 K, Medvedović
Mate 10 K, Majnarić Josip 46 K 65 fll, Maslek Mde 10 K. Matizović
Dragutin 10 K, Nagy Vincze 10 K, Odžić Ivan 20 K, Odžić Vladimir
10 K, Pleško Bartol 10 K. Poločnjak Venceslav 10 K, Pichler Milan
10 K, Petrović Stevan 10 K, Puk Mirko 20 K, Prstac Milan 10 K,
Plesa Nikola 7 K, Petroff Georgi 10 K, Pačnik Vinko 20 K, Pere Vilim
10 K, Polaček Dragutin 10 K, Pere Šandor 10 K, Rukavina pl. Jure
10 K, Rohr Petar lO K, Renner Ante 6 K, Ružička August 5 K, Ray-
man Stjepan 10 K, Rozmanith Albert 5 K, Resz Antun 20 K, Stipčić
Filip 20 K, Stanićić Dane 5 K, Slapničar Eluard 10 K, Soska Julius
10 K, Sablić Rudolf 10 K, Szentgy6rgyi Ljudevit 10 K, Stromszky Ladislav
5 K, Seidel Oskar 10 K, Svoboda Bogdan 40 K, Strapajević
Gjuro 12 K, Steller Edo 5 K Šnajder Luka 2 K, Tordonj Emil 5 K,
Tocauer Adolf 12 K, Tropper Ivan 10 K, Tomljenović Ante 10 K,
Toig Vilim 10 K, Thuransky Bela pl. 5 K, Ulreich Gyula 10 K, Ugrenović
Alexander 6 K, Vorkapić Lazo 20 K, Viđale Jaromir 10 K, Weiner
Milan 10 K, Zobundjija Milan 16 K, Zezulka Ivan 10 K, Zec Dušan


6 K i Žerdik Lambert lO K. Ukupno 1493 K 65 fil.


II, U ime pod u pirajuć e g prinosa uplatiše: Vlastelinstvo Ilok
20 K, vlastelinstvo Vukovar 50 K, grad Zagreb 2^ K, grad Požega
20 K, grad Karlovac 20 K, grad Osiek 20 K, grad Križevac 20 K,
grad Varaždin 20 K, grad Petrinja 20 K, imovna obćina brodska
400 K, imovna obćina gjurgjevačka 400 K, imovna obćina gradiška
400 K, imovna obćina križevaćka 200 K, imovna obćina petrovaradinska
lOO K, imovna obćina 2. banska 80 K, imovna obćina 1. banska 50 K,
imovna obćina ogulinska 50 K i imovna obćina slunjska 50 K. Ukupno
1940 K.


HI. U ime pretplatnin e uplatiše: Kr. šumarsko ravnateljstvo
u Zagrebu 160 K, kr. nadšumarski ured u Vinkovcima 100 K, kr.
šumski ured na Sušaku 110 K, kr. gospodar, više učilište u Križevcima
12 K, Bohmerviralder Klenganstalt Budweis 12 K i Gecan-Teslić Milan
6 K. Ukupno 400 K. Sveukupno primljeno 3833 K 65 fil.


Szentgy6rgy, v. r.


blagajnik.


Uređjuje kr. šum. nadzornik Ante Kern. Tiskara C. Albieeht, Zagreb.