DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1910 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 262 — Razvoj i praktični ciljevi šum. estetike. Od Dr. Ljudevita Dimitza. Preveo i popratio N. Pleša-Kosinjković, šumar.^ (Nastavak). Suma je već sama po sebi nješto tako liepoga, često i uzvišenoga, da gospodarstvu ne treba ništa drugo, nego ono, štojoj ne pristaje, što je šematički i pedantno izbjegavati, pa ja već tim estetičkim zahtjevima mnogo pomoženo. Iz ovih opdih temeljnib načela biti de mogude u svakom pojedinom slučaju nadi ono, što je izpravno i česa se treba držati Omedjašenje šume je u pravila na dulje vrieme izvedeno djelo. Ta često je naći medjašnika {medjašnih kamena) više stotina godina starih. Tko je šumsku dolinu kod Montone u Istriji posjetio, sjeČati će se još medjašnika sa lavom sv. Marka, a posjetioci beČke šume nadi će takovih iz terezijanskoga vremena. Iz toga se može dvoje izvoditi, naime da se ne smije zahtjevati, da se jedno postojeće neliepo omedjašenje sa novim nadomjesti, uu s druge strane može se tražiti,, da se starinski medjašnici, ako su i stari i ako možda ne stoje više na pravim točkama, uzdrže. Ima li se omedjašenje iznova izvesti, to će se ljepoti šumskoj najbolje poslužiti, ako se medjašni znaci što manji naprave, jer da li je stvar moja ili tvoja je za okolicu sasvim sporedno. Ne bi se smjeli preveć masivni i posve jednolično otesani kameni medjašnici izabrati, nego takove, koji zemlju nadvisuju samo u čednim dimensijama, te ih samo u toliko izgladiti, koliko to napis zahtjeva. Nahod (Finđlingstein) ili sa mašinom i lisajevima obrastao kamen medjašnik je vazda ljepši, nego li sa vapnom obje- Ijeni i na koncu još možda crveno opisani kamen. Takovo bojadisanje (obieljivanje) je vapijudi grieh proti liepome. — Radi toga budi ovdje odmah primjećeno, da se u tom smislu pazi i na markiranje šumskih puteva. Neka se za takovo označivanje rabe samo decentue,, a ne kričeće boje, a pod nikojim okol |