DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1910 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 205 — schaft, vornehmlich in Bayera. Von H. Conwentz. Berlin 1907. Gebriiđer Boratraeger). Godine 1803. bijaše tada u privatnom posjedu nalazeda se šuma Miihlworth kod Bamberga, poslije „Terezijingaj" prozvana, za državno vlastničtvo kupljena u tu svrhu, da se ta krasna šuma uzdrži i stanovnicima Bamberga za šetalište i zabavište prepusti. Ovaj se slučaj može kao prvi smatrati, gdje se je državna briga za uzdržanje ljepote u sumi zauzela. Mnogo prije nego li jeknezPiickler kao prvi pobornik za podignude ladanjskoga vrtlarstva izstupio, već se je i Goeth e u Weimaru sa tim pitanjem bavio. On je sam pravio nacrte za nove vrtne nasade, sadio je vlastitom rukom dr vede u vrtu svoje ladanjske kude, te je sa svojim kneževskim pokroviteljem i prijateljem Karlo m Augusto m osnovatelj weinmar8koga dvorskoga perivoja. Moralo bi se pobliže istražiti, da se izforno dokaže, da je, i u koliko je Goethe utjecao na njegu ljepote u sumama Sachsen-Weimar-Eisenach-a. Pa ipak se iz čitavoga niza okoluostih dade zaključiti, da je to bilo. Poznato je (Sravni Heinrich Viehoff: Goethes Leben. Stuttgart 1887.), da je Goethe sa vojvodskim šumai´skim činovnicima živo obdio; da je ou društvene sastanke »lovaca i šumara" opetovano posjedivao, te se vrlo zanimao za šumsku gojitbu. Poznato je nadalje, da je on marljivo botanizirao, da se je i u svojem uredskom položaju sa šumarstvom i lovstvom zanimao. Još više, da odpočine i da se sabere, tražio je šumsko zatišje, pa se tamo risanjem zanimao. On nam je svoje osobito veselje nad uzgojem vrtova u Bvojim „Wahlverwaudschaften´´, veoma zorno predočio. Čini se, dr je Goethe imao uske sveze i sa nadšumaruikom pl. Fritschom, u kojega je kudi više puta, a zadnjiput godine 1832. svoj rodjendan slavio. Način, kako on n. pr. prosudjuje život i obličje drveda, svjedoči nam o njegovom vještačkom motrenju šume. On u naravi smatra liepini,^ sto je „istinski naravno" i svrsishodno, |