DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1910 str. 39     <-- 39 -->        PDF

- 237 —
zavoda ovim putem uljudno umoljavaju, da izvole ovom ravnateljstvu
priposlati svoje fotografije sa svojim vlastoručnim potpisom i naznakom
mjesta obitavanja kao i sadašnjega zanimanja.


Društvo bugarskih šumara. Na 6 —8. svibnja t. g. sastali su se u
Sofiji bugarski šumari na prvi svoj redoviti sastanak. Prisutno je bilo
preko 70 raznih državnih i općinskih šumarskih činovnika. Sastanak,
odnosno skupštinu otvorio je sam ministar poljoprivriede, te je na njoj
medju inim zaključeno, da se ima utemeljiti „Društvo bugarskih šumara",
a odmah su pretresena i društvena pravila. Članom društva može postati
svaki šumar i onakove osobe, koje su svršile šumarsku školu. Svrha
društva je zaštita bugar. šuma i unapredjenje šumarstva. Za postizavanje
te svrhe i za propagiranje ideje udruženja, izdavati će društvo
svoj vlastiti list pod naslovom „Gorski pregled", koji će izlaziti mjesečno.
Nakon što su bila raspravljena mnogobrojna pitanja o organizaciji
društva, pročitana su tri referata i to: „0 šumskom zakonu", „0
potrebi udruženja" te „Konačni cilj šumskog gospodarenja". Nakon toga
pregledali su sakupljeni šumari šumske kulture oko Sofije i na carskom
dobru „Vrana´ i time bijaše zaključena prva društvena skupština bugarskih
šumara.


Novo bratsko društvo pozdravljamo najsrdačnije, te mu iskreno
želimo da što liepše i što bolje uznapreduje.


Kako mop gospodarski i šumarski činovnici sudjelovati u promicanju
gospodarstva u Hrvatskoj i Slavoniji ? To je tema, o kojoj je
raspravljano na skupštini „Društva gospodarskih i šumarskih činovnika",
koja je držana u Zagrebu dne 22 svibnja t g. Raspravu o tom poveo
je društveni član g. sveučilišni profesor dr. Oton Frangeš.


Gospodarski i šumarski činovnici u nas nisu do sada bili organizovani,
pak stoga se za njih kao poseban stališ nije niti znalo. Kako svoju
organizaciju ozbiljno shvaćaju, vidi se otuda, što odmah, čim su se
organizovali, prelaze na riešavanje tema, kao što je gornja.


Osim toga su oni na svojoj skupštini zauzeli stanovište i u pitanju
više gospodarske obuke u Hrvatskoj i Slavoniji, te raspravljali o koracima,
koje bi društvo imalo poduzeti u predmetu zakona o gospodarskim
i šumarskim činovnicima.


Time značenje organizacije gospodarsko šumarskog činovuištva izlazi
iz uzkog okvira, ograničenog stališkim interesima, pak zadobiva opće
kulturno zemaljsko obilježje.


Pobliže o spomenutim raspravama, koje će zanimati i mnogoga
našega cienjenoga čitatelj? ionjeti ćemo u narednom broju.


Posvemašnja zabracsu lova u uzakupljenim obćinskim lovištima.


Na temelju § 17. zakona o lovu može kr. zemaljska vlada na izvjesno
vrijeme posve zabraniti ubijanje pojedinih vrsti divljači u onakovim
predjelima, u kojima je uzgoj divljači veoma zanemaren, ili gdje je odnosna
vrst divljači riedka.


Mimoišav tu zakonsku ustanovu, izdala je jedna kr. kotarska oblast
na predlog svojeg šumarskog izvjestiteljaina temelju
§ 9. zakona o lovu odluku, kojom se u uzakupljenim obćinskim lovi
štima, u tri upravne obćine zabranjuje lov na nsizvjestno vritme, te da
se na trošak upravne obćine namjeste nadziratelji lova sa godišnjom