DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1910 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 206 —


te što nije čovječjom nezgrapnom rukom iznakaženo. On smatra
Btablo sa kojega su najjače grane oduzete, a preostali dio krug-
Ijasto uobličen, kao jednu stvar bez ukusa, koja svoje mjesto
samo u filistarskom katekizmu ljepote nalazi. On traži za hrast,
da slobodno grane širi, ako hode da zadobije liep oblik. U
mješovitoj šumi težiti de on prema gore za slobodnim zrakom
i prostorom, ali de u razvoju krošnje zaostati, jer njegova mnogogodišnja
težnja prema gori jest mu najjaču snagu oduzela. (Bei
Eckermann, 18. April 1827).´


Iz ovo malo izjava Goethe-a može se razabrati, kakovo je
on stanovište prema pokretu u uzgoju vrtova zauzimao. Zar da
on nije uplivisao i na njegovanje lijepoga u šumi, kada je u
svojem samom uredu imao upliva na vojvodske domene?


8achsen-weimar-eisenaški šumski perivoji mogu svoj razvoj
zahvaliti očito Goethe-ovu poticaju.


Veliki vojvoda Karlo August, kao što i njegov
nasljednik Karl o Fridri k (oko 1828.) bijahu revni promicatelji
uzgoja perivoja.


Državne šume, sa kojima je dvor do uvedbe civilne liste
(1848.) neograničeno zapovjedao, bile su poslie Goethea sve
više za svrhe ljepote opredjeljivane.


Poslije ratova za oslobodjenje razvio je knez Piickler -
Muska u (1785.—1871.) svoju veliku djelatnost za ladanjsko
vrtlarstvo. On je na svojoj djedovini u Šlezkoj osnovao glasovite
perivoje i tu podigao školu za ladanjsko vrtlarstvo.


Karl o Petzol d (1802.—1866), knežev učenik, koji


se u toj struci pravim majstorom nazvati smije, došao je 30-tih


godina u tiihrinške zemlje, pa je tamo pod čestim osobnim


Piickler-ovim uplivom vize veliko-vojvodskih perivoja osnovao.


Potaknut Goetheovom naukom o bojama izdao je on u Jeni


1853. brošuru »Zur Farbenlehre der Landschaft* (K nauci o


bojami ladanja). — O svojem »Ladanjskom vrtlarstvu« (Lipsko


1862.) sam kaže, da ga je napisao potaknut Goethe-ovom iz


rekom: »To je baš veličajnost naravi, što je ona tako jedno


stavna (Bei Rfttzeburg 1. c.)«.